Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Iesu Keriso—Le Ki i le Mauaina o le Poto e Uiga i le Atua

Iesu Keriso—Le Ki i le Mauaina o le Poto e Uiga i le Atua

Mataupu 4

Iesu Keriso—Le Ki i le Mauaina o le Poto e Uiga i le Atua

1, 2. Ua faapefea ona liliuina e lotu a le lalolagi le ki i le mauaina o le poto e uiga i le Atua?

O LOO e tū i fafo i le faitotoa o lou fale, o loo tau iloilo lau fuifuiki. O se po mālūlū ma le pogisa, ma ua e naunau lava e fia oo i totonu—peitai e lē o matala le faitotoa i le ki. E foliga mai o le ki saʻo lena, ae ua lē o matala ai le loka. Pagā se faatiga ulu! Ua e toe autilo ifo i au ki. Faamata ea o e faaaogaina le ki saʻo? Po ua faaleaga ea e se isi le ki?

2 O se ata lena ua fetaui ona faataʻitaʻi mai ai le mea ua faia e fenuminumiaiga faalotu a lenei lalolagi, i le poto e uiga i le Atua. O le iuga, e toatele ua latou liliuina le ki lea e matala mai ai lo tatou malamalamaga—o Iesu Keriso. Ua aveese e nisi lotu le ki, i le matuā lē amanaia lava o Iesu. O isi ua latou mimilo sese le matafaioi a Iesu, i le tapuai atu ia te ia e avea o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava. I so o se tulaga lava la, e lē mafai ona tatou maua le poto e uiga i le Atua, e aunoa ma se malamalamaga saʻo aʻiaʻi e faatatau i lenei peresona tāua, o Iesu Keriso.

3. Aisea atonu ua faaigoa ai Iesu o ia o le ki mo le mauaina o le poto e uiga i le Atua?

3 Atonu o e manatua na fetalai Iesu e faapea: “O le uiga lenei o le ola e faavavau, ia latou maua pea le poto e uiga ia te oe, le Atua moni e toatasi, ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3, NW) I le taʻua o lenei manatu, e lei faapea sa fia faaalialia atu Iesu. Ua faamamafa soo mai e le Tusi Paia le manaomia ona iloa o le poto saʻo e uiga ia Keriso. (Efeso 4:13; Kolose 2:2; 2 Peteru 1:8; 2:20) Na taʻua e le aposetolo o Peteru e faapea: “Ua molitinoina mai o ia [o Iesu Keriso] e le au perofeta uma.” (Galuega 10:43) Ma na tusi mai le aposetolo o Paulo e faapea: “Ua ia te ia [o Iesu] le oloa uma o le poto atoa ma le malamalama, ua lilo ai.” (Kolose 2:3) Na oo foi ina faapea mai Paulo, ua faataunuuina folafolaga uma a Ieova ona o Iesu. (2 Korinito 1:20) O lea la, o Iesu Keriso o le ki tonu lea i le mauaina o le poto e uiga i le Atua. O lo tatou malamalama e uiga ia Iesu e ao ona lē suia ai le tulaga moni e iai o ia, ma lē suia ai foi lana matafaioi i le faatulagaga a le Atua. Ae aisea e vaai atu ai soo o Iesu ia te ia, e avea ma faavae o fuafuaga a le Atua?

LE MESIA NA VALOIA

4, 5. O ā faamoemoega ua faavaeina uma atu i le Mesia, ma o le ā le manatu i ai o soo o Iesu e uiga ia te ia?

4 Mai lava i aso o le tagata faatuatua o Apelu, sa faatalitali atu ai ma le naunautai auauna a le Atua, i le Fanau lea na valoia mai e Ieova le Atua lava ia. (Kenese 3:15; 4:1-8; Eperu 11:4) Na faaalia mai o le a auauna le Fanau i le fuafuaga a le Atua, i le avea ma Mesia, o lona uiga o “Lē ua Faauuina.” O le a ia “faaiu ai agasala,” ma sa valoia i salamo le mamalu o lona Malo. (Tanielu 9:24-26; Salamo 72:1-20) O ai na faamaonia ua avea o ia ma Mesia?

5 Seʻi manatunatu i le fiafia o se taulealea Iutaia e igoa ia Aneterea, a o ia faalogologo atu i fetalaiga a Iesu le Nasareta. Ona faavave atu ai lea o Aneterea i lona uso o Simona Peteru ma taʻu atu i ai: “Ua ma maua le Mesia.” (Ioane 1:41) Sa mautinoa e soo o Iesu o ia lea o le Mesia na folafolaina. (Mataio 16:16) Ma na lē popole Kerisiano moni pe oo le oti ia i latou, ona sa latou talitonu, o Iesu o le Mesia moni lava lea na folafolaina, po o le Keriso. O ā faamaoniga na latou maua? Seʻi o tatou talanoaina ni faamaoniga se tolu.

FAAMAONIGA O LE AVEA O IESU MA MESIA

6. (a) O le gafa o ai sa tatau ona ala mai ai le Fanau na folafolaina, ma e faapefea ona tatou iloa sa fanau mai Iesu i le gafa o lena aiga? (e) Aisea sa faafaigata ai i so o se tasi na ola i tua mai o le 70 T.A. ona ia faamaonia mai e faapea, o ia o le Mesia?

6 O le gafa o Iesu ua faataatia ai le uluai faavae mo le mātauliaina o le avea o ia ma Mesia na folafolaina. Na taʻu atu e Ieova i Lana auauna o Aperaamo e faapea, o le a auala mai i lona aiga le Fanau na folafolaina. O Isaako le atalii o Aperaamo, o Iakopo le atalii o Isaako, ma Iuta le atalii o Iakopo, na tai tutusa lava folafolaga na avatu ia i latou taitoatasi. (Kenese 22:18; 26:2-5; 28:12-15; 49:10) Sa faamanino atili mai i senituri mulimuli ane le gafa e tupuga mai ai le Mesia, ina ua taʻu atu i le tupu o Tavita e faapea, o lenei Mesia o le a tupuga mai i le gafa o lona aiga. (Salamo 132:11; Isaia 11:1, 10) Ua faamautinoa mai e tala o Evagelia a Mataio ma Luka e faapea, na tupuga mai Iesu i le gafa o lena aiga. (Mataio 1:1-16; Luka 3:23-38) E ui lava i le tele o fili sa inoino ia Iesu, ae leai se tasi o i latou na ia tau fesiligia lona tupuaga mai auā sa lauiloa i le lautele. (Mataio 21:9, 15) E manino lava la, e lē tau fesiligia lona gafa na tupuga mai ai. Peitai ane, na faaleagaina uma faamaumauga o gafa o aiga Iutaia ina ua faatamaʻia Ierusalema e autau a Roma i le 70 T.A. I ni taimi mulimuli ane, sa leai se tasi na mafai ona faamaonia mai faapea o ia o le Mesia na folafolaina.

7. (a) O le ā le faamaoniga lona lua e iloa ai sa avea Iesu ma Mesia? (e) Na faapefea ona faataunuu le Mika 5:2 e faatatau ia Iesu?

7 O valoaga ua faataunuuina o le faamaoniga lona lua lena. E tele valoaga a le Tusi Paia Eperu o loo faamatala mai ai vala eseese o le faagasologa o le soifuaga o le Mesia. I le senituri lona valu T.L.M., na valoia mai ai e le perofeta o Mika e faapea, o le a fanau mai lenei pule taʻutaʻua i le aai lē taualoa o Peteleema. E lua aai o Isaraelu sa faaigoa o Peteleema, ae na faapatino mai e lenei valoaga po o lē fea le aai: O Peteleema-Efarata, o i inā na fanau ai le tupu o Tavita. (Mika 5:2) Sa nonofo mātua o Iesu, o Iosefa ma Maria i Nasareta, i le tusa ma le 90 maila [po o le 150 kilomita] i le itu i mātū o Peteleema. Peitai a o maʻitaga Maria, na poloaia ai e le pule Roma o Kaisara Aokuso, tagata uma ina ia tusia o latou igoa i o latou aai moni na fananau ai. * Sa tatau ai la ia Iosefa ona ave lana avā o loo maʻitaga i Peteleema, ma o i inā na fanau ai Iesu.—Luka 2:1-7.

8. (a) O anafea ma i le ā le mea na tupu, na amata mai ai “vaiasosa” e 69? (e) O le ā le umi o “vaiasosa” e 69, ma o le ā na tupu ina ua faaiuina na mea?

8 I le senituri lona ono T.L.M., na valoia ai e le perofeta o Tanielu e faapea, o le a aliaʻi mai le “Mesia le Alii” pe a mavae le 69 “vaiasosa” talu ona aauina atu le poloaiga ina ia toe fausia Ierusalema. (Tanielu 9:24, 25) O nei “vaiasosa” taitasi, e tusa ma le fitu tausaga le umi o le “vaiasosa” e tasi. * E tusa ai ma faamatalaga a le Tusi Paia, faapea foi ma talafaasolopito i aso nei, ua faamaonia ai, o le poloaiga ina ia toe fausia Ierusalema na aauina atu i le 455 T.L.M. (Neemia 2:1-8) O lea la, sa tatau ai ona aliaʻi mai le Mesia pe a mavae tausaga e 483 (69 faatele i le 7) ina ua mavae le tausaga e 455 T.L.M. Ona tatou oo mai ai lea i le 29 T.A., o le tausaga tonu lena na faauuina ai Iesu e Ieova i le agaga paia. Ona avea ai lea o Iesu ma “le Keriso” (o lona uiga o “Lē ua Faauuina”), po o le Mesia.—Luka 3:15, 16, 21, 22.

9. (a) Na faapefea ona faataunuuina le Salamo 2:2? (e) O ā nisi valoaga na faataunuuina ia Iesu? (Tagai i le faasologa.)

9 O le mea moni, sa lei taliaina e tagata uma Iesu e faapea o le Mesia lea na folafolaina, ma sa valoia foi e le Tusi Paia lena mea. E pei ona faamauina i le Salamo 2:2, sa faagaeeina e le Atua, le tupu o Tavita e vavalo atu e faapea: “Ua tutū mai tupu o le lalolagi, ua pulega faatasi foi alii, e tetee atu ia Ieova ma le na ia faauuina.” O lenei valoaga na faamaonia ai, o le a auaufaatasi taʻitaʻi mai atunuu e tele ina ia osofaia Lē ua Faauuina e Ieova, po o le Mesia lea. Ma o le mea lava lena na tupu. O taʻitaʻi lotu Iutaia, le tupu o Herota, ma le kovana Roma o Ponotio Pilato, na fai uma ni a latou vaega i le fasiotia o Iesu. Ma o i inā foi na amata mai ai ona mafana lelei le faigauo a Herota ma Pilato, lea sa matuā feainai i taimi muamua. (Mataio 27:1, 2; Luka 23:10-12; Galuega 4:25-28) Ina ia maua nisi faamaoniga atili o le avea o Iesu ma Mesia, tagai atu i le faasologa o loo iai i lenei mataupu, lea ua faaulutalaina “Nisi o Valoaga Mataina i le Mesia.”

10. O ā auala na faamaonia mai ai e Ieova e faapea, o Iesu na valoia o Lē na ia Faauuina?

10 O le molimau a Ieova le Atua o le faamaoniga lona tolu lena e lagolagoina ai le tulaga faa-Mesia o Iesu. Na auina mai e Ieova agelu e taʻu i tagata le avea o Iesu o le Mesia na folafolaina. (Luka 2:10-14) Ae maise foi, a o soifua Iesu i le lalolagi, na fetalai ai Ieova lava ia mai le lagi, e faailoa mai lona finagalo malie ia Iesu. (Mataio 3:16, 17; 17:1-5) Na tuu atu e Ieova le Atua ia Iesu le mana na te faatino ai vavega. O nei vavega taitasi sa atili aumaia ai faamaoniga mai le Atua o le avea o Iesu ma Mesia, auā e lē taitai ona tuuina atu e le Atua i se tagata taufaaʻoleʻole le mana na te faatinoina ai ni vavega. Na faaaogā foi e Ieova lona agaga paia e faagaeeina ai tala i Evagelia, ina ia avea ai faamaoniga o le tulaga faa-Mesia o Iesu ma vaega o le Tusi Paia, o le tusi ua sili ona tele le salalau atu o lona faaliliuina ma le tufatufaina i talafaasolopito.—Ioane 4:25, 26.

11. O le ā le tele o faamaoniga sa iloa ai o Iesu o le Mesia?

11 O nei faamaoniga uma ua iai le faitau selau o mea moni e faaalia ai o Iesu, o le Mesia na folafolaina. Ua manino mai la, ua tonu le manatu o Kerisiano ia te ia o ʻlē na molimau uma i ai le ʻau perofeta’ ma o ia o le ki i le mauaina o le poto e uiga i le Atua. (Galuega 10:43) Ae e tele nisi mea e ao ona aʻoaʻoina e uiga ia Iesu Keriso, nai lo le na o le mea moni e faapea o ia o le Mesia. O fea na māfua mai ai o ia? O le ā lona tulaga i lena taimi?

LE ULUAI SOIFUAGA O IESU A O LEI AVEA MA TAGATA

12, 13. (a) E faapefea ona tatou iloa sa soifua muamua Iesu i le lagi a o lei afio mai i le lalolagi? (e) O ai “le Upu,” ma o ā mea na ia faia a o lei avea ma tagata?

12 E ono vaevaeina le gasologa o le soifuaga o Iesu i ni vaega se tolu. O le vaega muamua ua leva ona amata a o lei fanau mai o ia i le lalolagi. Na faapea mai le Mika 5:2, na uluai tupuga mai le Mesia “talu mai anamuā lea, talu mai ona po o le vavau lava.” Ma na fetalai manino mai Iesu o ia na sau “mai lugā,” o lona uiga, e sau mai le lagi. (Ioane 8:23; 16:28) O le ā le umi na soifua ai o ia i le lagi a o lei afio mai i le lalolagi?

13 Na taʻua Iesu o le “Atalii e toatasi” o le Atua, auā sa na o Ieova lava na foafoaina o ia. (Ioane 3:16) Ona o Iesu o “le ulumatua o mea uma lava ua faia,” na faaaogā ai o ia e le Atua i le foafoaina o isi mea uma. (Kolose 1:15; Faaaliga 3:14) Ua faapea mai le Ioane 1:1, o “le Upu [Lokou]” (o Iesu lea i lona uluai soifuaga a o lei avea ma tagata) sa iai faatasi ma le Atua “i le amataga.” Sa iai faatasi la le Upu ma Ieova ina ua foafoaina “le lagi ma le lalolagi.” O le Upu sa fetalai i ai le Atua ina ua Ia faapea atu: “Inā ta faia ia o le tagata i lo ta faatusa.” (Kenese 1:1, 26, NW) Ua tatau ai foi la ona avea le Upu ma “tufuga” pele a le Atua, lea o loo faamatala mai i le Faataoto 8:22-31, o lē ua faaalitino maia le atamai, o loo galulue faatasi ma Ieova i le faia o mea uma. Ina ua faia o ia e Ieova ina ia soifua mai, ona iai faatasi lea o le Upu ma le Atua mo le tele o tausaga i le lagi, a o lei avea ma tagata i le lalolagi.

14. Aisea na taʻua ai Iesu o “le faatusa o le Atua e le vaaia”?

14 E letioa ona taʻua Iesu i le Kolose 1:15, o “le faatusa o le Atua e le vaaia”! A o faagasolo tausaga e lē mafaitaulia o le la aufaatasiga vavalalata, na oo ai ina avea le Alo usiusitai ua pei lava o lona Tamā, o Ieova. O le isi lenei mafuaaga ua avea ai Iesu ma ki i le mauaina o le poto e uiga i le Atua lea e maua ai le ola. O mea uma lava na faia e Iesu a o soifua o ia i le lalolagi, o mea tonu lava na e ono faia foi e Ieova. O lea la, o le iloaina o Iesu o lona uiga ua faateleina ai lo tatou poto e uiga ia Ieova. (Ioane 8:28; 14:8-10) Ua manino mai la, e matuā tāua lava le aʻoaʻoina atili e uiga ia Iesu Keriso.

LE SOIFUAGA O IESU I LE LALOLAGI

15. Na faapefea ona fanau mai Iesu o se pepe e lelei atoatoa?

15 O le vala lona lua o le soifuaga o Iesu, o le taimi lea na soifua ai o ia i inei i le lalolagi. Sa naunau o ia e gauai a o faaliliuina e le Atua lona soifua mai le lagi, ma tuuina atu i le manava o se taupou faamaoni Iutaia, o Maria lona igoa. O le agaga paia mamana o Ieova, po o lona malosi galue, na ʻoo ane’ ia Maria, ma faapogai ai ona tō ma ia fanauina ai se pepe lelei atoatoa. (Luka 1:34, 35) Sa lei aafia Iesu i le lē lelei atoatoa, auā o lona soifuaga e pogai mai i se Puna e lelei atoatoa. Sa soifua aʻe o ia i se aiga faatauvaa ma avea ma ataliifai o le kamuta o Iosefa, ma o ia o le ulumatua i isi fanau na iai i le aiga.—Isaia 7:14; Mataio 1:22, 23; Mareko 6:3.

16, 17. (a) O fea na maua mai ai e Iesu le mana e fai ai vavega, ma o ā nisi o na vavega? (e) O ā nisi o uiga na faaalia e Iesu?

16 O le matuā tuutoina atu o Iesu ia Ieova le Atua na faamaonia lea ina ua 12 ona tausaga. (Luka 2:41-49) Ina ua tuputupu aʻe ma amata lana faiva ina ua 30 ona tausaga, na faaalia ai foi e Iesu lona alofa loloto mo ona uso a tagata. Ina ua foaiina atu ia te ia le agaga paia o le Atua e faia ai vavega, sa ia faamālōlōina ma le alofa mutimuti vale o ē mamaʻi, o ē pipili, o ē mumutu, o ē tauaso, o ē tutuli, ma ē lepela. (Mataio 8:2-4; 15:30) Sa fafagaina e Iesu le faitau afe o ē na matelaina. (Mataio 15:35-38) Sa ia faatoafilemuina se afā na faamataʻuina ai le saogalemu o ana uo. (Mareko 4:37-39) Sa oo foi ina faatutūina e ia o ē na maliliu. (Ioane 11:43, 44) O nei vavega o ni mea moni mautinoa ia sa iai i talafaasolopito. E oo lava i fili o Iesu sa latou ioe i lona ʻfaatinoina o le tele o faailoga.’—Ioane 11:47, 48.

17 Na faimalaga solo Iesu i lona nuu, ma aʻoaʻo atu i tagata e uiga i le Malo o le Atua. (Mataio 4:17) Sa ia faataatia foi se faaaoaoga mataina o le onosai ma le agamalu. E ui lava na faafitia o ia e ona soo, ae na ia fetalai atu ma ona faalogona alofa e faapea: “Ua manao i ai le loto, a o le tino ua vaivai.” (Mareko 14:37, 38) Peitai, sa lototele Iesu ma sa tautala saʻo atu ia i latou o ē na ʻinoʻino i le upu moni ma latou faapuapuagatia i ē vaivai. (Mataio 23:27-33) Ae o le sili o na mea, sa ia faataʻitaʻia lelei mai le faaaoaoga a lona Tamā i le alofa. Na lotomalie foi Iesu e maliu ina ia maua ai e tagata lē lelei atoatoa le faamoemoe i le lumanai. E letioa la, ona lelei lo tatou vaai atu ia Iesu o ia o le ki i le mauaina o le poto e uiga i le Atua! Ioe, o ia o le ki o loo soifua! Ae aisea ua tatou fai atu ai o le ki o loo soifua? Ua oo atu ai i tatou i le vaega lona tolu o lona soifuaga.

O IESU I ASO NEI

18. O le ā la tatou vaaiga e tatau ona iai ia Iesu Keriso i aso nei?

18 E ui o loo taʻua i le Tusi Paia le maliu o Iesu, ae o lea ua toe soifua nei o ia! Ae maise foi, e faitau selau tagata sa iai i le uluai senituri T.A. na vaaitino i le toe faatūina aʻe o ia. (1 Korinito 15:3-8) E pei ona sa valoia mai, na mulimuli ane nofo o ia i le itu taumatau o lona Tamā ma faatalitali ai mo le mauaina o le pule tautupu i le lagi. (Salamo 110:1; Eperu 10:12, 13) O le ā la la tatou vaaiga e tatau ona iai ia Iesu i aso nei? Pe tatau ea ona tatou manatu ia te ia o se pepe o loo taoto pea i le fale o manu e lē mafaia se mea? Pe o loo tatou manatu foi i ai o se tagata o loo puapuagatia a o faaooina i ai le oti? E leai. O ia o sē malosi, o le Tupu ua faanofotupuina! Ma ua lē o toe umi nei, ona faatino mai lea o lana pulega i lo tatou lalolagi o loo iai faafitauli.

19. O le ā le gaoioiga o le a faia e Iesu i le lumanai ua lata mai?

19 I le Faaaliga 19:11-15, ua faamatalaina ma le manino ai le Tupu o Iesu Keriso e faapea, o loo afio mai ma le mana tele ina ia faaumatia i ē amio leaga. Maeu le naunautai atonu o loo iai i le Pule faalelagi e alofa, ina ia faaiuina mafatiaga uma o loo aafia ai le faitau miliona o tagata i aso nei! Ma o loo faapena foi lona naunautai e fesoasoani atu ia i latou o ē o loo tauivi ina ia faataʻitaʻi i le faaaoaoga lelei atoatoa lea na ia faataatia a o iai i le lalolagi. (1 Peteru 2:21) E finagalo o ia ina ia faasaoina i latou mai le “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava,” ua vave tele mai, lea ua masani ona taʻua o Amaketo, ina ia mafai ai ona latou ola e faavavau o ni tagatānuu faalelalolagi o le Malo faalelagi a le Atua.—Faaaliga 7:9, 14; 16:14, 16.

20. O le ā o le a faia e Iesu mo tagata i le vaitaimi o lana Pulega i le Afe Tausaga?

20 A o faagasolo le Pulega Filemu a Iesu i le Afe Tausaga lea na valoia, o le a ia faatino ai foi ni vavega mo tagata uma. (Isaia 9:6, 7; 11:1-10; Faaaliga 20:6) O le a faamālōlōina e Iesu maʻi uma ma faaiuina le oti. O le a ia faatutūina mai le oti le faitau piliona o tagata, ina ia latou maua foi se avanoa e ola ai e faavavau. (Ioane 5:28, 29) O le a e matuā fiafia e aʻoaʻoina atili mea e uiga i lona Malo faa-Mesia i se tasi o mataupu o loo mulimuli mai. Ia e mautinoa le mea lenei: Tatou te lē taumatea le matuā matagofie o o tatou olaga i le taimi o le a pule ai le Malo. Maeu la le tāua o le faamasani lelei atu ia Iesu Keriso! Ioe, e manaomia tele le lē tatau ona tatou faagaloina Iesu, o ia o le ki o loo soifua, mo le mauaina o le poto e uiga i le Atua, lea e taʻitaʻia ai i le ola e faavavau.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 O lenei tusiga igoa na mafai ai e le Emepaea o Roma ona faamalosia le totogiina o lafoga. O lea, na faatinoina ai ma le lē iloa e Aokuso le faataunuuga o le valoaga e faatatau i se pule o lē o le a na ʻfaaui ane le faau taulaga i le malo.’ O le valoaga foi lea na valoia mai e faapea, o le a “faaumatia” “le alii [“Taʻitaʻi,” NW] o le feagaiga,” po o le Mesia, i ona po o le tupu o le a sosoo mai i lenei tupu. Na fasiotia Iesu i le vaitaimi o le pulega a lē na sosoo mai i le nofoaiga a Aokuso, o Tiperio lea.—Tanielu 11:20-22.

^ pala. 8 Sa masani ona taʻu e tagata anamua o Iutaia vaiasosa, o tausaga ia. E pei lava ona avea le aso lona fitu o le aso Sapati, sa faapena foi ona latou taʻua le tausaga lona fitu, o le tausaga o le Sapati.—Esoto 20:8-11; 23:10, 11.

SEʻI TOFOTOFO LOU ILOA

Na faapefea i le gafa na tupuga mai ai Iesu, ona lagolagoina ai le avea o ia ma Mesia?

O ā nisi valoaga faa-Mesia na faataunuuina ia Iesu?

Na faapefea ona faasino saʻo mai e le Atua e faapea o Iesu o Lē na ia Faauuina?

Aisea ua avea ai Iesu ma ki o loo soifua, mo le mauaina o le poto e uiga i le Atua?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Siata i le itulau 37]

NISI O VALOAGA MATAINA I LE MESIA

VALOAGA MEA NA TUTUPU FAATAUNUUGA

VAITAIMI AMATA O LONA SOIFUAGA

Isaia 7:14 Sa fanau mai i se taupou Mataio 1:18-23

Ieremia 31:15 Sa fasiotia pepe Mataio 2:16-18

ina ua mavae lona fanau mai

LANA FAIVA

Isaia 61:1, 2 Lona tofiga mai le Atua Luka 4:18-21

Isaia 9:1, 2 O lana faiva na iloa ai e Mataio 4:13-16

tagata le malamalama tele

Salamo 69:9 Sa maelega mo le fale o Ieova Ioane 2:13-17

Isaia 53:1 Sa lē talitonu ia te ia Ioane 12:37, 38

Sakaria 9:9; Sa ulu atu i Ierusalema i se Mataio 21:1-9

asini; sa viiviia e pei o le

Salamo 118:26 tupu ma o lē ua afio mai i le

suafa o Ieova

LONA FAALATAINA MA LONA MALIU

Salamo 41:9; 109:8 Ua lē faamaoni se tasi o Galuega 1:15-20

aposetolo; ua ia faalataina

Iesu ma sa suia o ia

Sakaria 11:12 Sa faalataina i tupe siliva Mataio 26:14, 15

e 30

Salamo 27:12 Sa faaaogā molimau pepelo Mataio 26:59-61

e tetee atu ai ia te ia

Salamo 22:18 Sa faia le vili i ona ofu Ioane 19:23, 24

Isaia 53:12 Sa faitauina faatasi o ia Mataio 27:38

ma ē agasala

Salamo 22:7, 8 Sa upu leaga ane ia Mareko 15:29-32

te ia a o faasolo ina vāivāi

Salamo 69:21 Na tuu atu i ai le vineka Mareko 15:23, 36

Isaia 53:5; Sa tuʻiina i le tao Ioane 19:34, 37

Sakaria 12:10

Isaia 53:9 Sa tanumia faatasi Mataio 27:57-60

ma ē mauoa

Salamo 16:8-11 Sa toe tu mai a o lei Galuega 2:25-32;

pala lona tino 13:34-37

[Ata i le itulau 35]

Na foaiina e le Atua ia Iesu le mana e faamālōlō ai maʻi