Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le a Tau le Tupu ia Amaketo

O le a Tau le Tupu ia Amaketo

Mataupu 17

O le a Tau le Tupu ia Amaketo

1, 2. O ā fa a tagata o le lalolagi e uiga ia Amaketo?

AO LATALATA le mutaaga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faapea mai le Taʻitaʻiau o le Iunaite Setete o Douglas MacArthur: “Mai lava i le amataga na saili ai e tagata le filemu . . . O feagaiga faavaegaau, faatutusaina o malosi, ma malo sosoo, o ia mea taitasi na lē taulau, ona tuua ai lea na o le auala faigata e tasi, o taua. O le faatamaʻiaga atoatoa la o taua ua taofia ai lenei filifiliga. Ua uma ona iai lo tatou avanoa mulimuli. Afai la tatou te lē fuafuaina ni faiga tetele ma le sili ona talafeagai, o lona uiga o le a oo mai Amaketo ia i tatou.”

2 Ina ua mavae ni tausaga se 35, na faapefea le tulaga o atunuu e faatatau i lenei “avanoa mulimuli”? O le mea lenei na fai mai ai le Times i Lonetona, Egelani, i lalo o le ulutala “E Matataʻu Tagata Siamani i Sisifo ia Amaketo”: “Ua toe aliaʻi mai le ata mataʻutia o taua e faapopoleina ai Siamani i Sisifo ma ua foliga mai i le tulaga faavaoatunuu, ua lē mafai ona toe taofia lena mea.” Ma i se mataupu na faapea lona ulutala, “Ua Tautevateva atu le Lalolagi i le Pogisa,” na fesiligia ai e le faatonu o le Herald o Miami, i le Iunaite Setete le aufaitau, po ua tau mānatu i latou “faapea o Amaketo e lē na o sina tala faafagogo na e faitau ai i le Tusi Paia, ae o se mea moni,” ma sa ia toe faaopoopo mai: “So o se tasi lava e iai sona mafaufau, na te mafai ona tuufaatasia faiga sauā na tutupu faafuaseʻi i nai tausaga ua mavae ma iloa ai, ua iai le lalolagi i se taimi tāua i talafaasolopito. . . . O le a na suia e faavavau auala o soifua ai tagata.”

3, 4. E ese faapefea le manatu o le Tusi Paia ia Amaketo?

3 E moni, ua tutū nei tagata i le taimi tāua o suiga tetele. Ae po ua tatou feagai nei ea ma Amaketo? O le ā le uiga o Amaketo?

4 O se manatu e tāua, e ese Amaketo mai le mea o loo manatu i ai le toatele o tagata. Auā o loo faamatala mai i le Tusi Paia le taua ia Amaketo, e lē o se taua malaia i le va o atunuu o le lalolagi po o nuu ua auai faatasi, ae peitai o “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” O le taua a le Atua e faasaga i “tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma”—o lona uiga o taʻitaʻi o ē teena ona gauai pe a “oo mai” le malo o le Atua e pogai ai ona faia lona finagalo i le lalolagi. (Salamo 2:6-12; Tanielu 2:44) O le gaoioiga sili lea a le Atua e faaumatia ai atunuu amioleaga ma tagata amioleaga, i le saunia o le ala mo le pulega filemu a le Mesia i le 1,000 tausaga.—Faaaliga 16:14, 16; Salamo 46:8, 9; 145:20; Ioelu 3:9-17; Nauma 1:7-9.

SAUNIUNIGA A O LEʻI AMATA LE TAUA

5. E mafai faapefea ona tatou iloaina le “fafine talitane e sili” i le Faaaliga 17?

5 E tele mea ua taʻuina mai i le Faaaliga mataupu e 16 e oo i le 18, e uiga i mea o loo tutupu i luga o lenei lalolagi a o leʻi oo i le taua o Amaketo. I le faatinoina o le valoaga, ua faaooina mai ai le valaaulia: “Sau ia ou te faailoa atu ia te oe le faasalaina o le fafine talitane e sili, o lē tietie i vai e tele.” O lenei “fafine talitane e sili” ua faailoaina mulimuli mai mo i tatou o “Papelonia le Aai Tele, o le tina o fafine talitane ma mea inosia i le lalolagi.” E pei lava o Papelonia anamua, sa nofo i tafatafa o le Vaitafe o le Eufirate, na avea ma “tina” i le faiga lilo o lotu lea na faasalalauina mai Papelonia i le lalolagi uma. O lea la, ua iai foi ia “Papelonia le Aai Tele” i aso nei o le emepaea o lotu sese, le pule faaleagaga i luga o “nuu ia, ma motu o tagata, ma atu nuu ma gagana eseese,” ma ua tiga ai lava i latou. (Faaaliga 17:1, 5, 15) Ua fusia faatasi ai le faitau afe o ituaiga o lotu, iti pe tetele, “Kerisiano” pe lē Kerisiano, latou te lē faalauiloa atu le Atua moni o Ieova, ma lē auauna atu ia te ia.

6. O le ā le mea na tupu o loo faatatau i ai le Faaaliga 16, ma ua toe faamanatu mai ai Papelonia anamua?

6 I le faapei o se faatomuaga i le taua o Amaketo, ua faaalia mai ai ia i tatou se agelu o loo ia liligiina atu se ipu “o le toasa o le Atua.” I fea? “I le vaitafe tele o Eufirate; ona mate ai lea o lona vai, ina ia saunia le ala o tupu mai nuu e alu ae ai le la.” (Faaaliga 16:1, 12) E sili atu i le 600 tausaga a o leʻi tusia i lalo e le aposetolo o Ioane lena valoaga, o Tupu o Tariu o Metai ma Kuresa o Peresia na la osofaia le nuu o Papelonia mai le itu i sasae. I le po na taʻiesea ai e Kuresa ālāvai i isi maga, ma ina ua tafe ese le vai ona ia aauina atu ai loa lea o ana vaegaau i totonu o le aai e ui atu i le alitivai. I le po lava lea e tasi, a o upu leaga tupu ma alii o Papelonia ia Ieova i se tausamaaga matagā ma le onanā, na faatoilaloina ai lena aai tele.—Tanielu 5:1-4, 30, 31.

7. O le ā le faiga tali tutusa faaonaponei ua tatou vaai nei i ai?

Pe o tatou vaaia ea se faiga tali tutusa o lenei mea i ona po nei? Ioe! Ua oo mai le taimi e ao ai ona faaoo atu e le Atua le sala faafaamasinoga i luga o “Papelonia le Aai Tele,” ae maise lava ana faalapotopotoga “faatama teine” o Kerisinetoma. O le faaaposetasi o Kerisinetoma ma lana nofosala i le toto ua oo atu nei i lona tumutumuga! (Faaaliga 18:24; Ieremia 51:12, 13) I taimi talu ai nei, na paʻūū ese atu ai “vai” po o “tagata” ia sa latou lagolagosua muamua i a latou lotu. Ua faaitiitia le lagolagoina o lotu, ma ua liliu atu le toatele o tagata i aʻoaʻoga a Darwin, Marx, Lenin ma Mao. E lē gata i lea, e pei ona sa valoia mai e uiga i “aso e gata ai,” ua avea tagata ma “e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua.”—2 Timoteo 3:1, 4.

8. (a) O le ā le valaau ua usitaia e i latou o ē ua naunau i le amiotonu? (e) O le ā nei le eseesega o le tulaga o lotu sese ma le tulaga o le lotu moni?

8 E saosaolaumea i le paʻūū ese atu o “vai,” o gaoioiga ia a tagata ua naunau i le amiotonu o ē ua usitai i lenei valaau faalelagi e faatatau ia “Papelonia le Aai Tele”:

“Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala.” (Faaaliga 18:4)

O le emepaea o lotu sese i le lalolagi atoa, ae maise lava Kerisinetoma, ua latou tagi auē i le tapunia o falesa o lotu, o nofoa ua gaogao ma le faaitiitia o le numera o patele ma taupousa. E ui i lea, o i latou o ē ua tuua i latou e i latou lava i le itu a le Tariu Sili, o Ieova le Atua, ma le Kuresa Sili, o Iesu Keriso, latou te ulu atu i totonu o se manuia ofoofogia i le itu faaleagaga. O oe ea o se tasi o i latou nei?

LE AVEA PEISEAI SE FAFINE TALITANE

9, 10. (a) O le ā le “manu feai” taufaamataʻu ua aliali mai i nei “aso e gata ai”? (e) I se lauga lautele i le 1942, na faapefea ona faailoaina ma faamatalaina mai ona taualumaga?

9 E ui lava ua fai mai “Papelonia le Aai Tele,” o ia e ā le Atua, ae ua iai pea ana fesootaiga faapolotiki, ma i lenei uiga ‘ua faitaaga ai tupu o le lalolagi’ faatasi ma ia. Peitai, ua telē nei lona avanoa i “aso e gata ai!” O le ā lena avanoa? Ā, ua aliali mai se “manu feai mūmū.” O le ā atonu ua avea ma sui o lenei “manu feai”? E aunoa lava ma se faaletonu o loo faasino atu lena manu i atunuu faapolotiki o le lalolagi, auā e masani lava ona faatatauina i le Tusi Paia na mea i le faatusa o ‘manu feai.’ (Faaaliga 13:1-4, 11-15; Tanielu 7:3-8, 17-25; 8:5-8, 20-22) Peitai o i inei ua tatou mauaina ai se tuufaatasiga o “manu feai,” auā o lenei meaola e taufaamataʻu e “fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.”—Faaaliga 17:3.

10 O le ā le tuufaatasiga o “manu feai” ua aliali mai i nei “aso e gata ai,” ma o ā la ni ana faiga i le lalolagi? I se tauaofiaga faavaomalo a Molimau a Ieova i le 1942, o le lauga lautele e faapea lona matua, “Filemu—Pe Mafai ona Tumau?” na faasino atu ai i le valoaga i le Faaaliga 17:7, 8. O le failauga la, le peresitene o le Olo Matamata o N. H. Knorr na ia faailoa maia “le manu feai . . . sa i ai” faapea o Malo Sosoo—na faatūina aʻe i le 1920. Peitai, i lena tausaga o faigataua o le 1942, na ia faamatalaina mai ai e faapea: “O Malo Sosoo ua pei ua i se tulaga e lē o ola, ma e ao ona toe faaolaola pe afai e ao ona toe faatulai mai. O loo ua alu atu o ia i le to e lē gata o le lē toe mafai ona gaoioi ma ua matuā leai sona toe aogā. ‘Ua lē iai foi’ o ia.” Na toe faaali mai atili e le alii Peresitene o Knorr e faapea “o le manu feai . . . sa i ai, ua le i ai foi, o le a alu ae foi o ia ai le to e lē gata, e alu atu foi o ia i le malaia.” E tusa ai ma valoaga faale-Tusi Paia, o lena “manu feai” na toe tulai mai i le 1945 e avea o Malo Aufaatasi.

11. (a) Aiseā ua faamatalaina ai faapea o lenei “manu feai” ua tumu i “igoa faifai”? (e) O le ā le faamasinoga ua saunia mo le “manu feai”?

11 O lenei “manu feai” faavaomalo, na faatūina na te tausia le “filemu ma le saogalemu” i va o atunuu, o le mea moni e tumu “i igoa faifai,” auā na ia fai mai e mafai ona ia faia mea e na o le malo lava o le Atua, e ala ia Keriso Iesu, e mafai ona faataunuuina. (Faaaliga 17:3) Sa valoia mai e le aposetolo o Paulo se mea e tupu pe a gugutu taʻitaʻi o le lalolagi a Satani ma alalaga i latou lava peiseai o ni ē latou te aumaia le filemu. Na fai mai o ia:

“E oo mai le aso o Ieova e pei o le gaoi; auā pe a latou fai ane: ʻUa filemu ma saogalemu!’ ona oo lea ia te i latou o le fano faafuaseʻi, e faapei o le faatiga o le fafine to; latou te lē sao ai lava.” (1 Tesalonia 5:2, 3, “NW”)

E tusa ai ma le Afioga a le Atua, ‘o le manu feai o le filemu ma le saogalemu’ o le a faafetaiaʻia lava i se auala vave, i le faaooina i ai o le sala faafaamasinoga a Ieova!

“AUE” MO LE FAFINE TALITANE!

12. O le ā le faamatalaga e uiga i le “fafine talitane” na ofo ai Ioane?

12 E ui lava ina sa faasilasila e le Atua lona lē finagalo malie i le manu feai taufaifai o Malo Aufaatasi, ae o loo saili pea e “Papelonia le Aai Tele” ni faiā alofa ma ia. Ioe, o loo faaataina mai o ia o loo tietie e peiseai se tupu tamaitai i luga o le “manu feai”: Ma “ua ofu le fafine i le ie pāuli ma le mūmū, ua teuteu foi i auro, ma maa tāua, ma penina, ua i lona lima le ipu auro, ua tumu i mea inosia ma le leaga o lana faitaaga.” E letioa lava ona tusia e Ioane e uiga i lenei tulaga e faapea: “Ua ou iloa atu ia te ia, ona ou matuā ofo tele ai lea!”—Faaaliga 17:4, 6.

13, 14. (a) O le ā le iʻuga e faanoanoa ai o loo faatali mo lotu sese? (e) E faapefea ona oo mai lea mea? (i) O ai o le a faanoanoa ona o Papelonia Tele, ae aiseā e tutū mamao mai ai i latou?

13 O lenei sootaga vavalalata i le va o le emepaea faa-Papelonia o lotu pepelo i le lalolagi aoao ma le ‘manu feai o le filemu ma le saogalemu’ o Malo Aufaatasi, o le a iʻu i le malaia. E ui lava ina manatu “Papelonia,” e pei o le fafine talitane, e faapea o loo tietie faamaepaepa o ia faatasi ma lena faalapotopotoga i le lalolagi, ae ua muai taʻuina mai e le Afioga a le Atua se isi mea e faatatau ia te ia:

“O nifo foi e sefulu na e iloa i le manu feai, latou te ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faasaunoa ia te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foi i lona tino ma susunu ia te ia i le afi.” (Faaaliga 17:16)

O le iʻuga faanoanoa lava lenei mo le emepaea o lotu sese i le lalolagi aoao!

14 O le faatafunaʻiga o “Papelonia le Aai Tele” o se mea e vave tele.

“O le mea lea e oo mai ai i le aso e tasi ona mala, o le oti, ma le faanoanoa, ma le oge; e susunuina foi o ia i le afi, auā e malosi lava le Alii [“Ieova,” NW] le Atua o lē faasala ia te ia.” (Faaaliga 18:8)

Peitai o le a iai i latou o ē faanoanoa ona o ia. O i latou ia, e lē o vaegaau o “nifo e sefulu” ia faapea ua osofai atu ia te ia ma le taufaaʻoleʻole, ae peitai o nisi taʻitaʻi faapolotiki o ē na masani ona fia faauō ma le au taʻitaʻi lotu ona o vaaiga a tagata, ma sa fesoasoani ai e faaufiufi a latou faiga lē faamaoni. O i latou na o le a faanoanoa ona o ia ma tutū mamao mai, ona o le fefefe ina neʻi faatasia i latou i ona puapuaga, ma faapea mai:

“Auē, auē Papelonia e, le aai tele ma le aai malosi! auā o le itu aso e tasi ua oo mai ai lau sala!”—Faaaliga 18:9, 10.

15. O ai isi faapea o le a taufai tali atu, ma aiseā?

15 O le a iai foi tagata o Faiga Pisinisi Tetele, o kegi leaga, ma ē faomea, o ē ua faaaogāina o latou sootaga faalotu e faatagā foliga “paia” ai a latou faiga piopio, ma taʻu faaleleia ai o latou loto fuatiaifo ua agasala. O i latou foi ia, o le a taufai tali atu:

“Aue, aue . . . , auā o le itu aso e tasi ua faaumatia ai le oloa ua sili ona tele.” (Faaaliga 18:11-19)

O malumalu taugata, o fanua ma oa ua faateleina, o teuga tupe tetele i faletupe, ma teuga tupe faapisinisi a lotu a le lalolagi—o nei lava mea uma o le a faaleaogāina.

16. O ā vaega e tolu o loo faatalitali nei i le faasalaga?

16 O lotu faatagafai a le lalolagi, o pisinisi matapeapea, ma faiga faapolotiki amio leaga,—o vaega uma nei e tolu o le faalapotopotoga a Satani i lenei lalolagi o le a faaumatia i le faamasinoga a Ieova. A uma ona paʻū lotu sese, o le ā la e sosoo ai?

UA GAOIOI LE TUPU!

17, 18. (a) O le ā e mulimuli mai i le faatafunaina o “Papelonia le Aai Tele,” ma aiseā? (e) O ai o le a manumalo i le iʻuga? (i) O ai o le a faasaoolaina? (o) E mafai faapefea ona avea oe o se tasi o i latou na?

17 O na taʻitaʻi faapolotiki o malo lē taupulea o le a latou faaumatiaina lotu a le lalolagi, e lē malamalama i le poto faaleagaga. Latou te lē talia le malo faa- Mesia, na faavaeina i le 1914. Na i lo o lea, latou te maumauai e tetee ia i latou o ē na folafolaina mai lena malo, ma na faalauiloa mai foi lo latou solitu faa- Kerisiano e tusa ai ma faiga faapolotiki ma faiga taua a ‘malo’ o le lalolagi.—Faaaliga 12:17; Ioane 17:14, 16.

18 Pe a uma ona aveesea “Papelonia le Aai Tele,” ona mafai lea ona faatalitalia na “nifo” pei se manu feai e faia la latou osofaiga mulimuli i molimau Kerisiano a Ieova, o soʻo o le Tamai Mamoe i inei i le lalolagi, o ē ua foliga mai e lē o iai so latou puipuiga. (Esekielu 38:14-16; Ieremia 1:19) O le ā o le a tupu i na fili i le taua? Ua tali mai le valoaga:

“Latou te tau le taua ma le Tamai mamoe, a e manumalo le Tamai mamoe ia te i latou, auā o le Alii ia o alii ma le Tupu o tupu; o e ua ia te ia foi ua valaauina i latou, ma filifilia ma faamaoni.” (Faaaliga 17:14)

E ui e lē faia sa latou vaega i lena taua, ae o le a faasaoolaina ē o totoe o soʻo faauuina o Iesu i le lalolagi, faatasi ma a latou aumea o ē na tali atu i le valaau mo le ‘auaunaga paia.’ Pe o oe ea o se tasi o i latou o loo tatalo i le taimi nei ina ia “oo mai” le Malo o le Atua ia Amaketo?—Roma 12:1, 2; faatusatusa i le 2 Nofoaiga a Tupu 20:5, 6, 12-17.

19. (a) O le ā e mafai ona avea ai oe o se molimau vaaitino ma sē o le a faasaoina i ai? (e) O ā mea tautele o le a lē taulau i lea?

19 Ioe, atonu o le a avea oe o se molimau vaaitino ma o sē o le a faasaoina i le taua mataʻutia ia Amaketo. Atonu o le a avea oe o sē molimauina le “Tupu o tupu,” a o afio mai faatasi ma le au agelu faalelagi, e tau mo le taʻuleleia o le pule silisili a Ieova. O i inā o le a e vaai ai i le taua faaiʻu i tagata amioleaga, i nuu faamaualuluga ma a latou autau malolosi, ma i “tagata faatau oa” mauoa o ē lagolagoina i latou! I lena taua, o le a lē taulau ai i latou i a latou meatau oona faaniukelea, e faitau piliona ma piliona tālā ua faaaluina ai! O tagata faipisinisi matapeapea o ē anoanoai a latou tupe faasili e maua i le soona faataugata o le suāuu ma meaʻai, o le a latou iloa le matuā leai o se aogā o a latou oa na maua mai i ni auala faaʻoleʻole auā ua solofa i lalo le maketi o fefaatauaiga i le lalolagi ma ua paʻū i lalo i le selo le aogā o le auro e lē toe avea ma laveaiga. Auā “o loo faapea ona fetalai mai o le Alii Silisiliese o Ieova, ‘O le mala, o le mala tutasi, faauta ua oo mai! O le a lafoai e i latou a latou ario i ala, ma a latou auro e fai ma mea inosia e lē mafai e a latou ario ma a latou auro ona laveaiina i latou i le aso o le maʻemaʻeā o Ieova. . . . e ao ona latou iloa ai o aʻu lava o Ieova.’”—Esekielu 7:5, 19, 27, NW.

20. O fea e mafai ona e maua ai le saogalemu moni?

20 I lena aso o Amaketo, atonu o le a lē maua le saogalemu i ni mea faitino, ae i lou tū maumauai i le itu a Ieova ma lana “Tupu o tupu.” O le a faalagolago lea i lou usiusitai i upu nei a le perofeta:

“Ia outou saili ia Ieova, outou uma ua agamalu i le nuu, o ē ua faia Lana faamasinoga; ia outou saili le amiotonu, ia outou saili le agamalu, atonu e lilo ai outou i le aso o le toasa o Ieova.” (Sefanaia 2:3; tagai foi i le Isaia 26:20, 21; Tanielu 12:1.)

Auā o le Tupu o lē o loo tietie i le solofanua sinasina faafaatusa ‘o le a faamasino ma tau le taua i le amiotonu ia Amaketo.’ A o ‘ia leoleoina nuu i le tootoo uamea,’ i lo latou faaumatiaga, o le a ia aumaia le “motu o tagata e toatele” ua faasinasinaina o latou ofu, mai le “puapuaga tele,” ma o le a leoleoina ma le alofa i latou ma ‘taʻitaʻi atu ia te i latou i puna o vai ola,’ Talosia o le a avea oe ma se tasi o i latou nei!—Faaaliga 19:11-16; 7:9, 14, 17.

21. O ai o le a faapotopotoina ia Amaketo, ae aiseā o le a lē aogā ai?

21 Talofa e, i Malo Aufaatasi, i malo ma malosi faavaegaau o loo lagolagoina o ia! Ia faapotopoto i latou ia Amaketo ina ia “tau ai le taua ma lē ua tietie i le solofanua [sinasina] ma lana itu taua [faalelagi]”! Ua matuā iʻuvale uma! Ua lafoina i latou e le “Tupu o tupu,” e pei ua lafoina i se “lepa afi” i lo latou faaumatiaga. O le a faapena foi ona faaumatia vaega o totoe o le faalapotopotoga a Satani, auā e matuā malosi le pelu tele a le Tupu, e mafai ai ona sailia ma faaumatia so o se fili.—Faaaliga 19:17-21.

22. Ua faapefea ona faamatalaina e perofeta a le Atua le taua ia Amaketo?

22 E auala i le faatotō ifo o meatau ma mala mai le lagi, o le a “taia ai e Ieova nuu uma” o ē faasagatau mai i lona malo. Ma e lē taumatea, ona o lo latou fememeai o le a toe fetogiai ai a latou lava meatau mo lo latou faaumatiaga, o le tasi i le isi, ‘auā e taitasi ma sii le lima o le tasi i le isi e fasi ai.’ Ae peitai, afai o oe o se tasi o i latou na e valaau i le suafa o Ieova, o le a “iu foi ina faaolaina” oe.—Ioelu 2:31, 32; Sakaria 14:3, 12, 13; Esekielu 38:21-23; Ieremia 25:31-33.

23. (a) I le ā o le a avea ai lenei ma faaiʻuga sili? (e) O ā fetalaiga a Iesu e ao ona faafiafiaina ai i tatou?

23 O le faaiʻuga sili lena o le “faailoga” faavaloaga a Iesu—o “le puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona po nei; e le toe faapea foi amulī.” Maeu lo tatou fiafia ona “o le a faapuupuuina ia aso” ona o “ē ua filifilia”! Atonu o le a faasaoina foi oe i le avea o se tasi o “isi mamoe” o ē ua valaaulia e Iesu ina ia ‘fai mo latou tofi le malo’!—Mataio 24:21, 22; 25:33, 34.

24. (a) O le ā le gaoioiga o le a faia loa ia Satani, ma aiseā? (e) O le ā o le a sosoo mai ai?

24 Pe a uma le taua ia Amaketo, ona puʻea ai lea o Satani, o lē o loo leaga, ua faapogaia ai ona faaleagaina e pulega a tagata le lalolagi, ma saisaia ma lafo i le to e lē gata mo “tausaga e afe.” Aiseā? “Ina ia le toe faaseseina e ia o nuu.” (Faaaliga 20:2, 3) I inā o le a aliaʻi mai ai le vaitaimi aupito sili ona mamalu i talafaasolopito uma o tagata. Ma o le ā o le a uiga i ai le 1,000 o tausaga mo na tagata faamaoni o ē na galulue ma tatalo foi mo le “oo mai” o le Malo? E lē taumatea o loo e fia iloa.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 169]

LE “FAFINE TALITANE” MA LE “MANU FEAI”

O le ā le faiā a le emepaea o lotu sese i le lalolagi ma le ‘manu feai o le filemu ma le saogalemu’? Po ua manao ea “Papelonia le Aai Tele” na te pulea Malo Sosoo ma mulimuli ane, o Malo Aufaatasi? Ia seʻi tali mai pea mea moni:

Ina ua maeʻa ona fuafuaina Malo Sosoo i le 1918, na fai ai se faamatalaga a le “Puletini” a le Tuufaatasiga Faaleatunuu a le Fono a Lotu a Keriso i Amerika, e faapea: “Ona o i matou o ni Kerisiano, matou te uunaia ai le faavaeina o Malo Sosoo o Atunuu Saoloto i le Fonotaga o le Filemu o loo sau. O na Malo Sosoo e lē na o sina faatinoga faapolotiki; na i lo lena o ia o le faatinoga faapolotiki o le Malo o le Atua i luga o le lalolagi. . . . O toa ua maliliu o le a lē aogā lo latou maliliu seʻi vaganā ua mauaina mai ai i le manumalo se lalolagi fou e mau ai le amiotonu.”

I le faamanatuga o le aso fanau lona 20 o Malo Aufaatasi, i le 1965, na faapea ona lipotia mai e le Associated Press mai San Francisco: “E toafitu taʻitaʻi o faatuatuaga faalotu faavaomalo ua aofia ai ma le sili atu i le 2,000 miliona sui i le lalolagi aoao, na uulima i talosaga i lalo ifo o se fale se tasi i le aso nei ina ia lagolagoina le sailiga a Malo Aufaatasi mo le filemu o le lalolagi. Na aauina atu i ai faamanuiaga a le Pope Paulo VI mai Roma . . . i le fonotaga a tagata Katoliko, Porotesano, Iutaia, Hinitu, Puta, Musalema ma Kerisiano Orthodox (Eleni) i Sasaʻe. . . . Na faamatalaina ai e Rabbi Louis Jacobs . . . e faapea o ‘Malo Aufaatasi ua na o lea lava le faamoemoe e tasi mo le filemu tumau i se lalolagi e faalagolago i ai lona faasaoina.’”

Ia Oketopa 1965, na faamatalaina ai e le Pope Paulo VI Malo Aufaatasi faapea “o le faalapotopotoga sili lea i faalapotopotoga faavaomalo uma,” ma sa ia toe faaopoopo mai e faapea: “Ua liliu atu tagata o le lalolagi i Malo Aufaatasi o le toe faamoemoe lea o le autasi ma le filemu.”

Sa faapea atu Pope Ioane Paulo II i lana lauga i le Fono Aoao a Malo Aufaatasi ia Oketopa 2, 1979: “O le pogai o loʻu faalavelave mai i lenei aso, e aunoa ma se fesiligia, ona o le sootaga faapitoa o le felagolagomai ua noatia ai le puleaga faapope ma le faalapotopotoga o Malo Aufaatasi. . . . Ou te faamoemoe o le a tumau e faavavau Malo Aufaatasi ma avea ma fono e sili ona maualuga mo le filemu ma le faamasinoga tonu, o le nofoa moni mo le saolotoga mo tagata uma ma tagata taitoatasi i lo latou tuʻinanau mo se lumanai ua sili ona lelei.” Peitai, i lana lauga e 62 minute le umi, sa leʻi taʻua faatasi e le pope Iesu Keriso po o le Malo.

Ona o lo latou taliaina o mea ua faia e tagata e suitulaga i le malo o le Atua, ua vaavaai ai lotu sese i se faamoemoega lē aogā. Ina ua uma ona lapataia e aua le faatuatua i pule faaletagata, ua taʻu mai ai ia i tatou e le Salamo 146:3-6 e faapea: “Amuia le tagata o i ai . . . lona faamoemoe ia Ieova lona Atua; o Le na faia le lagi atoa ma le lalolagi.” Ma ua faailoa mai e le Luka 2:10-14 le Faaola o tagata, o “le Alii ia o Keriso.”

[Pusa i le itulau 173]

FAASOLOGA O MEA TUTUPU E TAʻITAʻIINA ATU AI IA AMAKETO

● E lāgā le finauga i le pule o le lalolagi, e faatele e atunuu le gaosia o auupega

● Ua faaitiitia le lagolagoina e tagata o lotu a le lalolagi

● O le alaga iloga o le “Filemu ma le saogalemu!” ua faia e atunuu

● E faaumatia e “nifo e sefulu” faavaegaau a Malo Aufaatasi lotu a le lalolagi

● E faia e “nifo” pei se manu feai le osofaiga mulimuli i soʻo o le ‘Tamai Mamoe’

● Faaumatia e le “Tupu o tupu” atunuu ma vaegaau ia Amaketo

INA UA LAFOINA SATANI MA ANA TEMONI I LE TO E LĒ GATA, ONA AMATA AI LEA O LE PULE MAMALU FAAMELENIUMA A KERISO