Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faʻalo i le Fuʻa, Vii o Malo ma Palotaga

Faʻalo i le Fuʻa, Vii o Malo ma Palotaga

Faʻalo i le Fuʻa, Vii o Malo ma Palotaga

Atonu o le tasi mea e sili ona ilitata o feagai ma a matou fanau i aʻoga e aafia ai faamamaluga faalotonuu. Ua matou iloatino atonu e aafia ai faalogona loloto, ma matou te talisapaia tele na faiaʻoga o ē o taulimaina tulaga eseese ma le faaeteete ma le malamalama. Atonu e fesoasoani se faamalamalamaga pe aiseā e lē ʻauai ai Molimau a Ieova i faamamaluga faalotonuu.

O faamaoniga o tala faasolopito ua faaalia ai sa leʻi aafia uluai Kerisiano i mataupu tau polotiki. E pei ona fetalai Iesu e uiga ia i latou: “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” (Ioane 17:16) Na i lo lea, sa latou auai faatasi i le matua atu i se malo faalelagi, le Malo o le Atua. Sa faapea mai ni faiaʻoga Niu Ioka o Eugene A. Colligan ma Maxwell F. Littwin e uiga ia i latou i le tusi From the Old World to the New: “E sili atu ia te i latou le Malo o le Atua i lo so o se malo e mafai ona latou auauna i ai i le lalolagi.”

E tusa ai ma lenei tulaga sa mulimulituʻi Kerisiano anamua i le faaaʻoaʻoga na faataatia e Iesu Keriso, ma o loo taumafai foi Molimau a Ieova i aso nei ia ola e tusa ai ma lea tulaga. (Ioane 6:15; 18:36) Matau pe o faapefea ona talanoa i ai tusi aʻoga i le tulaga solitu o soʻo muamua o Keriso faasaga i mataupu faapolotiki:

“Sa itiiti se malamalama ma sa lē alofagia uluai Kerisiano e i latou o ē na pulea le lalolagi faapaupau. . . . Na teena e Kerisiano le ʻauai i nisi matafaioi a tagatanuu o Roma. . . . Latou te lē umia ni ofisa faapolotiki.”​—On the Road to Civilization, A World History (1937), e Albert K. Heckel ma James G. Sigman, itulau 237, 238.

“Na taʻua e le malo o Roma Kerisiano o fili o le setete. Sa latou lē ʻauai i vaega ʻau a Roma. Sa latou teena le faʻalo i le faatagata o le emeperoa, e tusa i le sosaiete Roma o le fuʻa o se malo e pei ona faia i tagatānuu o aso nei. Sa na o la latou tapuaiga lava sa faamaoni i ai.”​—Man​—His World and Cultures (1974), e Edith McCall, Evalyn Rapparlie ma Jack Spatafora, itulau 67, 68.

E pei ona mafai ona e talisapaia, o le mulimuli i se auala e tasi o le solitu i aso nei e aafia ai le ʻauai o o matou tagata talavou i ni nai mea fai ma taualumaga faaleaʻoga. O le ā le tulaga faalelotofuatiaifo o loo tausia e Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i nei mataupu?

Le Faʻalo i le Fuʻa

E ui ina matou te lē faʻalo i se fuʻa a so o se malo, e lē faapea ua faaalia ai se lē faaaloalo. Matou te faaaloalo lava i le fuʻa a so o se malo o loo matou mau ai, ma e faaalia lea faaaloalo e ala i le usitai i tulafono faaleatunuu. E lē taitai ona matou ʻauai i ni gaoioiga o so o se ituaiga e tetee ai i le malo. O le mea moni, matou te talitonu o faiga malo faaletagata o loo iai nei, e faia aʻe ai se “sauniga a le Atua” lea ua ia faatagaina ia iai mo sina taimi. O lea ua matou manatu ai o loo matou i lalo o le poloaiga tauatua ia totogia lafoga, le telona ma le faaaloalo i nei “faipule silisili.”​—Roma 13:1-7.

Atonu e te fesili: ʻPeitai, aiseā, la, tou te lē faaaloalo ai i le fuʻa i le faʻalo i ai?’ Ona matou te vaai i le faʻalo i le fuʻa o se gaoioiga faaletapuaiga. E ui ina matou te lē faalotovaivaia isi mai le faʻalo i le fuʻa, ae ona o lo matou lotofuatiaifo e lē mafai ai ona matou avatu le mea ua matou manatu o se tapuaiga i so o se tasi po o so o se mea vagana lo matou Atua, o Ieova. (Mataio 4:10) E moni, e lē manatu le toatele o tagata i le fuʻa o se mea paia po o le faʻalo i ai o se gaoioiga faaletapuaiga. Ae peitai, seʻi manatu i le mea o fai mai ai tagata popoto o le lalolagi e uiga i lenei mea:

“O le fuʻa, e paia pei o le koluse. . . . O tulafono ma tuutuuga faatatau i uiga faaletagata faasaga i faailoga faaleatunuu ua faaaogāina ai upu malolosi ma le uigā, e pei, o le ʻAuauna i le Fuʻa,’ . . . ʻFaamamalu i le Fuʻa,’ ʻTuutoina atu i le Fuʻa.’”​—The Encyclopedia Americana (1942), Tusi 11, itulau 316.

“O le fuʻa, o le faailoga sili o le faatuatua o le lotonuu ma lona mea autū o tapuaiga, ma ua faatulagaina ai faiga faaletapuaiga uiga ese mo le ʻfaʻalo’ i le fuʻa, mo le ʻfaaifo’ o le fuʻa, mo le ʻtuutuu ifo i lalo’ o le fuʻa, ma mo le ʻsisiina’ o le fuʻa. E to ese e tane o latou pulou pe a pasia le fuʻa; ma e tusia e fatu solo ma usuina e tamaiti pese lotu mo le viia o le fuʻa.”​—What Americans Believe and How They Worship (1952), e J. Paul Williams, itulau 359, 360.

Atonu e ia te oe se lagona faapea o manatu ua taʻua i luga ua matuā mamao ese naʻuā. Peitai ane, i aso o le faakoloneina o Amerika na tetee ai tagata ua taʻua o Puritans i le fuʻa Peretania ona o lona koluse mumu o “Sagato” Siaosi. E tusa ai ma le The Encyclopædia Britannica (1910-1911), na latou faia ai lenei mea, “e lē ona o le lē faamaoni i le atunuu faatinā, ae mai se teena faalelotofuatiaifo o le mea ua latou talitonu o se faatusa faaifo i tupua.”

O se tasi o Tulafono e Sefulu o loo faasaina ai le faia o se mea e tapuai i ai “o se faatusa lava o se mea o i le lagi i luga, po o i le fanua i lalo.” (Esoto 20:4, 5) I le avea o ni Kerisiano, matou te lagona foi le noanoatia i le poloaiga a le Tusi Paia ʻia taumamao mai tupua.’​—1 Ioane 5:21.

Matou te talisapaia pe afai e faaalia le malamalama e faiaʻoga e tusa ma o matou talitonuga ma fesoasoani i a matou fanau ia latou tausisi i ai. Ua faaalia e nisi le malamalama i le tulaga ua matou umia faapea o le faʻalo i le fuʻa e iai sona sootaga ma le tapuaiga, e pei ona faaalia e faamatalaga o mulimuli mai:

“Sa teena e Kerisiano le . . . fai taulaga i le atamai o le emeperoa [o Roma]​—e iai sina tutusa ma le teena o le faʻalo i le fuʻa i aso nei po o le toe taʻua o le tautoga o le gauai.”​—Those About to Die (1958), e Daniel P. Mannix, itulau 135.

“O le manatu autū e faapea o le faʻalo i le fuʻa o se gaoioiga tuutoina faaletapuaiga. . . . O lenei manatu, e ui ina ese, ae lē faapea e leai se lagolagoina e le Tusi Paia. . . . Afai o le faʻalo o se gaoioiga faaletapuaiga, o lona uiga la, ua faasaina e le tulafono a le Atua, e tusa lava po o le ā lona tulaga faaaloalogia. I nisi faaupuga, o le teena o le faʻalo i le fuʻa e lē faapea ai o se lē faaaloalo mo le fuʻa po o le atunuu.”​—Render Unto Caesar, The Flag-Salute Controversy (1962), e David R. Manwaring, le polofesa lagolago o saienisi faapolotiki, Hobart ma William Smith Colleges, itulau 32.

Matou te fia faamamafa atu e leai so matou faanaunauga mo le lē faaaloalo i so o se faiga malo po o ona taʻitaʻi e ala i lo matou teena o le faʻalo i le fuʻa. Ua na o lea, matou te lē ifo pe faʻalo i se gaoioiga faaletapuaiga i se faatusa e fai ma sui o le Setete, e pei o lea na faatuina e Nepukanesa i le fanua laugatasi o Turu, po o le pei o fuʻa faaonaponei a atunuu. (Tanielu 3:1-30) O le mea e sili ona tāua ai, ua faapea mai le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete, i le suiga taʻutaʻua o se uluai filifiliga e faapea:

“Matou te manatu o le mea ua faia e faipule faalenuu i inei e faamalosia ai le faʻalo i le fuʻa ma le faia o tautoga faamaoni ua sili atu na i lo la latou tapulaa faatulafonoina ma ua sopo atu i tulaga e gata mai ai la latou pule ma faaleagaina ai gaoioiga atamai ma le agaga o le fuafuaga a le Uluai Teuteuga o la matou Tulafono Faavae lea e lē tatau ona pulea e so o se pulega faalemalo.”​—West Virginia State Board of Education v. Barnette (1943).

O lea la, a o faʻalo isi ma tautosina le faamaoni, e laulaututu a matou fanau ma le lē gasē, a o faia le sauniga o le faʻalo i le fuʻa. Peitai pe afai, mo se mafuaaga, o loo faia le sauniga o le fuʻa i se ituaiga auala e faaalia ai e na o le tulai e avatu ai se faamaoniga o le ʻauai o se tasi i le sauniga, ona nonofo pea lea o a matou fanau iti. E faaopoopo atu i lena, e lē savavali a matou fanau talavou i savali faalotonuu, lea o le a faaalia ai lo latou lagolagoina o le mea o loo faamamaluina e le savaliga. E tumau lo matou solitu.

Vii o Fuʻa Faalemalo ma Pese o Aʻoga

O le vii o le fuʻa e masani ona avea ma se pese faalotu po o se tatalo ua usu faapeseina. Ua faapea mai The Encyclopedia Americana (1956): “O le alofa i le atunuu na fanau ai ma le mitamitaga i le atunuu o se tasi o manatu autū ia o le tele o vii o fuʻa o malo, ma i le tele o ia vii, ua palu faatasi ai faalogona faalotu ma lagona faalotonuu.” O le mea moni, o vii faalotonuu o loo faaali manino ai manatu faavae e tutusa o loo aofia i tautoga o le faamaoni i le fuʻa. Ma talu ai e lē o iai se faavae faale-Tusi Paia mo le mitamitaga faaleatunuu ua fevaevaeaiina ai le lalolagi, matou te le ʻauai ai i le usuina o pese e faaneenee ai so o se atunuu faalelalolagi.​—Galuega 17:26; Ioane 17:15, 16.

Pe a taina vii o fuʻa, e masani lava o le tutulai ua na o le pau lea o le gaoioiga a se tagata e fai e faaalia ai lona ʻauai i faalogona o le pese. I tulaga faapea, e nofoi pea talavou Molimau. Ae peitai, afai ua uma ona tutulai o matou talavou ae taina le vii o le fuʻa, e lē manaomia ona latou fai le gaoioiga faapitoa o le tau nonofo i lalo; auā e lē faapea ua tulai faapitoa mo le taina o le vii o le fuʻa. I le isi itu, afai o loo faatalitali se vaega ia tulai ma pepese, e mafai ona tulai o matou tagata talavou ona o le faaaloalo. A e faaalia lo latou lē ʻauai i lagona o le pese i le ʻaloese mai le usuina.

Pe tutusa lava ituaiga e iai pese a aʻoga e pei o vii o fuʻa faalemalo? Ioe, e tutusa lava le vaaiga i ai a i latou o i aʻoga ma le vaaiga a le atunuu agai i vii o fuʻa faalemalo. E masani lava ona usuina ma le aasa faalelotu faatasi ma le alalaga fiafia. E lē saosaolaumea ai la o matou talavou i lagona o ia pese.

Ofisa ma Tofiga Palotaina

I le tele o aʻoga, e palotaina ai i se ofisa po o se tofiga ni tagata aʻoga, e pei o le peresitene o le vasega. I nisi aʻoga e iai ni faatosinaga laiti faapolotiki, e aofia ai pine ma faaaliga matamata tetele e faailoa ai tagata tauva. O le fuafuaga ina ia faamasani tagata talavou ma gaoioiga faapolotiki. Ae peitai, e lē miomiō faatasi talavou Molimau i mea faapolotiki i aʻoga, pe i le taliaina o se ofisa palotaina po o le palotaina o nisi i se ofisa. O lea, po o le faatuina po o le palotaina i ai o se ofisa, latou te faafiti ma le utaga loloto. I le faia faapea ua latou mulimuli ai i le faaaʻoaʻoga a Iesu o lē na toe maliu ese mai ina ua mananao tagata e fai o ia ma tupu.​—Ioane 6:15.

Peitai ane, matou te manatu i se tofiga e faia e le faiaʻoga o se mea e ese mai. O lea, afai e tofia talavou Molimau e fesoasoani i le faatonutonuina o taavale po o se isi lava gaoioiga faapea, ua faalaeiauina i latou ia lagolagosua i le tele e mafai ai.

O le mea moni, ua iloatino e o matou tagata talavou e lē faapolotiki uma palotaga. O nisi taimi e valaauina e faiaʻoga tamaiti aʻoga ia faaalia ni o latou manatu. Atonu e leai se solia o mataupu silisili o le Tusi Paia pe a faaalia le manaoga o se isi i nisi o taualumaga po o lona manatu i le lelei o se lauga po o se tala. Pe a faaalia e tagata ni manatu i le sii o o latou aao e tusa ma le lelei o se mea, e lē tutusa lea ma le palotaga faapolotiki o se isi i se ofisa.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 12]

“E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.”​—Ioane 17:16

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 13]

Ua vaai Molimau a Ieova i le faʻalo i le fuʻa o se gaoioiga faaletapuaiga

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 14]

“Sa teena e Kerisiano le . . . fai taulaga i le atamai o le emeperoa [o Roma]​—e iai sina tutusa ma le teena o le faʻalo i le fuʻa i aso nei”

[Ata i le itulau 15]

E pei lava ona sa teena e talavou Eperu faamaoni le tapuai i se faatusa o le Setete, ua faapea foi Molimau a Ieova ona lē faʻalo i le fuʻa

[Ata i le itulau 16]

E lē miomiō faatasi talavou Molimau i mea faapolotiki i aʻoga