Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Osofa‘ia e Emepaea le Nuu Folafolaina

Ua Osofa‘ia e Emepaea le Nuu Folafolaina

Ua Osofaʻia e Emepaea le Nuu Folafolaina

NA FAATOʻILALOINA e Asuria ia Samaria, le laumua i mātū o le malo o Isaraelu, i le 740 T.L.M. O lea na pulea ai tagata Isaraelu e se emepaea sauā. Sa iai Asuria i le itu i Mātū o le laugatasi o Mesopotamia, e lata i le Tikarise, se tasi o vaitafe tele o le Laufanua Lauolaola. Sa faavaeina e Nimarota aai tetele o Asuria, Nineva ma Kala. (Ke 10:8-12) Peitaʻi, i le vaitaimi o Salemanesa III, na faalautele atu ai Asuria i le itu i sisifo, agaʻi atu i laufanua lauolaola o Suria ma Isaraelu i mātū.

I le pulega a le tupu o Tikila-pilesa III (Pula) o loo taʻua i le Tusi Paia, na faapologa ai e Asuria Isaraelu. Na aafia foʻi le itu i saute o Iuta i lana osofaʻiga faavaegāʻau. (2Tu 15:19; 16:5-18) Na tafe atu tafega o “vai” o Asuria agaʻi i Iuta, ma oo atu i lona laumua o Ierusalema.—Isa 8:5-8.

Na vagaia Iuta e le tupu Asuria o Sanerivi i le 732 T.L.M. (2Tu 18:13, 14) Sa ia faoa ma faaleagaina aai e 46 o Iuta, e aofia ai Lakisa e tū i le nuu maulalo. E pei ona faaalia mai i le faafanua, na savavali faataamilo ana ʻautau i Ierusalema ma siʻomia le laumua o Iuta. I faamaumauga o lona talafaasolopito, na faapea mai ma le faasausili Sanerivi, na ia lokaina Esekia e “pei o se manulele i totonu o se pa,” ae o loo ʻalofia i faamaumauga a Asuria le taʻua o le faaumatiaga o fitafita a Sanerivi e le agelu a le Atua.—2Tu 18:17-36; 19:35-37.

Na lata ona oo ane le iʻuga o le Emepaea o Asuria. Na nofoia e tagata Metai le laugatasi gaoā lea ua taʻua nei o Irana, ma tau faasaga i le vaega na totoe o le ʻautau a Asuria. Na iʻu ina lē manatu mamafa Asuria i ona itumalo i sisifo, lea foʻi na fouvale ane. O le taimi lea ua faasolo ina tupu malosi Papelonia, ma oo ai i le faoa o le aai o Asura. I le 632 T.L.M., na faoa ma faaumatia ai Nineva le “aai o ē fasi tagata” e ʻau a Papelonia, Metai, ma Sekutia, o tagata tau mai i mātū o le Sami Uliuli. Na faataunuuina e lenei mea valoaga a Nauma ma Sefanaia.—Na 3:1; Se 2:13.

Na oo mai le iʻuga o Asuria i Karana. Ina ua osofaʻia e ʻautau malolosi a Papelonia, na taumafai Asuria e onosai pea seʻia taunuu mai se fesoasoani mai i Aikupito. Peitaʻi, a o agaʻi atu Farao Neko i mātū, na taofia o ia i Mekito e le tagata tetee mai Iuta, le tupu o Iosia. (2Tu 23:29) E taunuu atu Neko i Karana, ua lē aogā, ua faatoʻilaloina le Emepaea o Asuria.

Le Emepaea o Papelonia

E taʻua loa le faaupuga o le “togālaau maualuga ma matagofie,” o ai le aai e vave lava ona e manatua? O Papelonia, o le laumua lea o le malo malosi o le lalolagi, lea foʻi na faaata faavaloaga mai o se leona e fai ona apaʻau. (Ta 7:4) Sa lauiloa le aai i lona tamaoaiga, fefaatauaʻiga, ma le olaola ai o lotu ma tagata suʻesuʻe i fetu. Na tū faaogatotonu le emepaea i le pala laugatasi i le itu i saute o Mesopotamia, i le va o vaitafe o Tikarise ma le Eufirate. Na faavalalua le aai i le Eufirate, ma o ona pa na foliga mai ai e lē aʻea.

Na faia e tagata Papelonia auala e fetaulaʻi ai agaʻi i le toafa gaoā o Arapi i mātū. Na iai le taimi na nofo ai le tupu o Naponita i Tema, ae tuua ai Pelesara na te pulea Papelonia.

Na vagaia faatolu e Papelonia Kanana. Ina ua uma ona faatoʻilaloina e Nepukanesa ʻau a Aikupito i Karekimisa i le 625 T.L.M., ona faasolo atu lea o ʻau a Papelonia i saute i Amato, i le mea na latou toe faaumatia ai ʻau na solomuli a Aikupito. Ona faasolo atu lea o ʻau a Papelonia agaʻi i le talafatai i le ālia o Aikupito, ma faaumatia Asekelona a o alu atu le osofaʻiga. (2Tu 24:7; Ie 47:5-7) A o faagasolo le taua lea, na lolo atu ai Iuta i le pulega a Papelonia.—2Tu 24:1.

Na fouvale Ioakima le tupu o Iuta i le 618 T.L.M. Ona auina atu lea e Papelonia o ʻautau mai nuu lata ane e tau faasaga iā Iuta, ae na toe siʻomia ma faatoʻilaloina lava e ʻau a Papelonia Ierusalema. E leʻi pine lava, ae faaosoina e le tupu o Setekaia le ita tele o Papelonia iā Iuta, e ala i le auaufaatasi o lona malo ma Aikupito. Na toe vagaia foʻi ma faaumatia le aai o Iuta e Papelonia. (Ie 34: 7) Mulimuli ane, ona toe taʻitaʻia atu lea e Nepukanesa o ana ʻau i Ierusalema, ma faatoʻilaloina le aai i le 607 T.L.M.—2No 36:17-21; Ie 39:10.

[Pusa i le itulau 23]

TUSI O LE TUSI PAIA MAI LE VAITAIMI LEA:

Hosea

Isaia

Mika

Faataoto (se vaega)

Sefanaia

Nauma

Sapakuka

Auega

Opetaia

Esekielu

Tupu 1 ma le Tupu 2

Ieremia

[Faafanua i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Emepaea o Papelonia/Asuria

Le Emepaea o Asuria

E4 Mafi (Nafi)

E4 Soana

E5 AIKUPITO

I2 KUPERU (KITIMO)

I3 Saitonu

I3 Turo

I3 Mekito

I3 Samaria

I4 Ierusalema

I4 Asekelona

I4 Lakisa

O2 Karana

O2 Karekimisa

O2 Arepa

O2 Amato

O3 Ripelu

O3 SURIA

O3 Tamaseko

U2 Kosane

U2 MESOPOTAMIA

F2 MENI

F2 ASURIA

F2 Kosapa

F2 Nineva

F2 Kala

F2 Asura (Asuru)

F3 PAPELONIA

F3 Papelonia

F4 KALETAIA

F4 Areka

F4 Uro

G3 Susana

G4 ELAMA

Le Emepaea o Papelonia

I3 Saitonu

I3 Turo

I3 Mekito

I3 Samaria

I4 Ierusalema

I4 Asekelona

I4 Lakisa

O2 Karana

O2 Karekimisa

O2 Arepa

O2 Amato

O3 Ripelu

O3 SURIA

O3 Tamaseko

O5 Tema

U2 Kosane

U2 MESOPOTAMIA

U4 ARAPI

F2 MENI

F2 ASURIA

F2 Kosapa

F2 Nineva

F2 Kala

F2 Asura (Asuru)

F3 PAPELONIA

F3 Papelonia

F4 KALETAIA

F4 Areka

F4 Uro

G3 Susana

G4 ELAMA

[O isi nofoaga]

G2 METAI

O Aualatele (Tagaʻi i le lomiga)

[Vai]

E3 Sami Metitirani (Sami Tele)

I5 Sami Ulaula

L1 Sami Kasipiane

L5 Fagaloa o Peresia

[Vaitafe]

E5 Naila

U2 Eufirate

F3 Tikarise

[Ata i le itulau 22]

Faatafunaga o Lakisa

[Ata i le itulau 22]

Faaataga mai o Mekito anamua

[Ata i le itulau 23]

Le faaataga mai o le togālaau maualuga ma matagofie