Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lo Latou Amataga Mai i Ona Pō Nei ma le Tuputupu A‘e

Lo Latou Amataga Mai i Ona Pō Nei ma le Tuputupu A‘e

Lo Latou Amataga Mai i Ona Pō Nei ma le Tuputupu A‘e

O LE talafaasolopito i ona pō nei o Molimau a Ieova na amata mai i le silia ma le selau tausaga ua mavae. I le amatamataga o vaitausaga mai le 1870, na amata ona iai i Allegheny, Pennsylvania i le Iunaite Setete o Amerika, lea ua avea nei ma vaega o Pittsburgh, se vaega o ni tagata sa le‘i matuā iloa tele, na latou su‘esu‘eina le Tusi Paia. O Charles Taze Russell, o ia lea na faamaopoopoina le amataga mai o lenā vaega. Iā Iulai o le 1879, na alia‘i mai ai le ulua‘i lomiga o le mekasini o le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence. E oo ane i le 1880, ua tele faapotopotoga ua maua, mai si na tama‘i su‘esu‘ega faale-Tusi Paia, ma ua salalau atu i setete sa lalata ane. I le 1881, na faavaeina ai le Zion’s Watch Tower Tract Society (Sosaiete o Sāvali o le Olo Matamata a Siona), ma i le 1884 na lesitalaina ai, ma avea ai Russell ma peresitene. Mulimuli ane, sa toe suia le igoa o le Sosaiete i le Watch Tower Bible and Tract Society (Sosaiete o le Olo Matamata o le Tusi Paia ma Sāvali). E to‘atele sa latou molimau atu i lea fale i lea fale, ma ofoina atu lomiga faale-Tusi Paia. E to‘a limasefulu tagata na latou faia lenei galuega i se tulaga faataimi atoa i le 1888—lea ua iai nei lona aofa‘iga i se faatatauga e tusa ma le 700,000 i le lalolagi aoao.

E oo ane i le 1909 ua oo le galuega i isi atunuu o le lalolagi, ma ua siitia atu le ofisaulu o le Sosaiete i lona nofoaga o loo iai nei i Brooklyn i Niu Ioka. Sa lolomia lauga ma faasalalauina atu i nusipepa, ma e oo mai i le 1913, ua lomia nei lauga i gagana e fā, i le faitau afe o nusipepa i le Iunaite Setete, Kanata ma Europa. E faitau selau miliona tusi, tama‘itusi ma sāvali sa tufatufaina atu.

I le 1912, na amata tapenapena ai galuega mo le “Photo-Drama of Creation” (Ata o le Tala o le Foafoaga). Sa faaaogā ata lē gaoioi ma ata gaoioi ua iai ma ni leo, ina ia faaalia ai ata e amata mai lava i le foafoaina o le lalolagi se‘ia oo i le i‘uga o le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga. Na amata le faaaliga o ata i le 1914, ma e to‘a 35,000 tagata sa matamata ai i aso ta‘itasi. Sa avea lenā ata ma faata‘imuaga i ata tifaga gaoioi lea ua iai ma leo.

LE TAUSAGA E 1914

Na latalata ane le faai‘uga o se vaitaimi e sili ona tāua. I le 1876 na tusia ai e le tagata a‘oga o le Tusi Paia, o Charles Taze Russell, le mataupu “Taimi o Nuu Ese: O Afea e I‘u Ai?” i le Bible Examiner, na lomia i Brooklyn i Niu Ioka, lea na ta‘ua ai i le itulau e 27 o lona lomiga o Oketopa e faapea, “O le a faai‘uina taimi e fitu i le 1914 T.A.” O Taimi o Nuu Ese, o le vaitaimi lenā o loo ta‘ua e se isi faaliliuga a le Tusi Paia e faapea “o taimi atofaina o nuu.” (Luka 21:24, NW) Sa le‘i tutupu uma i le 1914 mea na faatalitalia e tutupu, peita‘i o inā na faailogaina ai le i‘uga o Taimi o Nuu Ese ma sa avea o se tausaga na faapitoa lona uiga. E to‘atele tusitala o talafaasolopito ma tagata faimanatu e latou te ioe, o le 1914 na avea o se taililiu i le talafaasolopito o tagata. O faamatalaga o loo mulimuli mai e faata‘ita‘ia mai ai lenei mea:

“O le tausaga mulimuli na atoatoa ona iloa o se tausaga ‘masani’ i le talafaasolopito, o le 1913, le tausaga lea a o le‘i amata le Taua Muamua a le Lalolagi.”—Faamatalaga a le faatonu o le Times-Herald, Washington, D.C., Mati 13, 1949.

“O le vaitaimi o le 75 tausaga, mai le 1914 e oo atu i le 1989, lea e aofia ai taua e lua a le lalolagi faapea le taua faaupufai, ua matuā faateteleina le vaai i ai o tusitala o talafaasolopito, e peisea‘ī o se vaitaimi e tasi, o se vaitaimi ma‘oti, o se taimi tutasi na tauina ai taua a le tele o malo o le lalolagi, a lē o le tau faaleleia o mea na aafia i le isi taua, po o le toe sauniuni atu mo se isi taua.”—The New York Times, Me 7, 1995.

“Na matuā faavevesia le lalolagi atoa i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma e tatou te lē o iloa lava pe aiseā. A o le‘i oo mai i lenā taimi, sa manatu tagata ua lalata mai ni tulaga e sili ona lelei. Sa iai le filemu ma le ola manuia. Ae faafuase‘i loa ona pasae a‘e mea uma. Talu mai lava lenā taimi, ua tatou iai nei i se tulaga ua lē o toe faagaoioia i se auala lelei le olaga . . . E sili atu ona to‘atele tagata ua fasiotia i lenei senituri na i lo o isi uma talafaasolopito o tagata.”—Dr. Walker Percy, American Medical News, Novema 21, 1977.

I le silia ma le 50 tausaga talu ona mavae le 1914, na tusia ai e le alii sa fai ma fofoga taumomoli o le malo o Siamani, o Konrad Adenauer se faamatalaga e faapea: “Ua mou ese atu le saogalemu ma le to‘amālie i olaga o tagata talu mai le 1914.”—The West Parker, Cleveland, Ohio, Ianuari 20, 1966.

Na maliu le ulua‘i peresitene o le Sosaiete, o C. T. Russell, i le tausaga e 1916, ona soloa‘i ane lea i le tausaga na sosoo ai Joseph F. Rutherford, e suia o ia. E tele suiga na faia. Na amata mai se mekasini e fai ma soa o Le Olomatamata, le mekasini sa ta‘ua o le Golden Age. (Ua ta‘ua nei o le Ala Mai!, ma ua tufatufaina atu le silia i le 20,000,000 kopi i gagana e silia ma le 80.) Sa matuā faamamafaina le tāua o le molimau atu i lea fale ma lea fale. Ina ia faama‘oti le ese o i latou mai lotu a Kerisinetoma, na talia ai e nei Kerisiano le igoa o Molimau a Ieova, i le tausaga e 1931. O lenei igoa e faavae mai i le Isaia 43:10-12.

Sa tele ina faaaogā le leitiō i vaitausaga e amata mai le 1920 e oo atu i le 1939. E oo ane i le 1933, ua faaaogā e le Sosaiete le tusa ma le 403 ofisa faasalalau o leitiō ina ia faasalalau atu ai lauga faale-Tusi Paia. Mulimuli ane, sa tele ina suia le faaaogāina o le leitiō ae ua faateleina le asiasi atu o Molimau i lea fale ma lea fale, ma ni a latou masini fonokalafi sa mafai ona feavea‘i, e tāina ai lauga faale-Tusi Paia ua uma ona tapu‘e. Sa amataina su‘esu‘ega faale-Tusi Paia i aiga, ma so o se tasi e faaalia le naunau fiafia i upu moni o le Tusi Paia.

O MANUMALO I FAAMASINOGA

A o faagasolo vaitausaga mai le 1930 e oo atu i le 1949, sa to‘atele Molimau na pu‘eina faapagota ona o le faia o lenei galuega, ma sa faia ni faamasinoga ona o le fia puipuia o le sa‘olotoga e tautala ai, e faia ai faasalalauga, e faapotopoto faatasi ai, ma le tapua‘iga. I le Iunaite Setete, sa iai ni tagi na faatutū mai e faamasinoga maualalo, ma o le i‘uga sa manumalo Molimau i moliaga e 43 na faia i le Faamasinoga Sili a le Iunaite Setete. Sa faapena fo‘i ona iai i‘uga lelei o mataupu sa faia i faamasinoga maualuluga i isi atunuu. E tusa ai o nei manumalo mai faamasinoga, na ta‘ua ai e le alii polofesa o C. S. Braden, i lana tusi These Also Believe, e faatatau i Molimau e faapea: “Ua latou faatinoina se fesoasoani matilatila i le faatemokalasi, e ala i lo latou finau e puipuia a latou aiā o ni tagatānuu, auā o le latou finauga ua tele ai mea na latou faia ina ia maua ai na aiā mo vaega to‘aitiiti uma o loo iai i Amerika.”

O POLOKALAME FAAPITOA MO TOLENIGA

Na maliu J. F. Rutherford i le tausaga e 1942 ona soloa‘i ane lea o N. H. Knorr e avea ma peresitene. Na amataina se polokalame faapitoa mo ni toleniga. I le 1943, na faavaeina ai se a‘oga faapitoa mo le toleniina o misionare, lea na faaigoaina o le A‘oga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. Mai lava i lenā taimi ma faasolo mai ai, ua aauina atu ē ua faauuina mai lenei a‘oga, i atunuu eseese o le lalolagi atoa. Na amataina faapotopotoga fou i atunuu sa le‘i iai muamua ni faapotopotoga, ma o ofisa o lālā ua faavaeina i le lalolagi aoao, ua silia nei ma le 100 le aofa‘i. I lea taimi ma lea taimi, e faavaeina ai ni a‘oa‘oga faapitoa mo le toleniina o toeaina o faapotopotoga, o le ‘augalulue faatauofo i lālā, ma i latou o loo auai faataimi atoa (o ni paeonia) i le galuega o le molimau atu. E iai fo‘i ni a‘oa‘oga faapitoa o loo faia mo faife‘au, i le nofoaga tutotonu o a‘oa‘oga, lea o loo faatinoina nei i Patterson, i Niu Ioka.

Na maliu N. H. Knorr i le tausaga e 1977. O se tasi o suiga mulimuli lava a le faalapotopotoga na faia ai sona sao a o le‘i maliu, o le toe faato‘ateleina o le aofa‘i o le Vaega Pule, lea o loo faamautū lo latou nofoaga i le ofisaulu mo le lalolagi atoa i Brooklyn. I le 1976 sa vaevaeina ai ma tofia atu tiute tau i le pulega i ni komiti eseese sa faia a‘e i sui o le Vaega Pule, o ē uma o loo iai i na komiti, ua faitau sefulu tausaga o lo latou poto masani o ni faife‘au.

UA TOE FAATETELĒ NOFOAGA MO LE LOLOMIINA O LOMIGA

E anoanoa‘i mea mata‘ina na tutupu, o loo aofia ai i le talafaasolopito o Molimau a Ieova i ona pō nei. Mai se vaega to‘alaiti e tasi na su‘esu‘eina le Tusi Paia i Pennsylvania i tuā i le 1870, lea ua oo mai i le tausaga e 2000 ua tupu mai ai Molimau ma faia a‘e ai le tusa ma le 90,000 faapotopotoga i le lalolagi aoao. I le taimi muamua, sa latou totogia isi tagata e lolomiina a latou lomiga; ona oo mai lea i le 1920, ua totogi e Molimau ni falegaosimea e lolomi ai e i latou lava a latou lomiga. Peita‘i i le 1927 ma faasolo mai ai, sa tele isi lomiga ua lolomia loa i le falegaosimea fogāfale valu i Brooklyn i Niu Ioka, o le fale ua umia totino lava e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. O lenā galuega ua faalautele atu nei i isi falegaosimea ma ni fale e iai ofisa. E iai isi fale faaopoopo e latalata ane i Brooklyn, e nonofo ai i latou o loo auauna tauofo i le lolomiina o lomiga. E lē gata i lea, o loo iai se faato‘aga o mea totō ma lafumanu, faatasi ai ma le falelomitusi o loo faagaoioia e latalata ane i Wallkill, i se nofoaga pito i mātū o Niu Ioka. O loo lolomia i inā mekasini o Le Olomatamata ma le Ala Mai! ma saunia ai nisi o taumafa mo i latou o loo galulue i nofoaga eseese. E maua e tagata faigaluega tauofo uma sina alauni itiiti i masina ta‘itasi mo le faatupeina o nisi mea laiti e mana‘omia.

O TAUAOFIAGA FAAVAOMALO

I le 1893, na usuia ai se ulua‘i tauaofiaga tele lava i Chicago, Illinois i le Iunaite Setete o Amerika. Na auai atu i ai se aofia e 360, ma le to‘a 70 o tagata fou na papatisoina. O le tauaofiaga mulimuli lava faavaomalo e sili ona telē, na faia lea i le aai o Niu Ioka i le 1958. Na faaaogā uma ai le Yankee Stadium ma le malae o le Polo Grounds sa iai i lenā vaitaimi. O le tumutumuga o le aofia e 253,922; e to‘a 7,136 le aofa‘i o tagata fou na papatisoina. Talu mai lava na taimi, ua usuia ai faasolosolo tauaofiaga faavaomalo i le tele o atunuu. Pe a tuufaatasi, e ono aofia ai i se faasologa faapena, ni tauaofiaga se afe i atunuu o le lalolagi atoa.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

Se fesoasoani matilatila mo sa‘olotoga o tagatānuu

[Ata i le itulau 6]

“Le Olomatamata,” mai le 6,000 kopi i le gagana e tasi se‘ia oo ina silia ma le 22,000,000 kopi i gagana e silia ma le 132

[Ata i le itulau 7]

Se taililiu i le talafaasolopito o tagata

[Ata i le itulau 10]