Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Sa Faaitiitia Ioane, ae Faateleina Iesu

Sa Faaitiitia Ioane, ae Faateleina Iesu

Mataupu 18

Sa Faaitiitia Ioane, ae Faateleina Iesu

MULIMULI ane ina ua mavae le Paseka i le tau e totogo ai mea o le 30 T.A., sa tuua loa e Iesu ma ona soʻo Ierusalema. Peitai, latou te leʻi toe foi atu i o latou aiga i Kalilaia, a ua ō atu i le nuu o Iutaia, ma latou faia ai papatisoga. Sa faia foi lea lava galuega e Ioane le Papatiso e tusa ma le tausaga, ma o loo iai pea ni soʻo o loo faatasi ma ia.

O le mea moni, e leʻi faia e Iesu ni papatisoga, ae sa faia e ona soʻo e ala i lana taitaiga. Sa tutusa lava le uiga o la latou papatisoga ma le papatisoga na faia e Ioane, o se faailoga lea o le salamō o tagata Iutaia mai a latou agasala i le feagaiga o le Tulafono a le Atua. Peitai, ina ua mavae lona toetu, ona faatonuina ai lea e Iesu o ona soʻo ina ia faia se isi papatisoga e ese lona uiga. O le papatisoga la o Kerisiano i aso nei, o se faailoga lea o le tuuina atu o se tagata e auauna i a Ieova le Atua.

Peitai, i lena taimi o le tau amataga o le faiva a Iesu, e ui ina sa la galulue valavala ma Ioane, ae na la aʻoaʻoina ma papatisoina ē na salamō. Ae na lotovale nisi o soʻo o Ioane ma faitio atu i a te ia e uiga i a Iesu e faapea: “Rapi e, . . . faauta, o loo papatiso atu o ia ma ua ō atu foi tagata uma i a te ia.”

Na i lo o le lotovale ai foi, sa olioli Ioane ina ua taulau Iesu, ma sa manao ai foi ina ia olioli ona soʻo. Ua ia faamanatu atu i a te i latou e faapea: “O outou lava o aʻu molimau na ou fai atu, E lē o le Keriso aʻu nei; a ua auina mai lava aʻu e muamua i a te ia.” O lea na ia faaaogā ai se faataitaiga matagofie e faapea: “O le tagata e ana le faatoanofotane, o le faatoafaiavā lea; a o le uo a le faatoafaiavā, e tu mai ma faalogo i a te ia, e tele lona olioli i le leo o le faatoafaiavā; o lea foi ua atoatoa ai loʻu nei olioli.”

Ona o Ioane o se uo a le faatoafaiavā, sa olioli ai o ia i le ono masina muamua atu, ina ua ia faailoa atu ona soʻo i a Iesu. O nisi o i latou na, ua avea ma sui o le vasega faatoanofotane faalelagi a Keriso, lea o loo faia aʻe i Kerisiano ua faauuina e le agaga. Na manao Ioane ina ia mulimuli atu foi ona soʻo sa iai i lena taimi i a Iesu, ona o lana fuafuaga o le saunia lea o le ala mo le faiva faamanuiaina a Keriso. E pei ona faamatala mai e Ioane le Papatiso: “E ao ina faateleina pea o ia; peitai aʻu nei, e tatau ona faaitiitia o aʻu.”

O le soʻo fou o Iesu e igoa i a Ioane, o lē sa avea muamua foi ma soʻo o Ioane le Papatiso, na ia tusia e faatatau i le tupuaga o Iesu ma Lana matafaioi tāua i le faaolataga o tagata e faapea: “O lē afio ifo mai le lagi e sili o ia i isi uma lava. . . . E alofa le Tamā i le Alo ma ua tuu mai foi mea uma i lona aao. O lē faatuatua i le Alo ua i a te ia le ola e faavavau; a o lē e lē usiusitai i le Alo e lē vaai o ia i le ola, a o le toasa o le Atua e tumau lea i ona luga.”

E leʻi umi talu ona talanoaina e Ioane le Papatiso le faaitiitia o lana lava galuega, ae pueina loa o ia e le tupu o Herota. Sa faoa e Herota ia Herotia le avā a Filipo lona uso e fai ma ana avā, ma ina ua faaalialia i le lautele e Ioane le sese o ana gaoioiga, sa faafalepuipuiina ai loa o ia e Herota. Ina ua faalogo Iesu ua tuuina atu Ioane i le falepuipui, ona ia tuua ai lea ma ona soʻo Iutaia ae ō atu i Kalilaia. Ioane 3:224:3; Galuega 19:4; Mataio 28:19; 2 Korinito 11:2; Mareko 1:14; 6:17-20.

▪ O le ā le uiga o papatisoga na faia e ala i le taitaiga a Iesu a o leʻi oo i lona toetu? Ma ina ua mavae lona toetu?

▪ Sa faaalia faapefea e Ioane e lē talafeagai le faitioga a ona soʻo?

▪ Aisea na faafalepuipuiina ai Ioane?