Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Fesili e Masani Ona Fesiligia e Tagata Naunau

O Fesili e Masani Ona Fesiligia e Tagata Naunau

O Fesili e Masani Ona Fesiligia e Tagata Naunau

Pe afai e alofa le Atua, ae aiseā la ua ia faatagaina ai le amioleaga?

O LOO faatagaina e le Atua le amioleaga, ma e faitau miliona tagata o i le lalolagi ua fai ma a latou masani le faatinoina ma le loto i ai. Mo se faata‘ita‘iga, ua latou sii taua, ua faato‘ulu ifo pomu i luga o tamaiti, ua faatama‘ia le laueleele, ma faapogaia oge. E faitau miliona o loo ulaula tapaa ma aafia ai i le kanesa o le māmā, o loo faifai pea le mulilua ma maua ai i faama‘i pipisi ona o feusua‘iga lē mamā, o loo inu tele i le ‘ava malosi ma aafia ai i le ma‘i ate, ma isi mea faapena. E lē o manana‘o moni na tagata ina ia faamutaina amioga leaga uma. Na pau le mea e manana‘o ai, ia soloiesea faasalaga o loo i‘u i ai na mea. Pe a oo ina latou seleseleina mea sa latou lūlūina, ona latou auē mai lea, “Aiseā ua oo ai iā te a‘u?” Ona latou tuua‘ia lea o le Atua, e pei ona faapea mai le Faataoto 19:3: “O le valea o le tagata lava ia ua faaleagaina ai lona olaga, ae ita ai fua o ia i le ALII.” (The New English Bible) Ae afai fo‘i e taofia e le Atua a latou amioga leaga, ona latou tetee mai lea faapea ua leai so latou sa‘olotoga e faia ai!

O le pogai autū mo le faatagaina e Ieova o le amioleaga, ina ia tali atu ai i le lu‘i a Satani. Na faapea mai Satani le Tiapolo, e lē mafai e le Atua ona foafoaina ni tagata e nonofo i le lalolagi o ē o le a faamaoni atu iā te Ia pe a tofotofoina. (Iopu 1:6-12; 2:1-10) Ua faataga e Ieova Satani e iai pea, ina ia maua ai se avanoa e faamaonia ai lana lu‘i. (Esoto 9:16) O loo faaauau pea ona aumaia e Satani auē i aso nei, ina ia tetee atu ai tagata i le Atua, a o ia taumafai e faamaonia mai lana lu‘i. (Faaaliga 12:12) Peita‘i ane, sa faamaoni pea Iopu. Na faia fo‘i faapea e Iesu. O loo faia fo‘i e Kerisiano moni i aso nei.—Iopu 27:5; 31:6; Mataio 4:1-11; 1 Peteru 1:6, 7.

Ou te fia talitonu i se parataiso i le lalolagi lea e ola ai e faavavau tagata, ae po ua lē faigatā ea ona talitonuina lenā mea?

E lē faigatā pe a fua atu i faamatalaga a le Tusi Paia. E foliga mai e matuā faigatā lava ona talitonuina lenā mea talu ai ua tele senituri ua iloa ai e tagata mea leaga. Na foafoaina e Ieova le lalolagi ma fetalai atu i tagata ina ia faatumu i tane ma fafine amiotonu, o ē o le a tausia ona laau ma manu, ma faasaoina lona matagofie na i lo o le faaleagaina. (Taga‘i i itulau e 12 ma le 17.) Na i lo le faigatā la ona talitonuina o le a iai moni lenā Parataiso matagofie ua folafola mai, ae ua faigatā nei ona talitonuina o le a faaauau pea ona iai le tulaga faanoanoa lea o loo iai i le taimi nei. O le a suia e le Parataiso.

E mafai faapefea ona ou tali atu i tagata o ē faatauemu ma faapea mai o le Tusi Paia o se talafatu ma e lē sa‘o e tusa ai o mea faasaienisi?

O le faatuatua i nei folafolaga e lē o se mea e te‘i lava ua talitonu i ai. “E tupu le faatuatua i le taulogologo atu.” E ala i le su‘esu‘eina o le Afioga a le Atua, e oo ai ina manino mai lona atamai ma tuputupu a‘e ai le faatuatua.—Roma 10:17; Eperu 11:1.

O toegamea na eliina a‘e mai le palapala e tusa ai o tala a le Tusi Paia, ua faamautinoa ai le sa‘o a‘ia‘i o le tele o le talafaasolopito a le Tusi Paia. E ōgatusa le faasaienisi moni ma le Tusi Paia. O mea moni o loo sosoo mai, ua leva lava ona ta‘ua i le Tusi Paia a o le‘i taitai ona maua e tagata a‘oga atamamai: o le faatulagaga o laasaga na faasolo mai ai le lalolagi a o tuputupu a‘e, o le lapotopoto o le lalolagi, o lona tautau i le vanimonimo e aunoa ma se tautaulaga, ma le femalagaa‘i solo o manufelelei.—Kenese, mataupu 1; Isaia 40:22; Iopu 26:7; Ieremia 8:7.

Ua faamaonia le faagaeeina o le Tusi Paia e ala i valoaga ua faataunuuina. Ua leva ona valoia e Tanielu le tula‘i mai ma le toe pa‘ū‘ū atu o malo malolosi o le lalolagi, faapea fo‘i ma le taimi o le a alia‘i mai ai le Mesia ma fasiotia ai. (Tanielu, mataupu 2, 8; Tanielu 9:24-27) I aso nei, o loo iai pea isi valoaga o loo faataunuuina, ua mautinoa ai o le vaitaimi lenei o “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1-5; Mataio, mataupu 24) O lenā mua‘i iloa e lē māfua mai i se mana o i totonu o le tagata. (Isaia 41:23) Mo se faamautinoaga atili, taga‘i i le tusi, The Bible—God’s Word or Man’s? ma le Is There a Creator Who Cares About You?, ua lomia e Molimau a Ieova.

E mafai faapefea ona ou iloa tali fesili e faatatau i le Tusi Paia?

E ao ona e su‘esu‘eina le Tusi Paia ma mafaufau loloto i ai, i le taimi e tasi, ia e ole atu mo le agaga o le Atua e ta‘ita‘ia oe. (Faataoto 15:28; Luka 11:9-13) Ua faapea mai le Tusi Paia: “Afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o lē foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta‘uta‘ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.” (Iakopo 1:5) E lē gata i lea, o loo iai fesoasoani mo le faia o su‘esu‘ega faale-Tusi Paia e mafai ona tapa atu i ai. E masani lava ona mana‘omia le fesoasoani mai isi, e pei o le taimi lea na su‘esu‘e ai Filipo ma le Aitiope. (Galuega 8:26-35) E faia e Molimau a Ieova su‘esu‘ega faale-Tusi Paia ma tagata naunau i o latou aiga e aunoa ma se totogi. Aua e te matamuli e talosagaina lenei auaunaga.

Aiseā ua tetee ai le to‘atele i Molimau a Ieova ma faapea mai iā te a‘u ia aua ne‘i o‘u su‘esu‘e ma i latou?

Sa iai teteega i le tala‘iga a Iesu, ma na ia fetalai faapea o le a teena fo‘i ona soo. Ina ua maofa nisi i le a‘oa‘o atu a Iesu, na faapea atu i ai ma le ita tele tagata mapolotu sa tetee: “Po ua faaseseina foi outou? Po ua talia o ia e se tasi o le au faipule, po o se tasi o le au faresaio?” (Ioane 7:46-48; 15:20) O le to‘atele o i latou o loo lapata‘ia oe ina ia aua ne‘i e su‘esu‘e ma Molimau, atonu pe e lē o lava so latou malamalama, po o lo latou lava lē fiafia i Molimau. Ia e su‘esu‘e ma Molimau ma e silafia ai e oe lava pe o faateleina ai lou malamalamaga i le Tusi Paia pe leai.—Mataio 7:17-20.

Aiseā e asiasi atu ai Molimau i tagata o ē ua iai a latou lava lotu?

O le faia faapea o loo latou mulimuli atu ai i le faaa‘oa‘oga a Iesu. Sa alu atu o ia i tagata Iutaia. Sa iai le lotu a tagata Iutaia lava latou, peita‘i e tele itu na iloa ai ua see ese lenā lotu mai le Afioga a le Atua. (Mataio 15:1-9) O atunuu uma lava o loo iai ni lotu, po o ni lotu ua ta‘ua o lotu Kerisiano, po o lotu e lē faa-Kerisiano. E matuā tāua lava mo tagata ona iā i latou se talitonuga e ōgatusa ma le Afioga lava ia a le Atua, ma o taumafaiga a Molimau ina ia fesoasoani atu iā i latou i le faia o lenei mea e faaalia ai se alofa mo tuaoi.

Pe talitonu ea Molimau ua na o la latou lotu lava e moni?

So o se tasi lava e mafaufau loloto i lana lotu e tatau ona ia manatu o le lotu moni lea. Auā pe a lē o lea, aiseā la o le a faia ai fua sana vaega? Ua tima‘ia Kerisiano: “Ia tofotofo i mea uma lava, ia taofi mau i le mea lelei.” (1 Tesalonia 5:21) E tatau i se tagata ona ia faamautinoa e mafai ona lagolagoina e le Tusi Paia ona talitonuga, auā e na o le tasi lava le faatuatuaga moni. Ua faamautinoa mai e le Efeso 4:5 lenei mea, i le ta‘ua “e tasi le Alii, e tasi le faatuatuaga, e tasi le papatisoga.” Sa le‘i ioeina e Iesu le manatu faaonapōnei ma le uiga faalēkeakea e faapea, e tele auala, e tele lotu, ae ta‘ita‘iina uma atu lava i le faaolataga. Na i lo lea na ia fetalai: “E va apiapi le faitotoa, e lauitiiti foi le ala e tau atu i le ola, e toaitiiti foi i latou o e maua.” E talitonu Molimau a Ieova ua latou mauaina lea auala. Ana lē o lea, semanū o le a latou sa‘ili atu i se isi lotu.—Mataio 7:14.

Pe latou te talitonu ea ua na o i latou lava tagata o le a faasaoina?

E leai. E faitau miliona i latou sa soifua i le tele o senituri ua mavae ma sa le‘i avea o ni Molimau a Ieova, o le a toe faatutūina mai ma maua le avanoa e ola ai. O le to‘atele o i latou o loo soifua i le taimi nei atonu o le a faia se filifiliga mautū mo le upu moni ma le amiotonu a o le‘i oo mai le “puapuaga tele,” ma latou mauaina ai le faaolataga. E lē gata i lea, na fetalai Iesu, e lē tatau ona tatou faamasinosino atu i isi. E tatou te vaai i le foliga mai fafo; e silasila le Atua i le loto. E sa‘olele lana silafaga ma e faamasino i le alofa mutimutivale. Ua ia tuuina atu le faamasinoga ia faatinoina e Iesu, ae lē o i tatou.—Mataio 7:1-5; 24:21; 25:31.

O ā foa‘i tautupe ua faatalitalia mai iā i latou o loo auai i sauniga a Molimau a Ieova?

E tusa ai o foa‘i tautupe, na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Ia taitoatasi ma foai e pei ona filifili i lona loto; aua ma le tiga, aua foi ma le faatauanauina; auā e alofa le Atua i le ua foai ma le loto mālie.” (2 Korinito 9:7) E le‘i aoina lava ni peleti i Maota o le Malo ma nofoaga e faia ai tauaofiaga a Molimau a Ieova. Ua faatulaga atu pusa ina ia faafaigofie mo so o se tasi o loo finagalo e faia sana foa‘i. E leai se tasi na te iloa po o le ā le foa‘i ae pe o avatu fo‘i ni foa‘i a isi. O nisi e mafai ona tele atu se mea latou te foa‘iina na i lo o isi; o isi atonu e leai se mea e mafai ona latou foa‘iina. Na faaalia e Iesu le vaaiga sa‘o ina ua ia ta‘ua le pusa e teu ai tupe lea sa i le malumalu i Ierusalema, ma i latou na foa‘i atu i ai: O le mea e taulia, o le tulaga o loo mafai ai e se tasi ona foa‘i, faapea le agaga o loo faia ai le foa‘i, ae lē o le aofa‘iga o le tupe.—Luka 21:1-4.

Pe afai e avea a‘u o se Molimau a Ieova, po o le a faatalitalia ea a‘u ina ia ou tala‘i e pei fo‘i ona latou faia?

Pe a oo ina faatumulia se tasi i le poto e uiga i le Parataiso i le lalolagi ua folafolaina mai, e ala i le pulega a le Malo o Keriso, ona mana‘o lea o lenā tagata e tufa atu lea poto i isi. O le a e mana‘o fo‘i e faia faapea. O se tala lelei!—Galuega 5:41, 42.

O le faia o lenei mea o se vala tāua lea e faaali atu ai o oe o le soo o Iesu Keriso. I le Tusi Paia, ua ta‘ua ai Iesu “o le molimau moni ma le faamaoni.” A o iai o ia i le lalolagi, sa tala‘i ma faapea atu: “Ua latalata mai le malo o le lagi,” ma na ia aauina atu ona soo ina ia faia lea lava galuega. (Faaaliga 3:14; Mataio 4:17; 10:7) Mulimuli ane, na poloa‘i atu Iesu i ona soo: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, . . . ia outou a‘oa‘o atu ia te i latou.” Na ia valoia fo‘i e faapea, a o le‘i oo mai le i‘uga, o le a “tala‘iina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.”—Mataio 24:14; 28:19, 20.

E tele auala e folafolaina atu ai lenei tala lelei. O talanoaga ma uō ma ē masani e masani ona maua ai se avanoa e faia faapea. Ua faia e nisi e ala i le tusia o ni tusi pe faaaogā le telefoni. O isi latou te lafoina atu i le meli ni lomiga o loo iai ni mataupu ua latou manatu o le a sili ona fiafia i ai sē e latou te masani. Ona o le faanaunauga ina ia lē misia se tasi, e ō atu ai Molimau i lea fale ma lea fale ma la latou fe‘au.

O loo iai i le Tusi Paia le valaaulia māfana lenei: “Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoanofotane, ‘Ina sau ia’; ina fai atu foi ia o lē faalogo, ‘Ina sau ia’; o lē fia inu, ina sau ia, atoa ma lē manao i ai, ina ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17) O le talanoa atu i isi e uiga i le lalolagi Parataiso ma ona faamanuiaga e tatau ona faia ma le lotomalie, ia sau mai se loto ua faatumulia i se faanaunauga ina ia tufa atu lenei tala lelei.

E matou te mautinoa o loo iai isi au fesili e faatatau i Molimau a Ieova ma o latou talitonuga. Atonu e iai nisi mataupu e mautinoa lava le ono mapuna a‘e ai o ni fefinaua‘iga. E matou te fia taliina au fesili. E lē o lava se avanoa i lenei polosiua, o lea matou te valaaulia ai oe ina ia e fesili atu i Molimau o loo i lou vaipanoa. E mafai ona e faia faapea a lē i a latou sauniga i le Maota o le Malo, pe i le taimi latou te afea ai lou maota. Pe e te lafoina mai fo‘i au fesili i Molimau a Ieova, e faaaogā ai se tuatusi talafeagai o loo lisi atu i lalo.