Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Pule le Malo o le Atua

Ua Pule le Malo o le Atua

Mataupu 10

Ua Pule le Malo o le Atua

1, 2. Ua faapefea ona faamaonia le lē taulau o pulega faaletagata?

ATONU pe na e faatauina mai se meafaigaluega, ae ua e iloa mulimuli ane e lē lelei. Seʻi faapea la na e saili atu loa i se tasi na te toe faaleleia. Peitai, e lei umi talu ona toe “faaleleia” ae matuā lē toe aogā loa. Pagā sou lē fiafia na iai!

2 E tai faapena pulega faalemalo a tagata. E masani ona faanaunau tagata i se faiga malo o le a faamautinoa mai ai le filemu ma le fiafia. Peitai, ua lē taulau taumafaiga fita ina ia toe faaleleia tulaga malepelepe ua iai i le olaga masani. Ua faia le tele o maliega mo le tausia o se filemu—peitai e oo ina toe malepelepe. E lē gata i lea, o le ā se faiga malo sa mafai ona aveesea ai le mativa, le faailogatagata, le solitulafono, o faamaʻi, ma le faaleagaina o le siosiomaga? Ua lē toe mafai ona faaleleia faiga malo a tagata. E oo lava ia Solomona le tupu poto o Isaraelu, na fesili mai o ia: “O ai ea le tagata na te iloa lona lava ala?”—Faataoto 20:24.

3. (a) O le ā le mataupu autū o le talaʻiga a Iesu? (e) Ua faapefea ona faamatalaina e nisi tagata le Malo o le Atua?

3 Aua le atuatuvale! O le iai o se faiga malo mautū o le a pulea le lalolagi, ua lē na o se miti. O le mataupu autū lena o le talaʻiga a Iesu. Sa ia taʻua lena mea o “le malo o le Atua,” ma na ia aʻoaʻo foi ona soo ina ia latou tatalo mo lea malo. (Luka 11:2; 21:31) E moni, o nisi taimi e taʻua ai le Malo o le Atua e tagata lotu. O le mea moni, e faitau miliona o loo tatalo atu i ai i aso taitasi pe a latou faia le Tatalo a le Alii (lea foi e taʻua o le tatalo faaaʻoaʻo). Peitai e eseese tali mai a tagata pe a fesiligia, “O le ā le Malo o le Atua?” O nisi e faapea mai, “O lena e i totonu o lou loto.” O nisi latou te taʻua lea Malo o le lagi. Ua aumaia i le Tusi Paia se tali manino, e pei o lea o le a tatou tagai i ai.

SE MALO E IAI SANA FUAFUAGA

4, 5. Aisea na filifili ai Ieova ina ia aumaia se faaaliga fou o lana pule silisili ese, ma o le ā o le a faataunuuina e lena mea?

4 O loo avea pea lava Ieova le Atua ma Tupu, po o le Pule Silisili Ese, o le aoao o mea. Talu ai o ia na foafoaina mea uma, ua faaeaea atu ai ia te ia lena tulaga maualuga. (1 Nofoaiga a Tupu 29:11; Salamo 103:19; Galuega 4:24) Peitai o le Malo lea na talaʻia e Iesu e lona lua atu lona tāua i le pule silisili ese aoao a le Atua. E iai se fuafuaga patino o lena Malo faa-Mesia, ma o le ā lena fuafuaga?

5 E pei ona faamatalaina i le Mataupu e 6, sa fouvale le uluai ulugalii i le pule a le Atua. Talu ai sa lāgā ai ni finauga, na filifili ai loa Ieova ina ia aumaia se faaaliga fou o lana pule silisili ese. Sa fofoga mai e le Atua lana fuafuaga ina ia aumaia se “fanau” o le a na nutimomomoina le Gata, o Satani lea, ma aveesea ai aafiaga uma o le agasala ua tuufaasolo mai i tagata. O le “fanau” autū la, o Iesu Keriso, ma o “le malo o le Atua” o le meafaigaluega lena o le a ia faatoilaloina atoatoa ai Satani. E ala mai i lenei Malo, o le a toe faafoisia ai e Iesu Keriso le pulega o le lalolagi i le suafa o Ieova, ma o le a faaeaina ai le pule silisili ese tonu a le Atua i taimi uma lava.—Kenese 3:15; Salamo 2:2-9.

6, 7. (a) O fea e iai le Malo, ma o ai le Tupu ma ana pule lagolago? (e) O ai tagatānuu o le Malo?

6 E tusa ai o se isi faaliliuga o fetalaiga a Iesu i le ʻau Faresaio amioleaga, na ia faapea atu: “O loo i totonu o outou le malo o le Atua.” (Luka 17:21, King James Version) Po o le uiga ea o le fetalaiga a Iesu, sa iai le Malo i totonu o loto amioleaga o na tagata faapiopio? E leai. E faapenei ona faitauina le faaliliuga e sili atu ona saʻo mai le uluai gagana Eleni: “O loo iai i lo outou lotolotoi le malo o le Atua.” (New World Translation) O Iesu la lea sa latou iai faatasi, sa ia faasino atu ia te ia lava o le a avea ma Tupu i le lumanai. E matuā ese lava nai lo se mea e iai i totonu o le loto o se tagata, ae o le Malo o le Atua o se mea moni, o se pulega o loo faia ai ni gaoioiga, e iai lona pule ma ona tagatānuu. O le pulega faalelagi lena, auā o lea e taʻua o “le malo o le lagi” ma o “le malo o le Atua.” (Mataio 13:11; Luka 8:10) I le faaaliga, na vaaia ai e le perofeta o Tanielu le Pule o le malo o “Lē e pei o le Atalii o le tagata” ua momoli ane i luma o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava, ma foaiina atu ia te ia “le pule, ma le viiga, ma le malo e faavavau, ina ia auauna ia te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.” (Tanielu 7:13, 14) O ai lenei Tupu? O loo taʻua e le Tusi Paia o Iesu Keriso o “le Atalii o le tagata.” (Mataio 12:40; Luka 17:26) Ioe, ua filifilia e Ieova lona Alo, o Iesu Keriso, e avea ma Tupu.

7 E lē na o Iesu e pule mai. E iai faatasi ma ia le 144,000 o ē “ua faatauina nai le lalolagi” ina ia avea ma ana tupu ma ositaulaga lagolago. (Faaaliga 5:9, 10; 14:1, 3; Luka 22:28-30) O tagatānuu o le Malo o le Atua o le a avea o se aiga o tagata i le lalolagi aoao, o ē o loo gauai atu i le taʻitaʻiga a Keriso. (Salamo 72:7, 8) Peitai, e mafai faapefea ona tatou faamautinoa o le a faaeaina moni lava e le Malo le pule silisili ese a le Atua, ma ia toe faafoisia mai tulaga faaparataiso i lo tatou lalolagi?

LE TULAGA MONI O LE MALO

8, 9. (a) E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻia le maufaatuatuaina o folafolaga e uiga i le Malo o le Atua? (e) Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa le tulaga moni o le Malo?

8 Seʻi faapea la ua faatamaʻia e se afi lou fale. Ae ua folafola atu nei e sau uo, o lē o loo iai i se tulaga e mafai ona fesoasoani atu, o le a ia toe fausia lou fale ma saunia atu meaʻai mo lou aiga. Pe afai e lē taitai lava ona pepelo atu lena uo ia te oe, pe o le a e lē talitonu ea la ia te ia? Seʻi faapea ua e mānava mai i le fale i le aso na sosoo ai, ma e vaaia ua amata ona galulue le au faigaluega i le faamamāina o mea na totoe mai le mu, ma ua iai foi ma meaʻai mo lou aiga. E mautinoa lava la, o le a e matuā talitonu, a o faagasolo atu taimi, o le a lē gata ina toe faafoisia mea i le tulaga sa muai iai, ae o le a sili atu foi ona lelei nai lo le tulaga sa iai muamua.

9 I se tulaga tutusa, ua faamautinoa mai e Ieova ia i tatou le tulaga moni o le Malo. E pei ona faaalia i le tusi o Eperu i le Tusi Paia, e tele vala o le Tulafono o loo faaatagia mai ai le faatulagaga o le Malo. (Eperu 10:1) O vaaiga faavaloaga o le Malo o le Atua ua pei foi o tulaga i le malo o Isaraelu lea sa iai i le lalolagi. O lena malo sa lē o se pulega e pei ona masani ai, auā o ona pule sa tietie i “le nofoālii o Ieova.” (1 Nofoaiga a Tupu 29:23) E lē gata i lea, na valoia foi: “E le avea le tootoo ia Iuta, po o le faipule ai ona vae seia maliu mai Sailo, e usiusitai foi atu nuu ia te ia.” (Kenese 49:10) * Ioe, o gafa o nei tupu o Iutaia sa tatau ona fanau mai ai Iesu, o le Tupu tumau o le pulega a le Atua.—Luka 1:32, 33.

10. (a) O anafea na faataatia ai le faavae o le Malo faa-Mesia o le Atua? (e) O le ā le galuega tāua i le lalolagi, lea o le a taʻimua ai i latou o le a avea ma pule lagolago a Iesu?

10 O le faavae o le Malo faa-Mesia o le Atua sa faataatia e ala mai i le filifiliaina o aposetolo o Iesu. (Efeso 2:19, 20; Faaaliga 21:14) O i latou na sa muai amata mai ai le 144,000 o ē o le a pule i le lagi i le avea o ni tupu lagolago faatasi ma Iesu Keriso. A o iai i latou i le lalolagi, o le a taʻimua ai e i latou o le a avea ma pule lagolago le galuega o le molimau atu, ina ia tusa ai ma le poloaiga a Iesu: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.”—Mataio 28:19.

11. Ua faapefea ona faatinoina le galuega talaʻi o le Malo i aso nei, ma o le ā o loo ia faataunuuina?

11 O le poloaiga ina ia fai isi ma soo ua usitaia nei i se tulaga lē mafaatusalia. O loo folafola atu e Molimau a Ieova le tala lelei o le Malo i le lalolagi aoao, ina ia tusa ai ma fetalaiga faavaloaga a Iesu e faapea: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) O se tasi o vala o le galuega talaʻi o le Malo, o se polokalame tele lea tau aʻoaʻoga ua faatinoina. O i latou o ē ua gauai atu i tulafono ma mataupu silisili o le Malo o le Atua ua latou tofo i le filemu ma le autasi lea e lē o mafai e pulega a tagata ona ausia. O nei mea uma ua faamaonia ma le manino mai ai le tulaga moni o le Malo o le Atua!

12. (a) Aisea ua talafeagai ai ona taʻua i latou o loo folafolaina le Malo, o Molimau a Ieova? (e) Ua faapefea ona eseese le Malo o le Atua ma pulega a tagata?

12 Na fetalai atu Ieova i le fanauga a Isaraelu e faapea: “O outou o aʻu molimau, ma laʻu auauna o le na aʻu filifilia.” (Isaia 43:10-12) O Iesu, “le molimau faamaoni,” sa ia faalauiloa atu ma le maelega le tala lelei o le Malo. (Faaaliga 1:5; Mataio 4:17) Ua talafeagai ai la ia i latou i ona po nei o loo folafolaina le Malo, ona mauaina le igoa ua tofiaina mai le Atua, o Molimau a Ieova. Ae aisea ua tele ai le taimi ma taumafaiga a Molimau e faaalu i le talanoa atu i isi e uiga i le Malo o le Atua? Ua latou faia lenei mea, auā o le Malo ua na o lea le faamoemoe o tagata. E oo mai le taimi e malepe ai pulega a tagata, ae o le Malo o le Atua e lē taitai ona malepe. Ua taʻua e le Isaia 9:6, 7 le Tupu o lena pulega, o Iesu, le “Alii o le filemu” ma ua faaopoopo mai: “E leai se mea e gata mai ai ona tele o lona malo ma le filemu o lona malo.” E lē tutusa le Malo o le Atua ma pulega a tagata—e tulai mai i le asō ae toe paʻū taeao. Ioe, ua faapea mai le Tanielu 2:44: “O ona po o ia tupu e faatuina ai e le Atua o le lagi o le malo e le faaumatia e faavavau; o lea malo foi, e le tuuina atu ia i se tasi nuu, . . . a o ia e tumau lava e faavavau.”

13. (a) O ā nisi o faafitauli o le a faatautaia ma le taulau manuia e le Malo o le Atua? (e) Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa o le a faataunuuina lava folafolaga a le Atua?

13 O ai le tupu faaletagata o lē e mafai ona faia ina ia faamutaina ai taua, o soligatulafono, o maʻi, le matelaina, ma le leai o ni mea e nonofo ai? E lē gata i lea, pe mafai ea e se pule o lenei lalolagi ona faatutūina aʻe i latou ua maliliu? O le a faatautaia e le Malo o le Atua ma lona Tupu nei mataupu. O le a leai se faiga sese a lenei Malo, e lē pei o se meafaigaluega e lē lelei lona faiga, lea e manaomia soo ona toe faaleleia. Ae nai lo lea, o le a taulau manuia le Malo o le Atua, auā ua folafola mai e Ieova: “[O] laʻu upu e alu atu ai loʻu gutu, e le foi mai fua ia te au; a e peitai e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foi i le mea ou te auina atu ai.” (Isaia 55:11) O le a taulau pea le fuafuaga a le Atua, peitai, o anafea na amata ai le pulega a le Malo?

LE PULEGA A LE MALO—O ANAFEA?

14. O le ā le fenuminumiai lea sa iai i soo o Iesu e faatatau i le Malo, ae o le ā na silafia e Iesu e faatatau i lana pulega?

14 “Le Alii e, o ona po nei ea e te toe fuatai mai ai le malo ia Isaraelu?” O lenei fesili na lāgā e soo o Iesu na faaalia ai i lea taimi, sa latou lei iloa le fuafuaga o le Malo o le Atua, ma latou te lei iloa foi le taimi atofaina e amata ai lana pulega. Na lapatai atu Iesu ia i latou ina ia aua neʻi o latou tau matemate fua i le mataupu, i lona faapea atu: “E le tusa ona outou iloa o ona po ma ona tausaga, ua tuu e le Tamā i lana lava pule.” Sa silafia e Iesu o lana pulega mo le lalolagi, sa faaagaga mo le lumanai, i se taimi umi lava pe a mavae lona toetu aʻe ma afio atu i le lagi. (Galuega 1:6-11; Luka 19:11, 12, 15) Na valoia e le Tusi Paia lenei mea. E faapefea?

15. Ua faapefea ona faamalamalama mai e le Salamo 110:1 le mataupu e uiga i le taimi o le pulega a Iesu?

15 I le faasino faavaloaga atu ia Iesu, o ia o le “Alii,” na taʻua ai e le tupu o Tavita e faapea: “Ua tulei mai le afioga a Ieova i loʻu Alii, Ia e nofo i loʻu itu taumatau, seia ou faia e ua ita ia te oe ma mea e tu ai ou vae.” (Salamo 110:1; faatusatusa i le Galuega 2:34-36.) O lenei valoaga ua faaalia ai, sa lei amataina le pulega a Iesu i le taimi lava na ia afio atu ai i le lagi. Nai lo lea, na faatalitali o ia i le itu taumatau o le Atua. (Eperu 10:12, 13) O le ā le umi na ia faatalitali ai? O anafea na amata ai lana pulega? Ua fesoasoani mai le Tusi Paia ia i tatou i le sailia o na tali.

16. O le ā na tupu i le 607 T.L.M., ma na faapefea ona fesootai lenei mea ma le Malo o le Atua?

16 E na o le pau lava le aai i le lalolagi atoa na tuuina atu i ai e Ieova lona suafa, ua na o Ierusalema. (1 Tupu 11:36) O le laumua foi lena o le malo sa i le lalolagi lea na faamaonia e le Atua, e faaatagia mai ai le Malo faalelagi o le Atua. O le mea lea, o le faaumatiaga o Ierusalema e tagata Papelonia i le 607 T.L.M. sa matuā mataina. O lenei mea na tupu, sa faailogaina ai le amataga o se taimi umi na faalavelavea ai le pule tuusaʻo mai a le Atua i ona tagata i le lalolagi. I le ono senituri mulimuli ane, na faaalia ai e Iesu e faapea, o loo faaauau lena vaitaimi o le faalavelavea o le pule, auā na ia fetalai: “E solia foi Ierusalema e nuu ese, seia faaiuina tausaga [“taimi atofaina,” NW] o nuu ese.”—Luka 21:24.

17. (a) O ā “taimi atofaina o nuu ese,” ma o le ā le umi na faagasolo ai na taimi? (e) O anafea na amata ma faaiuina ai “taimi atofaina o nuu ese”?

17 A o faagasolo “taimi atofaina o nuu ese,” e faatagaina ai pulega faalelalolagi e faalavelave ane i le pulega ua faamaonia e le Atua. O lena vaitaimi na amata mai i le taimi na faaumatia ai Ierusalema i le 607 T.L.M., ma na faaalia e Tanielu e faapea o le a faagasolo lena vaitaimi mo “tausaga e fitu.” (Tanielu 4:23-25) O le ā le umi? Ua faaalia e le Tusi Paia e faapea, o le tolu ma le ʻafa “tausaga” e tutusa lea ma le 1,260 aso. (Faaaliga 12:6, 14) O le faaluaina o lena umi, po o le tusa ma le fitu tausaga, o le a tutusa ma le 2,520 aso. Peitai, e uma lava lena vaitaimi puupuu e leai se mea mataina na tupu ai. Peitai ane, o le faatatauina o “le po e tasi o le faatatau lea o le tausaga e tasi” i le valoaga a Tanielu, ma faitauina ai le 2,520 tausaga e amata mai i le 607 T.L.M., tatou te taunuu atu ai i le tausaga e 1914 T.A.—Numera 14:34; Esekielu 4:6.

18. O le ā na vave lava ona faia e Iesu ina ua tuuina atu ia te ia le mana o le Malo, ma na faapefea ona aafia le lalolagi i lenei mea?

18 Pe na amata ea ona pule ai Iesu i le lagi i lena taimi? O faamaoniga faale-Tusi Paia e mafai ai ona faapea atu sa ia faia, o le a talanoaina na faamaoniga i le isi mataupu o loo sosoo mai. O le mea moni, o le amataga o le pulega a Iesu o le a lē faailogaina i le oo mai loa o le filemu i le lalolagi. Ua faaalia e le Faaaliga 12:7-12 e faapea, ina ua faatoʻā tuuina atu lava ia Iesu le Malo, na ia lafoesea ai loa Satani ma ana agelu faatemoni mai le lagi. O le a auē ai le lalolagi i lenei mea, ae o se faamafanafanaloto le faitau atu e faapea, “ua saasaa ona po” o loo totoe o le Tiapolo. Ua lē o toe umi ona mafai loa lea ona tatou olioli e lē gata ona ua pule le Malo o le Atua, ae ona o le a ia aumaia foi faamanuiaga i le lalolagi ma i tagata usiusitai. (Salamo 72:7, 8) Tatou te iloa faapefea ua lē o toe umi ona tupu lea o lenei mea?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 O le suafa Sailo o lona uiga “O Ia o Lē e Ana; O Ia e A Ia Mea.” Na oo i le taimi na manino mai ai o lena “Sailo” o Iesu Keriso lea, o “le Leona o le itu aiga o Iuta.” (Faaaliga 5:5) I nisi Targums (faaliliuga faa-Iutaia) o loo suia le upu “Sailo” i le upu o “le Mesia” po o “le tupu le Mesia.”

SEʻI TOFOTOFO LOU ILOA

O le ā le Malo o le Atua, ma o fea e fai mai ai lana pulega?

O ai e pule ai i le Malo, ma o ai ona tagatānuu?

Ua faapefea ona faamautinoa mai e Ieova ia i tatou le tulaga moni o lona Malo?

O anafea na amata ma faaiu ai “taimi atofaina o nuu ese”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 94]

NISI O MEA TĀUA NA TUTUPU E FAATATAU I LE MALO O LE ATUA

• Na folafola mai e Ieova lana fuafuaga ina ia aumaia se “fanau” o le a ia tuʻimomomoina le ulu o le Gata, o Satani le Tiapolo.—Kenese 3:15.

• I le 1943 T.L.M., na faaalia ai e Ieova e faapea, o lenei “fanau” o le a avea o se tagata e tupuga mai ia Aperaamo.—Kenese 12:1-3, 7; 22:18.

• O le feagaiga o le Tulafono lea na tuuina atu ia Isaraelu i le 1513 T.L.M. ua saunia ai se “ata o mea lelei atali.”—Esoto 24:6-8; Eperu 10:1.

• Na amata le pulega a le malo faalelalolagi o Isaraelu i le 1117 T.L.M., ma na faaauau mai ai i le gafa o Tavita.—1 Samuelu 11:15; 2 Samuelu 7:8, 16.

• Na faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M., ma na amataina ai “tausaga [“taimi atofaina,” NW] o nuu ese.”—2 Tupu 25:8-10, 25, 26; Luka 21:24.

• I le 29 T.A., ua faauuina ai Iesu e filifilia o Lē o le a avea mulimuli ane ma Tupu ma sa amataina ai loa lana faiva faalelalolagi.—Mataio 3:16, 17; 4:17; 21:9-11.

• I le 33 T.A., na afio atu ai Iesu i le lagi, ma o i inā na ia faatalitali ai i le itu taumatau o le Atua seia oo i le taimi e amataina ai lana pule.—Galuega 5:30, 31; Eperu 10:12, 13.

• Sa faanofotupuina Iesu i le Malo faalelagi i le 1914 T.A., a o faaiuina ai “tausaga [“taimi atofaina,” NW] o nuu ese.”—Faaaliga 11:15.

• Na lafoina ifo Satani ma ana temoni i le lalolagi ma ua faateleina ai le auē o tagata.—Faaaliga 12:9-12.

• O loo taʻitaʻia e Iesu le talaʻiga o le tala lelei o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao.—Mataio 24:14; 28:19, 20.