Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Agaʻi atu e Avea ma Tamaitai

Agaʻi atu e Avea ma Tamaitai

Mataupu 4

Agaʻi atu e Avea ma Tamaitai

1-3. I le vaitaimi o le talavou (adolescence), o le ā atonu e faapogaia ai se popolega o se teine e faatatau i lona lava tuputupu aʻe faaletino? Ae o le ā e iʻu ina tupu?

O LE tau e totogo ai mea e faasolo ina iʻu atu i le tau mafanafana. O laau e fuga mai ai fugalaau e oo mai le taimi e avea ai ma laau ua fua mai ai ni fua. E faapena foi la teine talavou, e faalenatura le oo ina avea o i latou ma tamaitai talavou. E pei ona matala mai o se fuga, o loo faaalia mai ai pe faapeʻī le fugalaau, e faapea foi, pe a oo ina uma lenei vaitaimi o suiga o le talavou (adolescence), ona sili atu loa lea ona mautinoa le manino mai o le ituaiga o tamaitai o le a e iai. I lenei tuputupu aʻe, e tele ni mea e te mafai ona faia e saosaolaumea ai agaʻi i ni taunuuga fiafia.

2 I vaitaimi o ou tausaga talavou (adolescence), e te tupu maualuga ai, o loo faaopoopoina pe ā ma le lima pe ono inisi (12 i le 15 senitimita) i lou maualuga. Ua sili foi ona e mamafa. O le mea masani, o le a lua ni tausaga ae e oo i le “oso vave aʻe o le tupu,” o se taimi e iloga ai le vave ona e tupu aʻe i le maualuga ma i lou mamafa. Atonu e te iloa ai ua faafuaseʻi lava ona tutupu vave aʻe isi teine tou te tupulaga faatasi i lo oe, po o lou iloaina foi e oe lava ua vave tele lou tupu aʻe i lo latou. Po o le ā lava le tulaga, e leai se mea e faapopoleina ai fua i lenei itu. E iai lava le taimi mo tagata taitoatasi uma e tupu vave aʻe ai pe a oo i lona lava taimi. E masani lava ona ulu atu teine i lenei “oso vave aʻe o le tupu” i se tausaga po o le lua foi e muamua ai i lo tama. O le mea moni, e iai le taimi atonu e maualuluga atu ai teine i lo tama o le tupulaga lava e tasi. Ae maua atu lava e tama ma, talu ai ona o lo latou tutupu aʻe e sili ona umi ona faaauau na i lo teine, o le mea masani lava la, e iʻu ane ua sili ona uumi ma malolosi atu tama.

3 O nisi taimi, o lenei tupu vave aʻe e sili ona vave muamua i se vaega e tasi o le tino na i lo se isi. Atonu o le a foliga mai e soona uumi atu ou vae po o ou lima pe a faatusatusa i lou tino atoa. Peitai, pe a mavae sina taimi, ona oo ai lea ina tupu le tino atoa ma tutusapau ai lava lea o itutino uma. E masani lava, ona mulimuli ona tuputupu aʻe le faaumiga o le vaega o le tino mai le fatafata agaʻi i lalo i puimanava ma le foliga mai o ou susu. E suia ou foliga. I lea lava taimi ua amata ona faatupuina e isi vaega o lou tino gaʻo ua faaputuina, lea e maua ai le fuaitino faatamaitai pei e lapotopoto mai le puimanava agaʻi i suilapalapa.

ISI SUIGA O LE TINO

4-6. (a) O le ā le “tu masani i fafine” e amata i le vaitaimi o le talavou (adolescence)? O le ā le fuafuaga ua faataunuuina e lenei faagasologa i le tino? (e) O ā isi suiga faaletino e tutupu foi i lea vaitaimi, ma aiseā?

4 Peitai, e iai se isi suiga o le tuputupu aʻe i le vaitaimi o le talavou (adolescence) faatamaitai. O le amataga lea o se mea na taʻua e Rasela, o se fafine o loo taʻua i le Tusi Paia, e faapea o “le tu masani i fafine,” le maʻi masina. (Kenese 31:34, 35, NW) I sona uiga, o se taimi lea e faafiafiaina ai​—e faaalia mai ai ua e oo atu i le amatamataga o le avea ma tamaitai. Ua amata ona galulue i totonu o lou tino sua mai isi totoga e mafai ai ona tupu ma faia isi suiga (hormone secretions). Latou te faagaoioia ou punā sela faafanautama ina ia amata ona faamatuu mai fuā sela, e vava lava i le taimi muamua, ona oo loa lea ina faia tusa e faatasi i le taʻi fa vaiaso. Pe a faamatuuina le fuā sela, ona ui atu lea agaʻi ifo i lou toala fanau, lea ua uma ona sauni e faatupuina se afuafu faapitoa mo le taliaina o le fua neʻi teʻi ua afuafua. Afai e lē afuafua le fua, ona oo lea i le taimi e aveese mai ai lea afuafu. O le mea lea e maua ai le maʻi masina, o le alu faavaitaimi o le palapala, suāvai ma nisi o potopotoga o sela. E ui ina o le a ō mai faatasi ma ni tigā po o se lē toafilemu, ae o se faagasologa e masani ai ma e lē tatau ona faapogaia ai se popole fua.

5 O afea e amata ai nei fegasoloaʻiga faalemasina? E eseese lava o latou amataga mai lea tagata i lea tagata. I le tele o atunuu, o le fua faatatau i ai, pe tusa o le sefulutolu tausaga, ae mafai ona amata le maʻi masina o se teine i le vave pe ā ma le sefulu tausaga le matua pe vave atu foi, a o le isi atonu e lē amataina lava seʻia oo i le sefuluono po o le tuai ane foi. E faapena foi lava, le eseese o le umi o le alu o le maʻi masina, e mafai ona tolu e oo atu i le lima aso.

6 E aofia ai i lenei suiga mai se teineitiiti i se tamaitai, le faalauteteleina o ou suilapalapa, ma ua amata ona tutupu ou susu. (tulou) O le tele o nei taualumaga, o nisi e vaaia, a o nisi e lē vaaia, o ni sauniuniga uma mo le matafaioi vaavaalua i le olaga ua tuuina mo fafine e Lē na Foafoaina le fanau a tagata​—o le avea lea o se avā ma se tina. O le tutupu lautetele o suilapalapa o le teine, e lē gata ina fesoasoani ai i le faafaigofieina o le fanau mai o se pepe, ae faafaigofie ai foi ona afisi fanau iti. I le vaitaimi o le maʻitaga, o faaputuga gaʻo ua teuina e masani ai i le tino o se tamaitai, o ni mea ua faaleoleoina e mafai ona faasolo ane a o ia fafagaina tamaiti e leʻi fananau mai po o tamaiti foi faatoʻā fananau mai, ma i le taimi e fanau ai e amata ai ona maua le suāsusu mai susu.

LE FAATOSINAGA TUPUTUPU AʻE AGAʻI I TANE

7-10. (a) E faapefea i le tuputupu aʻe o le tino o se teine ona tuuina i ai i ona luga tiute tauave faaopoopo e tusa ai ma lana amio? (e) Ua faataʻitaʻia mai faapefea lenei tiute tauave i Le Pese a Solomona e ala i faatusatusaga o se tasi o teine i “se pa” ma se “faitotoa”?

7 O faaeaga ua tuuina mo fafine e Lē na Foafoaina le fanau a tagata, o Ieova le Atua, ua tauave faatasi ai ma le tiute tauave ina ia faaaloalo ma gaoioi e tusa ai ma le finagalo o Lē na Foafoaina mea. O le fetosinaʻiga mafana ua faatupu e le Atua i le va o ituaiga e lua e fesootai tele lea i le faafanautama. A o tuputupu aʻe le tino o se teine ina ia mafai ai ona ia fanaua ni tamaiti, na te uunaia se faatosinaga malosi agaʻi atu i tane o ē ua ausia le tulaga e mafai ai ona faatamāina ni tamaiti. Ae mafai ona faaaogāseseina pe faaleagaina lea tosinaga. O le ā la le mea e tatau ona manatuaina, ina ia mafai ona e uia le ala saʻo, le ala o le a saosaolaumea i lou fiafiaga tumau i le lumanai ma faamautinoaina ai le faamanuiaga a le Atua?

8 I le tusi o le Tusi Paia, Le Pese a Solomona, tatou te maua ai se faaupuga manaia ma le mautinoa na faia e tuagane matutua o le taupou mai Sulami. Muamua lava, ua siiina mai ai upu na taʻua e se tasi o ona tuagane: “Ua ia i tatou se tuafafine laitiiti e leai ni ona susu. Se a se mea tatou te faia mo lo tatou tuafafine i le aso e au mai ai se tautalatala mo ia?” O lona uiga, po o le ā latou te faia mo lo latou tuafafine pe a oo ina tutupu ona susu, ua matua ma ua talosagaina e se tasi ina ia fuafua la te faaipoipo? Ua tali mai le tasi tuagane, ua faapea mai: “Afai o ia o se pa, o le a tatou atiaʻe i ona luga se ʻolo ario; a e afai o ia o se faitotoa, o le a tatou pupuni o ia i se laupapa arasi.” (Pese Solomona 8:8, 9, NW) O le ā le uiga o lenei mea?

9 O la latou gagana faafaatusa e manino mai o lona uiga e faapea, afai e faamaonia le mausalī o lo latou tuafafine e pei o se “pa,” o le a latou tauia ma le matagofie ma faaaloalogia o ia. E mafai faapefea ona ia faamaonia le mausalī e pei o se pa? E ala i lona faaalia o le lotomau mausalī ina ia tumau i le mamā, ma faaalia le malosi i le teteeina o so o se taumafaiga ina ia faaaafia ai o ia i amioga lē mamā. A oo ina talafeagai ai mo le faaipoipoga, o le a na faaalia e ia lava le mauaa ma le pipii atu pea lava pea i mataupu silisili tonu. Ae i le isi itu, afai sa pei o ia o se “faitotoa” e matala i so o se tasi o loo uunaia i sina malosi itiiti, e oo lava i se tasi e lē mamā, ona latou faia loa lea o ni laasaga e taofiofia ai o ia, i se isi faaupuga, o le ʻpupunia o ia’ e avea ma se tasi e lē mafaatuatuaina e tusa ai ma le isi ituaiga. E mafai foi ona pei o ia o se faitotoa e matala ma tapuni i ona faanaunauga, i le alofa faavalea muamua i se tasi ona tiaʻi foi lea ae alu i le isi.

10 Sa manumalo ma le manuia i lea tofotofoga le taupou Sulami, o se tamaitai ua matua ua iai ona susu, ma ua mafai ona faapea atu i ona tuagane: “O aʻu nei o le pa, o oʻu susu foi ua pei o ʻolo, ona avea ai lea o aʻu i ona luma [o lona uiga, i le vaaiga a lē o le a avea ma ana tane] e pei o se ua alofaina.”​—Pese a Solomona 8:10.

11-14. (a) Aiseā atonu e taʻitaʻiina atu ai se tamaitai talavou i ni faafitauli e lē manaomia ona o le ofuina o laulavalava pupuu po o mitiafu fufusi? (e) I le avea ai ma se tamaitai talavou, o ā ni mafuaaga faapitoa lava e te manao ina ia faatosina atu ai i se taulealea talavou?

11 E faafeagai foi oe ma se tofotofoga tali tutusa ma lena a o e taulalata atu i le avea ma tamaitai. Afai e te manao ina ia olioli i le filemu moni o le mafaufau, loto ma le loto fuatiaifo, ma leoleoina oe mai le oo atu i faafitauli e lepetia ai le filemu, e manaomia ona e faatinoina le pulea o oe e oe lava ma faaalia le malosi mo le mea tonu. Pe tatau ona e uaʻi atu ma le loto i ai mafaufau i vaega o lou tino ia e fesootai atu i le tulaga faatina, e ala i lou ofuina o laulavalava fufusi ma le pupuu, ofu ua maualalo tele le tipiga o le ua po o mitiafu fufusi? O le a avea lena ma aafiaga e faaosofia ai faaleituaiga i latou o le isi ituaiga. Ona ā lea?

12 Ia, pe o le a ia te oe le mausalī ma le malosi e teena ai taumafaiga uma ina ia faia ni faigauo atonu e maua mai le tuuina o le faamamafaga faapena i na vaega o le tino? Ma, e ui lava ina ua e faaalia le tuputupu aʻe i le tino, pe o ia te oe le tuputupu aʻe i le mafaufau ma faalogona ootia o le a e manaomia mo se faaipoipoga ma se tulaga faatina atonu e te oo i ai? E mafai e le pusi ona fanaua mai tamaʻi pusi i le sefululua masina o lona matua ma e teʻi lava ua na iloa ona faia se galuega lelei o le tausia o lana fanau. Peitai, o tagata e lē o ni meafaiola e teʻi lava ua iloa ona faia ni mea e pei o manu. E ao i tagata ona aʻoaʻoina i mea e sili mamao atu na i lo mea ua latou tuufaasoloina mai, ma e tele le taimi e faaaluina mo le aʻoaʻoina. O le taumafai e faatopelau lea faagasologa o le a pei o le taumafai ina ia faamātala faamalosi ni fuga o se fuārosa ae leʻi oo i o latou taimi e mātala ai. O le a na ona faaleagaina ai o le fugalaau ma faamatagāina ai so o se matagofie sa ono tatau ona iai i le lumanai. Ia manatua foi, o le faaipoipoga e lē na ona avea ma faatoanofotane. O lona uiga foi, e manaomia ona avea ma teufale, se kuka ma sē taina lavalava, ma o le avea ma tina e manaomia ai lava le faapalepale ma le onosaʻi tele faasaga i tamaiti​—e manaomia ia mea uma i taimi e taugāmalie ai atoa foi ma taimi e lē taugāmalie ai, i taimi e mamaʻi ai ma taimi e soifua malōlōina lelei ai.

13 E ese mai ai i lena, e ui ina atonu sa lagona e se tamaitai talavou ua sauni o ia e faaipoipo, o le ā le ituaiga o tane e manao o ia e taumafai ina ia faatosina mai? Afai ua tosina mai se taulealea talavou i le na o le mea e foliga mai e mafai e se teine ona avatua e ala i le faamalieina faaleituaiga, faamata ea o le a avea o ia ma tane lelei? Na i lo le taumafai e avea lena ma autū o le faatosinaga, pe lē sili ona lelei le sailia o faauoga e tumau e faavae i le ituaiga o tagata o loo e iai​—i lou mafaufau ma le loto? E mafai ona e faia lena mea e ala i le atiina aʻe o uiga faaletagata e lalelei i isi. I le ma lea, e ala i mea e pei o lau talanoa, e ala i le faaalia o se vaaiga mamā ma le laumata fiafia e uiga i le olaga, e ala i le faaalia faapea e te talisapaia mea e pei o le faamaoni, amio solia, amiolelei, agalelei ma le lē manatu faapito.

14 E mafai ona e faamaonia lou faamaoni i lenei itu e ala i lou musu e lafoai nei uiga matagofie mo ni nai minute o fiafiaga e na o na taʻufaatauvaaina ai ma faamaualaloina ai oe i lou lava manatu atoa foi ma manatu o isi e te faaaloalogiaina, viiviia ma faapelepeleina. Ae maise lava i le faaalia faapea e iai ni ou sini taʻuaogāina moni i le olaga, e te manao ina ia e ʻmanatuaina Lē na Foafoaina oe i ona po o lou tamaitai talavou,’ e mafai ai ona e maua e avea ma uo ni tagata o a latou faauoga o le a e faatāuaina ma o le a mafai ona aumaia ai ia te oe le fiafiaga moni.​—Failauga 12:1.

VAAIGA TATAU E UIGA I FOLIGA MAI

15, 16. (a) E ui ina e faalenatura le popole e uiga i lou foliga mai faaletino, ae o le ā o le a avea ma aafiaga e sili mamao atu mo lou lumanai? (e) I ni faaupuga o le olaga i aso faisoo, faamatala mai le Faataoto 11:22. Faapea foi ma le Faataoto 31:30.

15 O se uiga faalenatura mo teine talavou le popole i o latou foliga mai faaletagata. Peitai, aua neʻi matuā faapopoleina pe lē faamalieina i le tulaga o lou lava tino faaletino po o fofoga, e peiseai ua faalagolago uma i ai lou lumanai atoa i lena itu. Tagai i ē ua matutua o loo i ou tafatafa​—o tagata e te fiafia i ai ma viiviia. E lē toatele ea, atonu o le toatele lava o i latou, e foliga e lē lalelei? O le lalelei faaletino e lē o le ki moni lena mo le fiafiaga i le lumanai.

16 Ma ua moni foi lenei mea i se teine ua lalelei faaletino. E tatau lava ona ia iloa faapea o le toatele o fafine lalelei e iʻu ina ola i ni olaga e matuā gaogao ma e masani lava o ni olaga e lē mamā. Maeu le moni o le faataoto a le Tusi Paia: “O le mama auro i le isu o le puaa, o le fafine lalelei lea ua teʻa ma le mafaufau”! (Faataoto 11:22) Ioe, e pei foi o la a le Tusi Paia, “o le matagofie e pepelo lea, o le mea faatauvaa le lalelei; a o le fafine ua mataʻu ia Ieova, e viia lava o ia.”​—Faataoto 31:30.

TAUIVI INA IA PALENI FAALOGONA OOTIA

17-19. (a) O ā suiga tau i faalogona ootia e mafai e se teine ona oo i ai i le vaitaimi talavou (adolescence)? O le ā e mafai ona fesoasoani ia te ia ina ia maua ai le paleni tau i faalogona ootia? (Kalatia 5:22, 23) (e) O ā amioga masani totino e mafai foi ona saosaolaumea i le mautu o se tasi?

17 O suiga faaletino i le vaitaimi o le talavou (adolescence) e mafai ona aumaia ai ni suiga i faalogona ootia. E pei lava ona faalogoina e se teine talavou atonu ua tumu i le malosi mo sina taimi a o le isi taimi ua vaivai, e faapea foi, atonu e mafuli atu ina matuā fesuisuiaʻi ona faalogona ootia. E mafai ona vave sosoo vaitaimi o le fiafia ma le olioli ma vaitaimi o le faanoanoa ma le mafatia. Atonu e te taumanatu pe pei moni ea oe o isi po o le ā tonu lava le ituaiga o tagata o le a e iʻu i ai. Ae maise lava i le sosaiete o le gaosiga o mea faaonaponei ma ona tulaga tau amio fesuisuiaʻi, ua tuuina atu ai teine talavou i popolega ma le lē mautinoa.

18 E faigofie ona lolo atu i lenei lē mautu, e oo ina vavaeese mai isi, manatu tau o ia lava, po o le matuā tutoatasi ma faia faaupuga malolosi. O nisi teine e lolo atu i le faaalia o le lē mafaufau, oso vave aʻe o le ita po o le faia o faamatalaga lē migao. O isi ua amata ona faatagā faafoliga mai i se mea ae lē o i latou moni lea, ua faatagā faafoliga mai fafo. Peitai, e lē fesoasoani lenei uiga; e na ona leaga atili ai o mea. A o e laaese mai nei i le tulaga o le teineitiiti, ua oo ai i le taimi e faia ai se taumafaiga totino maelega ina ia atiina aʻe fua o le agaga o le Atua​—le alofa, olioli, filemu, onosai, mataalofa, agalelei, faamaoni, agamalu ma le pulea o oe lava.

19 Ia faatupuina aʻe foi amioga masani e saosaolaumea ai agaʻi i le tulaga mautu. Na i lo le tuua o lou potu ia gaogaosa, ia faamaopoopo lelei ma ia mamā. Ia taumafai ia iai le masani lea o le ʻai ma le moe i se tulaga faifai pea; e manaomia e lou tino tuputupu aʻe le fesoasoani uma e mafai ona e tuuina atu i ai. O le tele e mafai ona e faia i lea itu, o le tele foi lea o lou faalogoina o le toafilemu ma le mautu, ma o le a fesoasoani lea ia te oe ina ia faaitiitia ai mea tutupu tau i faalogona ootia.

20, 21. (a) Pe a iai ni au fesili e uiga i le olaga, aiseā o le a e maua mai ai ni faamatalaga e sili ona maufaatuatuaina mai ou mātua na i lo mai isi talavou? (e) O le ā, ae maise lava, o le a faia ai oe ma tagata lalelei moni?

20 Aua lava neʻi faatagaina lenei vaitaimi o suiga e uunaia ai oe ina ia taumamaoese ai mai ou mātua. E mafai ona la saunia le fesoasoani mautu ma le mausalī maufaatuatuaina e te manaomia ona faalagolago i ai ina ia faatumauina ai lou paleni i lea taimi o suiga. A o e nofo toilalo i le tele o “omiga faaletupulaga”​—o omiga mai isi o lau tupulaga ina ia pei o i latou​—ia iloatino o loo iai foi i latou lava i ni suiga. O le pogai lea o le mea o faafiafiaina ai i latou i le asō, atonu o le a matuā lē faafiafiaina ai i latou i le aso a taeao. O le manatu mamafa tele e uiga i mea latou te manatu ai e uiga ia te oe, o le a na ona faateteleina ai o ou faafitauli. O le pogai foi lea, pe afai e iai ni au lava fesili totino, e faasino tonu ia te oe, o ou mātua lava o le puna e sili ona lelei o faamatalaga e te fia iloa. E mafai ona la avatu se tali e sili ona atoatoa, ma sili atu ona paleni na i lo so o se tali lava e avatu e au aumea i le aʻoga.

21 Faapei ona sosoo uluai uaga ma fugalaau matagofie, e faapena foi, pe afai e te iloaina ona onosaia faafitauli ma taliaina ma faafetaiaia mea e tulai mai, o le a e maua ai le ala i le mautu ma le mautinoa. A o tatau ona e popole i le tausia o oe ia malosi faaletino ma ia mamā (e ala i mea taumafa paleni ma le tumamā e lē aunoa), e manaomia foi ona e uaʻi atu​—ia lē tele naunau i le mea o loo e iai i le tino i fafo​—peitai o le mea o loo e iai i totonu. O teuga o le “loto agamalu ma le filemu” ua aumaia e le ʻtagata lilo o lou loto’ o le mea lena o le a avea ai oe ma tagata lalelei moni​—i fofoga o le Atua atoa ma tagata.​—1 Peteru 3:3, 4.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 28]

E pei ea oe o se faitotoa . . .

[Ata i le itulau 29]

. . . pe pei o se pa?

[Ata i le itulau 32]

E te soona faamamafaina tele ea le foliga faaletino?