Alu i mataupu o loo iai

Le Pogai e Mafai ai ona E Faatuatua i le Tusi Paia

Le Pogai e Mafai ai ona E Faatuatua i le Tusi Paia

Le Pogai e Mafai ai ona E Faatuatua i le Tusi Paia

Ua faapea mai nisi tagata e lē maufaatuatuaina le Tusi Paia, ma o o latou manatu ua talia e le toatele. O lea la e toatele ua latou teena i aso nei mea ua fai mai ai le Tusi Paia faapea e lē maufaatuatuaina.

I le isi itu, o le mea na fetalai ai Iesu Keriso i le tatalo i le Atua e faaauilumaina ai le faatuatua: “O lau afioga o le upu moni lea.” Ma ua fai mai le Tusi Paia lava ia sa faagaeeina e le Atua.​—Ioane 17:17; 2 Timoteo 3:16.

O le ā sou manatu i lenei mea? E iai ea se faavae maumaututu mo le maufaatuatuaina o le Tusi Paia? Pe iai moni se faamaoniga faapea e lē maufaatuatuaina le Tusi Paia, ma e feteenai ia te ia lava ma e lē maumauai ona manatu?

E Feteenai ea ia te Ia Lava?

A o faapea mai nisi e feteenai le Tusi Paia ia te ia lava, ua faaali atu ea e se tasi ia te oe se faaaʻoaʻoga moni? Matou te leʻi vaaia lava se tasi ua tumau pea i le sailiili maeʻaeʻa. E moni, atonu e foliga mai e iai eseesega i nisi faamatalaga o le Tusi Paia. Peitai o le faalavelave masani, o le lē lava o le iloa e uiga i auiliiliga ma tulaga o lea taimi.

Mo se faaaʻoaʻoga, o le a faasino e nisi tagata i se mea ua latou manatu e eseese ai i le Tusi Paia, ona fesili lea: ʻO fea na maua ai e Kaino lana avā?’ O le taofi e faapea na o Kaino lava ma Apelu le fanau a Atamu ma Eva. Ae o le taofi e faavae aʻe i se malamalamaga sese i mea o fai mai ai le Tusi Paia. Ua faamatala mai e le Tusi Paia faapea “ua fanaua ai e ia [Atamu] o atalii ma afafine.” (Kenese 5:4) O lea la sa faiavā Kaino i se tasi o ona tuafafine pe atonu o se afafine foi o sona uso po o sona tuafafine.

E masani i ē faitio na ona vaai mo ni feteenaiga ma atonu o le a faapea ane: ʻUa fai mai le tusitala o le Tusi Paia o Mataio faapea na alu ane se taʻitaʻi ʻau ma talosaga ia Iesu e fesoasoani ane, a o loo fai mai Luka na aauina atu sui e talosaga. O lē fea la e saʻo?’ (Mataio 8:5, 6; Luka 7:2, 3) Ae pe o se feteenaiga moni ea lenei?

Pe afai o le gaoioiga po o le galuega a tagata e avatu ai le faamalo i ē e paʻū moni i ai le avega tauave, o le tagata ua tonu lona manatu e lē fai mai o se feteenaiga. Mo se faaaʻoaʻoga, e te manatu ea ua sese se lipoti e faapea mai na fausia e se pulenuu se auala e ui ina o le faatinoga moni o le fausaga o le auala na faia e ana inisinia ma leipa? O le mea moni e leai! I se uiga talitutusa, e lē o se feteenaiga mo Mataio le fai mai o le taʻitaʻi ʻau na ia faia se talosaga ia Iesu, peitai e pei ona tusia e Luka, e faapea o sea talosaga na faaui atu i nisi sa fai ma sui.

A o faailoa atili mai auiliiliga, o le a mou atu mea i le Tusi Paia e foliga mai e feteenai.

Talafaasolopito ma le Saienisi

O le saʻo o talafaasolopito o le Tusi Paia sa masalomia e le lautele i se vaitaimi. Mo se faaaʻoaʻoga, na fesiligia ai e ē faitio le iai o tagata o le Tusi Paia e pei o le Tupu o Sarekona o Asuria, Pelesara o Papelonia, ma le kovana Roma o Ponotio Pilato. Peitai ane, o mea na maua i suesuega lata mai nei ua faamaonia ai lea faamatalaga ma lea faamatalaga faale-Tusi Paia. O lea na tusia ai e le tusitala o talafaasolopito o Moshe Pearlman e faapea: “Ua faafuasei lava, o tagata lē talitonu o ē sa masalomia le moni e oo lava i vaega o talafaasolopito o le Feagaiga Tuai ua amata ona toe fuataiina o latou manatu.”

Afai o le a tatou faatuatuaina le Tusi Paia, e tatau foi la ona saʻo i mataupu tau saienisi. Pe moni lea? E leʻi leva atu sa finau mauai ai saienitisi, i le feteenai ai ma le Tusi Paia, e faapea e leai se amataga o le vateatea. Ae peitai, na faasino mai talu ai nei e le tagata suesue o fetu ma paneta o Robert Jastrow faamatalaga fou ua taʻuseseina ai le taofi lenei, i le faamatalaina mai faapea: “Ua tatou vaaia nei pe ua faapefea i faamaoniga tau i suesuega i fetu ma paneta ona taʻitaʻi atu ai i se vaaiga faale-Tusi Paia e uiga i le amataga o le lalolagi. E eseese auiliiliga, ae o faamatalaga autū o suesuega i mea tau i fetu ma paneta ma faamatalaga faale-Tusi Paia o i le Kenese, e tutusa lava.”​—Kenese 1:1.

Ua faapea foi ona suia manatu o tagata e faatatau i le tino mai o le laueleele. Ua faamatala mai e The World Book Encyclopedia faapea, “O folauga ia maua mea fou, sa faaalia ai faapea e lapotopoto le lalolagi, e lē mafolafola e pei ona sa talitonu i ai le toatele o tagata.” Ae ua saʻo pea lava le Tusi Paia! E sili atu i le 2,000 tausaga a o leʻi faia na folauga, na fai mai le Tusi Paia i le Isaia 40:22 e faapea: “O ia le tietie i luga o le faataaliolio o le lalolagi,” pe e pei foi ona fai mai isi faaliliuga, “o le kelope o le lalolagi” (Douay, faa-Peretania), “le lalolagi lapotopoto.” (Moffatt, faa-Peretania)

O lea la o le tele e aʻoaʻoina e le fanau a tagata, o le sili foi lea ona tele o faamaoniga faapea e mafai ona maufaatuatuaina le Tusi Paia. O se tasi sa avea muamua ma faatonu talu ai o le Fale Mataaga a Peretania, o Sir Frederic Kenyon, sa tusi mai e faapea: “O iʻuga ua maeʻa ona faataulauina ua faamaonia ai le mea ua fautuaina e le faatuatua faapea ua na o aogā e mafai ona maua e le Tusi Paia mai le faatelega o le poto.”

Valoia le Lumanai

Ae pe tatou te mafai ea ona maufaatuatuaina moni valoaga a le Tusi Paia mo le lumanai, e aofia ai ana folafolaga o se ʻlagi fou ma se lalolagi fou amiotonu’? (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4) Ia, o ā ni tala faamaumau o le faatuatuaina o le Tusi Paia i taimi ua mavae? I lea taimi ma lea taimi o valoaga na tuuina mai e oo lava i le faitau selau o tausaga a o leʻi taitai oo i ai ua faataunuuina lava e tusa ma ona auiliiliga tonu!

Mo se faaaʻoaʻoga, na valoia mai e le Tusi Paia le lafotuina o Papelonia malosi i le toeitiiti 200 tausaga a o leʻi tupu. O le mea moni, o tagata Metai, o ē sa tutū faatasi ma tagata Peresia, sa taʻua i latou o ē manumalo. Ma e ui ina e leʻi fanau mai Kuresa, le tupu Peresia, ae na valoia mai e le Tusi Paia faapea o le a fai sona sao iloga i le manumalo. Na faapea mai o vai o Papelonia e puipuia ai, le vaitafe lea o le Eufirate, “ona mate ai lea,” ma “e le punitia foi faitotoa o Papelonia.”​—Ieremia 50:38; Isaia 13:17-19; 44:27–45:1.

O nei auiliiliga patino sa faataunuuina lava, e pei ona sa lipotia mai e le tusitala o talafaasolopito o Herodotus. I le ma le isi, na valoia mai e le Tusi Paia e faapea o Papelonia o le a iʻu ina avea ma faatafunaga e lē toe nofoia. Ma o le mea tonu lava lena na tupu. I aso nei, ua avea Papelonia ma faupuʻega o maa ma palapala lē ainā. (Isaia 13:20-22; Ieremia 51:37, 41-43) Ma ua tumu le Tusi Paia i isi valoaga sa iai ni o latou faataunuuga e sili ona ofoofogia.

O le ā la ua valoia mai e le Tusi Paia e faatatau i le faiga o mea o le lalolagi o loo iai nei? Ua faapea mai: “O le vaitaimi amuli o lenei lalolagi o le a avea o se taimi o faalavelave. E leai se mea e alolofa i ai tagata ua na o tupe ma i latou lava; o le a latou manatu faasausili, gugutu, ma faifai; e leai se faaaloalo i mātua, leai se loto faafetai, leai se fia tapuai i le Atua, leai se alofa mafana faanatura . . . O i latou o tagata o ē o le a tuu mea faafiafia i le tulaga o le Atua, o tagata o ē puipuia le foliga mai fafo o lotu, a ua latou avea pea ma se teena i lona lava tulaga moni.”​—2 Timoteo 3:1-5, The New English Bible, faa-Peretania.

E mautinoa, o loo tatou vaaia nei le faataunuuga o lenei mea! Peitai ua valoia mai foi e le Tusi Paia mo “le tupulaga amuli o lenei lalolagi” mea nei: “E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; ona oo mai ai lea o oge.” E faaopoopo i lena, “e i ai mafuie tetele i lea mea ma lea mea . . . ma faamai.”​—Mataio 24:7; Luka 21:11.

E moni, o loo faataunuuina valoaga o le Tusi Paia i aso nei! Ia, o lea la, ae faapefea valoaga e leʻi faataunuuina, e pei o: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou,” ma “ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uamea o suotosina . . . , latou te le toe aʻoaʻo foi i taua”?​—Salamo 37:29; Isaia 2:4.

ʻE faigata ona talitonu e moni lena mea,’ atonu e fai mai ai nisi. Ae o le mea moni, e leai se mafuaaga mo i tatou e masalosalo ai i so o se mea ua folafola mai e Lē na Foafoaina i tatou. E mafai ona maufaatuatuaina Lana Afioga! (Tito 1:2) O le iloiloina atili o faamaoniga, o le a sili ona e mautinoaina ai lenei mea.

Vagana ua faasinoina, o mau sii uma lava o le Tusi Paia e mai le Tusi Paia Samoa, lomiga 1884.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]

“O iʻuga ua maeʻa ona faataulauina ua faamaonia ai le mea ua fautuaina e le faatuatua faapea ua na o aogā e mafai ona maua e le Tusi Paia mai le faatelega o le poto.”