Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aso Malolo ma Aso Faamanatu

Aso Malolo ma Aso Faamanatu

Aso Malolo ma Aso Faamanatu

O le mea moni faapea e lē ʻauai Molimau a Ieova i le tele o faamanatuga o aso malolo ma isi faamanatuga e mafai ona lē asino i le faiaʻoga. Matou te faamoemoe o le a fesoasoani ia te oe manatu o mulimuli mai e malamalama ai i le pogai matou te manatu mamafa ai i le mataupu.

Atonu e sili atu ona tele na i lo le mea ua e iloatino, o le tele o aso malolo ma aganuu e fesootai ma i latou e iai se faavae i tapuaiga lē faa-Kerisiano. O le mea lea ua teena ai e Molimau a Ieova. Matou te taumafai e mulimulituʻi i le mataupu silisili na taʻua e le aposetolo Kerisiano o Paulo:

“Pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea foi ona mafuta o le malamalama ma le pouliuli? Pe faapefea foi ona loto gatasi o Keriso ma Pelialo [o se atua sese]? Pe faapefea foi ona tofusia faatasi o lē talitonu ma le ua le talitonu? . . . O lea ia o mai ai outou nai totonu ia te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai le Alii [o Ieova].”​—2 Korinito 6:14-17.

O lea, afai o se aso malolo po o se aso faamanatu e iai sona sootaga i isi atua po o atua fafine, pe i le matauina e feteenaʻi ma lo matou malamalamaga o mataupu silisili faale-Tusi Paia, matou te lē ʻauai ai.

Aso Fanau: O le mea moni, o le olioli i se faigaʻai po o se patī ma le foai ma le agaalofa i ē ua pele e lē o se mea sese. (Luka 15:22-25; Galuega 20:35) E fiafia Molimau a Ieova i le foaiina atu o meaalofa ma fiafia faatasi a o faagasolo le tausaga. Ae peitai, e na o le lua aso fanau na faamanatuina o loo taʻua i le Tusi Paia sa aafia ai ni tagata se toalua o ē e lē ni tagata talitonu moni. O se Farao o Aikupito ma le taʻitaʻi Roma o Herota Anetipa, o na aso fanau taitasi na faamanatuina na iai ni taunuuga o le oti. (Kenese 40:18-22; Mareko 6:21-28) O lea, e lē o se mea e teʻi ai le vaai atu i nei faamaumauga faasolopito e faatatau i uiga o uluai Kerisiano faasaga i faamanatuga o aso fanau:

“O le manatu o se fiafia ua faia i le aso fanau ua mamao ese lea mai manatu o Kerisiano lautele i lenei vaitaimi.”​—The History of the Christian Religion and Church, During the Three First Centuries (Niu Ioka, 1848), e Augustus Neander (faaliliuina e Henry John Rose), itulau 190.

“I tagata paia uma i le Tusi Paia, e leai se tasi ua faamauina na faia se faigaʻai po o le faia o ni faigaʻai tetele i sona aso fanau. Ua na o tagata agasala (e pei o Farao ma Herota) na faia ni fiafia tetele i le aso na fananau mai ai i lenei lalolagi i lalo nei.”​—The Catholic Encyclopedia (Niu Ioka, 1911), Tusi X, itulau 709 (ua siia mai i upu a Origen Adamantius o le senituri lona tolu).

E faaopoopo atu i lena, o faamanatuga o aso fanau ua mafuli i le avatuina o le faatāuaina naʻuā o se tagata e toatasi, e leai se masalosaloga o le isi lea mafuaaga na teena ai ia mea e Kerisiano anamua. (Failauga 7:1) O lea, o le a tou silafiaina le lē ʻauai o Molimau a Ieova i fiafiaga o aso fanau (o patī, pesepesega, avatuina o meaalofa, ma mea faapena).

Kirisimasi: E pei ona atonu ua outou iloaina, o Tesema 25 e lē o le aso soifua lea o Iesu Keriso. Atonu e te lagona e lē afaina lea​—o le taualumaga o le mea sili lea ona tāua. Peitai o le auala ua tuputupu aʻe ai le aso malolo o le Kirisimasi ua faaalia ai e iai se mea e sili atu na i lo lena. Ua faamatala mai e tusi o faamatalaga o poto eseese o loo mulimuli mai:

“O le faamanatuina o le Kirisimasi e lē o se tofiga tauatua, e lē tupuga mai foi i le F[eagaiga] F[ou]. E lē mautinoa le aso soifua o Keriso i le F[eagaiga] F[ou], po o se isi lava puna. E leʻi taʻua e tamā o uluai senituri e tolu le faamanatuina faapitoa o le aso soifua [o Keriso].”​—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature (Grand Rapids, Michigan, toe lomia 1981), e John McClintock ma James Strong, Tusi II, itulau 276.

“O le tele o aganuu o le Kirisimasi ua taatele nei i Europa, po o mea na faamauina mai taimi muamua, e lē o ni aganuu moni faa-Kerisiano, peitai o tu faanuupo na popoga tele i ai pe na talia e le Lotu. . . . O le Saturnalia i Roma na saunia le faaaʻoaʻoga mo le tele o aganuu fiafia o le taimi o Kirisimasi.”​—Encyclopædia of Religion and Ethics (Edinburgh, 1911), faatonuina e James Hastings, Tusi III, itulau 608, 609.

Ua lauiloa e le lautele faapea o le Kirisimasi sa leʻi avea muamua ma faamanatuga o le aso soifua o Keriso. Ua matauina e le U.S. Catholic o Tesema 1981, itulau 32: “E lē mafai ona vavae ese mai le Kirisimasi mai ona pogai faapaupau.” Ua faamatala mai e le mekasini:

“O le aso faamanatu sa sili ona fiafia i ai tagata Roma o le Saturnalia, lea na amata ia Tesema 17 ma faaiʻuina i le ʻaso fanau o le la lē mafaatoilaloina’ (Natalis solis invicti) ia Tesema 25. O se vaipanoa i le kuata lona lua o le senituri lona fa, na filifili ai ofisa malamalama o le lotu a Roma o le a fai Tesema 25 ma aso fetaui lelei e faamanatu ai le aso fanau o le ʻla o le amiotonu.’ Na fanau ai le Kirisimasi.”

Ina ua aʻoaʻoina nei mea moni e uiga i le Kirisimasi, ua faapefea ona aafia ai nisi? Ua faailoa mai e The World Book Encyclopedia (1982) i le ulutala “Kirisimasi”: “I le senituri sa amata i le 1600 . . . sa faasaina ai le Kirisimasi i Egelani ma i vaega o kolone Peretania i Amerika.” Talu ai le teena e tagata anamua o le faamanatuina o le Kirisimasi ona o lona mafuaaga faapaupau, e ao foi la ona malamalama i le pogai ua lē faamanatuina ai e Molimau a Ieova i aso nei. E leai lava sa matou vaega i patī o le Kirisimasi, o ni tala, pesepesega, feaveaiina o meaalofa, po o se isi lava gaoioiga faapena e fesootai ma le Kirisimasi.

O le tulaga foi lena e tasi e tausia ai pea e Molimau a Ieova le matuā lē ʻauai i aso malolo faalotu po o aso malolo e iai sina aafiaga faalotu e tupu a o faagasolo le tausaga aʻoga. O le mafuaaga ona o nei aso malolo, e iai foi sona sootaga ma tapuaiga lē faa-Kerisiano; o le mea moni, o nisi o vala o ia ituaiga o tapuaiga e masani ona avea ma autū i ia aso faamanatu. Seʻi manatunatu i faaaʻoaʻoga o mulimuli mai:

Eseta: E ui ina o lenei aso malolo ua faapea e faamanatu ai le toetu o Keriso, ae matau le mea o fai mai ai tagata popoto o le lalolagi e uiga i ai:

“Eseta. Muamua, sa iai le aso fiafia i le tau e totogo ai mea e faamamaluina ai le atua fafine faa-Teuton o le malamalama ma le tau e totogo ai mea sa taʻua i le gagana Anglo-Saxon [ituaiga muamua o le faa-Peretania sa tupuga mai i Siamani] o Eastre. E oo mai i le senituri lona 8 na suia mai ai le igoa e tagata Anglo-Saxon i le aso fiafia faa-Kerisiano sa fuafuaina e faamanatu ai le toetu o Keriso.”​—The Westminster Dictionary of the Bible (Philadelphia, 1944), e John D. Davis, itulau 145.

“Ua latou saili i fuamoa felanulanuai o le Eseta i so o se nofoaga, ia na aumaia e le lapiti o le Eseta. O lenei mea ua lē na o se taaloga faatamaiti, peitai o le vaega totoe o le faamanatuina o le fua fanau tama [fertility], o fuamoa ma le lapiti ua la faaataina ai le fua fanau tama.”​—Standard Dictionary of Folklore Mythology and Legend e Funk and Wagnalls (Niu Ioka, 1949), Tusi 1, itulau 335.

Halloween [Aso o agaga ma togafiti taufaaʻoleʻole]: E ui ina faamanatuina o se aso malolo faa-Kerisiano, ae o le Halloween na pogai mai i aso fiafia a o leʻi amataina le Faa-Kerisiano lea e faatuputeleina ai manatu sese e uiga i le ola pe a mavae le oti. Ua tatou faitau: “Ina ua mavae le Toe Fuataiina, na teena e tagata Porotesano lenei tausamiga faatasi ai ma isi aso faamanatu tāua e pei o le Kirisimasi ma le Eseta. Ae ui i lena, sa lauolaola aganuu o mafuaaga faapaupau a tagata lautele tau le Halloween.”​—Encyclopædia Britannica (1959), Tusi 11, itulau 107.

Le Aso o Tagata Paia: “E itiiti le masalosaloga faapea na taumafai le lotu Kerisiano e aveesea po o le suia o aso fiafia o ē oti a tagata Druid i le aumaia o le fesuiaiga o le faamamaluina o le aso o Tagata Paia ia Nove. 1. Na faavaeina lenei faigaʻai ia faamamalu ai le au paia uma, pe lauiloa pe leai, peitai ua lē taulau ona suia ai le aso faamanatu faapaupau o Samhain.”​—Encyclopædia Britannica (1959), Tusi 11, itulau 107.

Le Aso o le Tausaga Fou: “I Roma anamua, na tuuina le aso muamua o le tausaga e faamamalu ai Janus, le atua o faitotoa ma alatatala ma amataga ma faaiʻuga. . . . Na avea le Aso o le Tausaga Fou o se aso paia i le lotu Kerisiano i le 487 T.A.”​—The World Book Encyclopedia (1982), Tusi 14, itulau 237.

Le Aso o Valenitina: “Na maua le Aso o Valenitina i le aso o tausamiga o maturo Kerisiano eseese se toalua ua igoa ia Valenitina. Peitai, o aganuu e fesootai ma le aso . . . ai lava pe na sau mai se aso fiafia faa-Roma anamua ua taʻua o Lupercalia e faamanatuina ia Fepuari 15 i tausaga taitasi. O le aso fiafia sa faamamalu ai Juno, le atua fafine o Roma o fafine ma faaipoipoga, ma Pan, le atua o le natura.”​—The World Book Encyclopedia (1973), Tusi 20, itulau 204.

Le Aso o Me: “O fiafia o le Aso o Me ai lava na pogai mai sauniga faalotu sa faia ina ia faamamaluina ai le atua fafine o Roma, o Maia, o lē na tapuaia o le puna o le fua fanau tama faaletagata ma le fua i le natura. . . . [O le] pou o Me ua talitonuina e le toatele o tagata aʻoga o se vaega totoe o se faatusa o le totoga sa o le tane na faaaogāina anamua i sauniga faalotu mo le atua fafine o Maia i le tau e totogo ai mea.”​—The New Funk & Wagnalls Encyclopedia (1952), itulau 8294.

Le Aso o Tinā: “O se aso fiafia na maua mai le aganuu o le tapuai i tinā i Eleni anamua. O tapuaiga faalesauniga i le tinā, faatasi ma sauniga ia Cybele, po o Rhea, le Tinā Sili o Atua, na faia i le Ides [aso 15] o Mati i Asia Itiiti atoa.”​—Encyclopædia Britannica (1959), Tusi 15, itulau 849.

O nei mea ua na o ni nai faaaʻoaʻoga o aso malolo o loo faamanatuina e le lautele, ma e masani ona faatalitalia ai fanau aʻoga e ʻauai i le saosaolaumea lea i nisi gaoioiga. Peitai ane, mo mafuaaga faalelotofuatiaifo e lē ʻauai Molimau a Ieova i so o se vaega o nei taualumaga o aso malolo​—po o ni pesega, taina o musika, fai se sao i tala, savaliga i ni solo, tusiga o ata, ʻauai i patī, tausamiga ma inuga, ma mea faapena. Peitai, i le taimi lava e tasi, matou te lē tetee i ē faamanatuina nei ituaiga o aso faamanatu ma lē taumafai foi e faalavelave ia i latou. Matou te talisapaia tele lava pe a faatagaina ma le alofa e faiaʻoga a matou fanau ia lē ʻauai i taualumaga uma e faamanatuina ai nei aso malolo i so o se auala.

Aso Malolo Faaleatunuu

O isi aso malolo ua ese teisi ona uiga. E lē faamanatuina ia e le lalolagi atoa, ae atonu e faapitoa lava i se atunuu e tasi. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu e iai ni aso faaleatunuu o le faafetai. I nisi atunuu atonu foi e iai se aso faapitoa ua tuu ese e faamanatu ai ē na maliliu i taua a le atunuu, po o se aso e manatua ai le fanau mai o le atunuu po o peresitene lauiloa, taʻitaʻi po o ni toa faale­atunuu.

Ma le faaaloalo lava e ʻaloese Molimau a Ieova mai le ʻauai i ia ituaiga o aso faamanatu faalemalo. E ui ina matou te faaaloalo i faipule silisili i so o se atunuu matou te mau ai, ae ona o ni mafuaaga faalelotofuatiaifo, matou te lē avatu ai ia i latou mea matou te vaai i ai o ni faaaloaloga i le tulaga tapuai. E tumau lo matou solitu faasaga i ia aso faamanatu uma. Ua talafeagai lea ma upu a Iesu faatatau i ona soʻo: “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.”​—Ioane 17:16.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 19]

“Sa faasaina ai le Kirisimasi i Egelani ma i vaega o kolone Peretania i Amerika.”

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

Mo mafuaaga faalelotofuatiaifo e lē ʻauai Molimau a Ieova i so o se vaega o taualumaga o aso malolo

[Ata i le itulau 17]

Sa leʻi faamanatuina e uluai Kerisiano o latou aso fanau

[Ata i le itulau 19]

“O lenei mea ua lē na o se taaloga faatamaiti, peitai o le vaega totoe o le faamanatuina o le fua fanau tama [fertility], o fuamoa ma le lapiti ua la faaataina ai le fua fanau tama.”