Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Lotoā Mamoe ma le Leoleo Mamoe

O Lotoā Mamoe ma le Leoleo Mamoe

Mataupu 80

O Lotoā Mamoe ma le Leoleo Mamoe

NA AFIO atu Iesu i Ierusalema mo le Tausamiga o le Faaulufalega, po o le Hanuka, o le tausamiga lea e faamanatuina ai le toe tuuina atu o le malumalu i a Ieova. I le 168 T.L.M., e tusa ma le 200 tausaga muamua atu, na faatoilaloina ai Ierusalema e Antiochus IV Epiphanes, ma sa faaleagaina ai le malumalu ma lona fata faitaulaga. Peitai, i le tolu tausaga mulimuli ane na toe atiina aʻe ai Ierusalema ma toe tuuina atu ai le malumalu. Ina ua mavae lena, ona faia ai lea o se faamanatuga faaletausaga o le toe tuuina atu.

O lenei Tausamiga o le Faaulufalega, sa faia i le masina o Kiselu 25, o le masina lea faa-Iutaia e fetaui ma le faaiʻuga o Novema ma le amataga o Tesema i la tatou kalena i aso nei. O lea, sa sili laitiiti lava i le na o le selau aso na totoe, ona oo loa lea i le Paseka e sili ona tāua i le 33 T.A. Ona o le taimi lena o le mālūlū, na taʻua ai e le aposetolo o Ioane, o le “tau mālūlū.”

Sa faaaogā loa e Iesu se tala faatusa, na ia taʻua ai ni lotoā mamoe se tolu ma lana vaega o le Leoleo Mamoe Lelei. O le uluai lotoā mamoe na ia fetalai i ai sa faailoa mai i aiaiga o le feagaiga o le Tulafono faa-Mose. Sa avea le Tulafono o se pa, na vavaeese ai tagata Iutaia mai faiga iʻuvale a tagata e leʻi iai i lenei feagaiga faapitoa ma le Atua. Na faamatala faapea e Iesu: “E moni, e moni, ou te fai atu i a te outou, o lē e lē ui atu i le faitotoa i totonu o le lotoā mamoe, ae alu aʻe i se tasi mea, o le gaoi lea ma le faomea. A o lē ui atu i le faitotoa, o le leoleo mamoe lava lea.”

Na ō atu isi ma faapea atu o i latou o le Mesia, po o le Keriso, peitai e lē o i latou o le leoleo mamoe moni o lē sa faaauau ona fetalai i ai Iesu e faapea: “E tatala mai i a te ia le faitotoa e le leoleo faitotoa, e faalogo foi mamoe i lona leo, ma e valaau e ia i ana lava mamoe i o latou igoa, na te taʻitaʻi atu foi i a te i latou. . . . E lē mulimuli atu i latou i se tagata ese, ae sosolaese i a te ia, auā latou te lē iloa leo o tagata ese.”

O le “leoleo faitotoa” o le uluai lotoā mamoe, o Ioane le Papatiso. Ona o ia o le leoleo faitotoa, ‘na tatalaina ai’ e Ioane le faitotoa i a Iesu, e ala i le faailoaina atu o ia i na mamoe faafaatusa, o le a ia taitaiina atu i le vao muʻa. O na mamoe sa valaauina e Iesu i o latou igoa ma taitaiina atu, sa mulimuli ane tuuina atu i se isi lotoā mamoe, e pei ona ia faamatalaina e faapea: “E moni, e moni, ou te fai atu i a te outou, o aʻu nei o le faitotoa o mamoe,” o lona uiga, o le faitotoa o le lotoā fou o mamoe. Ina ua faavaeina e Iesu le feagaiga fou ma ona soʻo, ma faapea ona liligi ifo ai le agaga paia mai le lagi i luga o i latou i le Penetekoso na sosoo ai, sa tuuina atu ai i latou i lena lotoā fou o mamoe.

I le faamatalaina atili o lana vaega, na fetalai atu ai Iesu e faapea: “O aʻu nei o le faitotoa; so o se tasi e ui mai i a te aʻu, e faaolaina ia, e alu atu ma ulu fafo, e maua foi e ia le mea e ʻai. . . . Ua ou sau ina ia latou maua le ola, ia maua atili ai lava. O aʻu nei o le leoleo mamoe lelei, ua ou iloa aʻu mamoe, ua iloa foi aʻu e aʻu mamoe. E pei ona silafia aʻu e le Tamā ma ou iloa le Tamā. Ou te tuuina atu foi loʻu ola e sui aʻi mamoe.”

E leʻi mamao atu, na faamafanafana ai e Iesu ona soʻo e faapea: “Aua e te fefe oe le lafu mamoe itiiti e, auā ua finagalo lo outou tamā e foai mai le malo i a te outou.” O lena lafu mamoe itiiti e 144,000 lona faitau aofai, ua ō mai i lenei lotoā fou, po o le lotoā lona lua o mamoe. Peitai sa faaauau mai Iesu: “Ua i a te aʻu foi isi mamoe e lē o i lenei lotoā; e tatau foi ona ou taitaiina mai i latou, e faalogo foi i latou i loʻu leo; ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi.”

Talu ai ona o “isi mamoe” “e lē o i lenei lotoā,” e tatau ai la ona iai i latou i se isi lotoā, o le lotoā lona tolu. O lotoā mulimuli ia e lua, po o pa o mamoe, e eseese o la nofoaga. O le “lafu mamoe itiiti” i le tasi lotoā o le a pule ma Keriso i le lagi, a o “isi mamoe” i le isi lotoā o le a ola i le lalolagi Parataiso. Peitai, e ui lava ina lua lotoā, ae o le a lē felotoaʻi ai mamoe, pe i a i latou se lagona fevaevaeai, auā e pei ona fetalai Iesu, e avea i latou ma ‘lafu mamoe e tasi’ e taitaiina e le “leoleo mamoe e toatasi.”

Sa lotomalie le Leoleo Mamoe Lelei, o Iesu Keriso, e tuuina atu lona soifua mo lafu mamoe uma e lua. Fai mai a ia e faapea: “Ou te tuuina atu aʻu e aʻu lava. Ua i a te aʻu le pule e tuuina atu, ua i a te aʻu foi le pule e toe aumai ai. Ua ou maua lena poloaiga mai loʻu Tamā.” Ina ua fetalai atu Iesu i na upu, ona fevaevaeai ai lea o tagata Iutaia.

E toatele nisi o le motu o tagata na faapea ane: “Ua i a te ia le temoni, o le vale foi o ia; pe se ā le mea tou te faalogologo ai i a te ia?” Peitai na tali mai isi: “E lē o ni upu nei a se tagata ua uluitinoina e se temoni.” Ma e foliga mai ina ua latou toe manatunatu i tua i le lua masina ua mavae, lea na ia faamaloloina ai le tagata na fanau mai o tauaso, na latou faaopoopo ane ai e faapea: “Pe mafai ea e se temoni ona faapupulaina mata o ni tagata tauaso?” Ioane 10:1-22; 9:1-7; Luka 12:32; Faaaliga 14:1, 3; 21:3, 4; Salamo 37:29.

▪ O le ā le Tausamiga o le Faaulufalega, ma o anafea na faamanatuina ai?

▪ O le ā le uluai lotoā mamoe, ma o ai lona leoleo faitotoa?

▪ Sa tatala faapefea e le leoleo faitotoa le faitotoa i le Leoleo Mamoe, ma e mulimuli ane o fea na tuuina atu i ai mamoe?

▪ O ai ua fai aʻe ai lotoā mamoe e lua a le Leoleo Mamoe Lelei, ma e fia lafu mamoe ua faia aʻe i a te i latou?