Alu i mataupu o loo iai

O Ai Moni o loo Pulea le Lalolagi?

O Ai Moni o loo Pulea le Lalolagi?

O Ai Moni o loo Pulea le Lalolagi?

E toatele ē o le a tali i le fesili ua i luga e faapea​—o le Atua. Ae i se tulaga iloga, e leai se mea o taʻua ai i le Tusi Paia, o ē moni o pulea lenei lalolagi, o Iesu Keriso po o lona Tamā. I le faafeagai, na tulei Iesu: “E tulia nei le alii o lenei lalolagi.” Ma ua ia faaopoopo mai: “O le a sau le alii o lenei lalolagi, a e le maua e ia se mea ia te au.”​—Ioane 12:31; 14:30; 16:11.

O lea la, o le pule o lenei lalolagi, e tetee ia Iesu. O ai o ia?

Se Molimau Mai Tulaga o le Lalolagi

E ui i ni taumafaiga a tagata fuafua lelei, ae ua matuā pagatia lava le lalolagi i le gasologa mai o talafaasolopito. O le mafuaaga lena ua tau manatunatu ai tagata fai mafaufau, e pei o la a le tusitala i se nusipepa faatoʻā mavae atu o David Lawrence: “ʻO le filemu i le lalolagi’​—toetoe lava o tagata uma e mananao iai. ʻO le finagalo alofa i tagata’​—toetoe lava a maua e tagata uma o le lalolagi lena lagona mo le tasi i le isi. Ae o le ā ea le faafitauli? Aiseā ua faamataʻu mai ai taua, semanū o le faanaunauga moni lena o tagata?”

E foliga o se paso, a ea? E ui o le faanaunauga masani o tagata o le ola filemu, ae ua masani ona latou feinoinoai ma fefasiotiai​—atoa ma faiga mataʻutia faapena. Manatunatu i le tele o le toto masaa ona o sauaga ogoogo. Ua faaaogā e tagata potu kasa, nofoaga e faapologa ai, o fana ma pomuafi, ma isi faiga inosia e faatigā ma fefasiotiai ai e aunoa ma le alofa.

Pe e te talitonu ea e mafai e tagata o ē o loo moomoo mo le filemu ma le fiafiaga, ona faia na o i latou na amioga e sili ona leaga agaʻi i isi? O ā mana o loo uunaia ai tagata e faia na gaoioiga inosia pe maileia ai i latou i tulaga latou te lagona ai le faamalosia ina ia auai i gaoioiga e sili ona leaga. Sa e tau manatunatu ea po o se mana lē vaaia amioleaga o loo taaʻina ai tagata ina ia auai i na faiga sauā?

Ua Matauina Alii o le Lalolagi

E lē manaomia ona taumateina le mataupu, auā ua faaalia manino e le Tusi Paia faapea o loo iai se peresona atamai e lē vaaia, o loo puleaina tagata atoa ma atunuu. Ua faapea mai: “O le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” Ma ua matauina e le Tusi Paia o ia: O “le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasese i le lalolagi uma.”​—1 Ioane 5:19; Faaaliga 12:9.

I le taimi ina ua “faaosoosoina e le tiapolo” Iesu, sa leʻi fesiligia e Iesu le matafaioi a Satani i le avea ma alii o lenei lalolagi. Ua faamatala e le Tusi Paia le mea na tupu: “Ona toe ave lea o ia e le tiapolo i le mauga matuā maualuga, ua ia faaali foi ia te ia malo uma o le lalolagi ma o latou matagofie; ona fai mai lea o ia ia te ia, Ou te avatua nei mea uma ia te oe, pe afai e te faapaū ma ifo mai ia te au. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, Ina alu ese ia oe Satani.​—Mataio 4:1, 8-10.

Seʻi manatu i lena mea. Sa faaosoosoina Iesu e Satani e ala i le ofoina atu ia te ia o “malo uma o le lalolagi.” E ui i lea, po o le a avea ea le ofo a Satani o se tofotofoga moni pe ana fai sa lē avea moni Satani ma pule o na malo? E leai, e lē mafai. Ma ia matau, sa leʻi faafitia e Iesu le pule ai o Satani i na malo uma faalelalolagi, auā semanū e pule ai o ia pe ana fai e lē faumalo ai Satani. O lea la, o Satani le Tiapolo, o ia moni lava o le pule lē vaaia o le lalolagi! O le mea moni, o loo taʻua o ia e le Tusi Paia o “le atua o le lalolagi nei.” (2 Korinito 4:4) E ui i lea, sa faapefea ona maua e lena peresona amioleaga lenei tulaga e sili ona malosi?

O lē ua avea ma Satani, sa o ia o se agelu na foafoaina e le Atua, peitai sa oo ina fuā o ia i le tulaga o le Atua. Na ia luʻia le pulega tonu a le Atua. O le iʻuga, na ia faaaogāina se gata e tautala atu ai ina ia faaseseina le uluai fafine, o Eva, ma sa mafai ona ia maileia i laua ma lana tane, o Atamu, e faia lana faatonuga na i lo le usiusitai i le Atua. (Kenese 3:1-6; 2 Korinito 11:3) Sa fai mai foi o ia e mafai ona ia faaliliuina ese mai le Atua fanau uma lava a Atamu ma Eva o le a fananau mai. O lea, na faatagaina ai e le Atua le taimi mo Satani ina ia faamaonia ai lona manatu, peitai ua lē taulau ona faia faapea e Satani.​—Iopu 1:6-12; 2:1-10.

E manino, e lē na o Satani o iai i lana pulega o le lalolagi. Sa ia manuia i le tauanauina o nisi agelu e auai ma ia i lana fouvalega i le Atua. Na fai i latou ia ma temoni, o ni ana aumea agaga. Ua taʻua e le Tusi Paia i latou na, ina ua lapataia Kerisiano: “Ia outou mafaia ona tetee atu i togafiti a le tiapolo. Auā tatou te le tau ma tagata, a o . . . alii o le pouliuli o lenei lalolagi, atoa ma agaga leaga i mea o i le lagi.”​—Efeso 6:11, 12.

Tetee Atu i Agaga Leaga

Ua maumauai nei alii amioleaga lē vaaia o le lalolagi, ina ia taʻitaʻiseseina le fanau uma a tagata, ma liliueseina i latou mai le tapuaiga i le Atua. O se tasi o auala o loo faia ai lenei mea e agaga leaga, o le faaauilumaina lea o le manatu e uiga i le ola pea pe a mavae le oti, e ui lava ina faailoa manino mai e le Afioga a le Atua faapea o ē ua maliliu latou te lē iloa se mea. (Kenese 2:17; 3:19; Esekielu 18:4; Salamo 146:3, 4; Failauga 9:5, 10) O lea, e mafai e se agaga leaga ona faataʻitaʻi i le leo o se tasi ua maliu, ma talanoa ai i aiga ma uo o loo ola o lena tagata, e ala i se faivai faataulaitu po o se “siʻuleo” mai le nofoaga o agaga. E faafoliga mai lena “siʻuleo” e pei o lē ua maliu, ae o le mea moni o se temoni!

Afai la e te faalogo i se “siʻuleo” faapena, aua lava neʻi faaseseina ai. Ia teena so o se mea e fai mai ai, ma ia manatua upu a Iesu: “Ina alu ese ia oe Satani.” (Mataio 4:10; Iakopo 4:7) Aua neʻi faatagaina le fia iloa e uiga i le nofoaga o agaga e uunaia ai oe e faaaafia i agaga leaga. Ua taʻua lena aafiaga o le faiga faataulaitu, ma ua lapataia e le Atua ona tagata tapuai ia aloese ai i ona vaega uma. Ua taʻusalaina e le Tusi Paia so o se tasi e “fai togafiti faataulāitu, . . . po o se fesili atu i aitu, po o se ua i ai le aitu vavalo, po o se saili atu i e ua oti.”​—Teuteronome 18:10-12; Kalatia 5:19-21; Faaaliga 21:8.

Talu ai e mafai e faiga faataulaitu ona faaaafia se tagata i taaʻiga faatemoni, e ao la ona teena ana faiga uma e tusa lava po o le ā le tele e ono foliga mai ai e manaia, pe faagaeetia. E aofia ai i na faiga, le faasioa i se polo mamana, laupapa faataulaitu (Ouija boards), nofoaga pāū (ESP), iloilo o tosi o lima o se tasi, ma vaaigā fetu. Ua faapogai foi e temoni ni paō ma isi mea lilo i fale ua fai ma o latou nofoaga.

E faaopoopo atu i ai, ua faaaogāina e agaga leaga mo lo latou lava lelei, vaivaiga agasala o tagata e ala i le lagolagoina o tusi, tifaga, ma polokalama o televise o loo faaalia ai amioga faaleituaiga e lē mamā ma e lē faalenatura. Ua iloa e temoni afai e lē aveesea ia manatu sese mai le mafaufau, o le a tumau ai pea ma taʻitaʻia ai tagata e faia amioga lē mamā​—e pei lava o temoni.​—Kenese 6:1, 2; 1 Tesalonia 4:3-8; Iuta 6.

E moni, atonu e faaamuamu le toatele o tagata i le manatu faapea o loo pulea lenei lalolagi e agaga leaga. Ae e lē o se mea e ofo ai ona o lo latou lē talitonu, auā ua faapea mai le Tusi Paia: “O Satani lava, ua liua o ia e ia ma agelu o le malamalama.” (2 Korinito 11:14) O lana taufaasese e sili ona atamai, o le faatauasoina lea o le toatele o tagata neʻi iloa o loo iai moni lava o ia ma ana temoni. Ae ia aua lava neʻi faaseseina ai! O le Tiapolo ma ana temoni o ni peresona moni, ma e manaomia ona faaauau pea ona e tetee atu ia i latou.​—1 Peteru 5:8, 9.

O le itu e fiafia ai, ua lalata mai nei le taimi e tafiesea ai Satani ma ana au ia lē toe iai! Ua faamautinoa mai e le Tusi Paia “o le a mavae atu foi le lalolagi [e aofia ai ona pule faatemoni], . . . a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:17) Maeu se mapusaga o le a iai pe a aveeseina na taaʻiga faatiapolo! O le mea lea, ia tatou auau faatasi ai ma i latou o ē o loo faia le finagalo o le Atua ma olioli ai i le ola e faavavau i le lalolagi fou amiotonu a le Atua.​—Salamo 37:9-11, 29; 2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4.

Seʻi vaganā ua faaalia, o mau uma o le Tusi Paia e mai le Tusi Paia Samoa, Lomiga 1884.

[Ata i le itulau 4]

Pe e mafai ea e Satani ona ofoina atu ia Iesu na malo uma o le lalolagi pe ana fai na te lē o pulea?