Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Faamoemoe mo Ē Pele ua Maliliu?

O le ā le Faamoemoe mo Ē Pele ua Maliliu?

O le ā le Faamoemoe mo Ē Pele ua Maliliu?

“Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” na fesili ai le tagata o Iopu anamua. (Iopu 14:14) Atonu, o oe foi, ua e tau manatu e uiga i lenei mea. O le ā sou lagona pe afai e te iloa faapea o le a mafai ona tou toe faatasi ma ē ua pele ia te oe i inei lava i le lalolagi i lalo o tulaga e sili ona lelei?

Ia, ua folafola mai e le Tusi Paia faapea: “E toe ola mai ou tagata oti, . . . e toe tutū mai.” Ma ua faapea mai foi le Tusi Paia: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.”​—Isaia 26:19; Salamo 37:29.

Ina ia maua le mautinoa moni i na folafolaga, e manaomia ona tatou tali nisi o fesili faavae: Aiseā ua oti ai tagata? O fea o iai ē ua oti? Ma e mafai faapefea ona tatou mautinoa e mafai ona latou toe ola mai?

Maliu, ma le Mea e Tupu pe a Tatou Oti

Ua faamanino mai e le Tusi Paia faapea, sa leai se fuafuaga a le Atua i le amataga mo le fanau a tagata ia oti. Na ia foafoaina le uluai ulugalii faaletagata o Atamu ma Eva, ona faanonofo lea o i laua i se parataiso faaleeleele na taʻua o Etena, ma sa faatonuina i laua ina ia fanafanau ma faalauteleina atu lo la aiga Faaparataiso i le lalolagi aoao. Seiloga lava e lē usiusitai i ana faatonuga ona la oti lea.​—Kenese 1:28; 2:15-17.

I le leai o se talisapaia mo le agalelei o le Atua, na lē usiusitai ai Atamu ma Eva ma faia ai ia la totogia le faasalaga faatonuina. “[O le a] e toe foi atu i le eleele,” na fetalai atu ai le Atua ia Atamu, “auā na faiina aʻi lava oe; auā o le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.” (Kenese 3:19) A o leʻi faia lana foafoaga sa leai se Atamu; o ia o le efuefu. Ma ona o lona lē usiusitai, po o le agasala, na faasalaina ai Atamu e toe foi i le efuefu, i se tulaga o le leai.

O lea o le oti, o le lē iai lea o le ola. Ua faasino mai e le Tusi Paia le tuufaafeagai faapea: “Auā o le oti, o le totogi lea o le agasala; a o le ola e faavavau, o le mea foaifuaina mai lea e le Atua.” (Roma 6:23) I le faaalia ai faapea o le uiga o le oti o se tulaga o le leai atoatoa o se mafaufau, ua fai mai le Tusi Paia: ʻAuā o e ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o e ua oti, latou te le iloa se mea.” (Failauga 9:5) Pe a oti se tagata, o loo faamatala mai e le Tusi Paia: “E alu ese lona agaga, e foi atu i le eleele na i ai o ia; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatu.”​Salamo 146:3, 4.

Ae peitai, talu ai ona sa na o Atamu lava ma Eva sa lē usiusitai i lena poloaiga i Etena, pe aiseā la ua tatou oti uma ai? Talu ai ona o tatou uma na fananau ina ua uma ona lē usiusitai Atamu, ma o lea la ua tuufaasolo mai ai ia i tatou le agasala ma le oti mai ia te ia. E pei ona faamatala mai e le Tusi Paia: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi [Atamu], o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava.”​—Roma 5:12; Iopu 14:4.

Peitai, e mafai ona fesili mai se tasi: ʻPe e lē iai ea i tagata se solu e lē mafai ona oti e faasaoina pe a oti?’ E toatele ua latou aʻoaʻoina lenei mea, e oo lava i le faapea mai o le oti o le faitotoa lea e ui atu ai i se isi olaga. Peitai, o le taofi lena e lē sau mai le Tusi Paia. Na i lo o lea, ua aʻoaʻoina e le Afioga a le Atua faapea o oe o se solu, o lou solu o oe moni lava, faatasi ai ma ou uiga uma totino ma faalemafaufau. (Kenese 2:7; Ieremia 2:34; Faataoto 2:10) E lē gata i lea, ua fai mai le Tusi Paia: “O le tagata [solu, New World Translation] e agasala, e oti ia.” (Esekielu 18:4) E leai se isi lava mea o aʻoaʻoina mai ai e le Tusi Paia e iai se solu o le tagata e lē mafai ona oti e faasaoina mai le oti o le tino.

Le Auala e Mafai ai e Tagata ona Toe Soifua Mai

Ina ua mavae le ulufale mai o le agasala ma le oti i le lalolagi, ona faaalia mai lea e le Atua faapea o lana fuafuaga e toe faafoisia mai ē ua maliliu i le ola e auala i se toetu. O lea ua faamatala mai ai le Tusi Paia: “Ua manatu [Aperaamo] e mafaia e le Atua ona toe faatu mai [lona atalii o Isaako] nai e ua oti.” (Eperu 11:17-19) O le mautinoaga o Aperaamo sa leʻi sese ona tuuina atu, auā ua faapea mai le Tusi Paia i Lē e ona le Malosi Uma Lava: “E le o le Atua ia o e ua oti, a o e ola; auā ua ola uma ia te ia.”​—Luka 20:37, 38.

Ioe, o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava e lē gata ina ia te ia o le mana ae faapea foi ona iai o lona finagalo ina ia toe faatutuina mai tagata o ē ua ia filifilia. O Iesu Keriso lava ia na fetalai: “Aua tou te ofo i lenei mea, auā e oo mai le aso e faalogo ai i lona leo o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai.”​—Ioane 5:28, 29; Galuega 24:15.

E leʻi leva talu ona fetalaia e Iesu lenei mea, ae fetaui loa o ia ma se solo o le falelauasiga mai le aai Isaraelu o Naina. O le taulealea na maliu o le tama lea e toatasi a se fafine ua oti lana tane. I lona tagaʻi atu i ona mafatiaga faanoanoa naʻuā, sa faagaeeina ai Iesu i le tiga alofa. O lea la, i le fetalai atu i le tino oti, na ia faatonu atu: “Le taulealea e, ou te fai atu ia te oe, Ina tulai ia.” Ona nofo aʻe lea o le taulealea, ona tuuina atu ai lea o ia e Iesu i lona tinā.​—Luka 7:11-17.

Faapei o le tulaga o lena fafine ua oti lana tane, sa segia o latou mauli ina ua asiasi atu Iesu i le aiga o Iairo, o se ofisa taʻitaʻi o le sunako Iutaia. Na maliu lona afafine ua 12 tausaga le matua. Peitai, ina ua taunuu atu Iesu i le aiga o Iairo, sa ia afio atu i le teine itiiti ua maliu ma faapea atu: “Funa e, ina tulai ia.” Ma sa ia faia lava!​—Luka 8:40-56.

Mulimuli ane, ona maliu ai lea o le uo a Iesu o Lasalo. Ina ua taunuu atu Iesu i lona aiga, ua tusa lea ma aso e fa talu ona maliu Lasalo. E ui lava ina sa matuā faanoanoa loloto, ae sa faaalia e lona tuafafine o Mareta le faamoemoe, i lona faapea atu: “Ua ou iloa e toe tu mai lava ia i le toe tu i le aso gataaga.” Peitai na afio Iesu i le tuugamau, faatonu atu e aveese le maa, ma valaau atu: “Lasalo e, ina sau ia i fafo.” Ona sau ai lea o ia!​—Ioane 11:11-44.

O lenei, seʻi mafaufau e uiga i lenei mea: O le ā le tulaga o Lasalo i lena vaitaimi o aso e fa na maliu ai o ia? E leʻi fai mai lava Lasalo i se mea e uiga i se nofoaga fiafia i le lagi po o se hele e faapuapuagatia ai, e mautinoa lava semanū na te faapea pe a na iai o ia i inā. Leai. Sa matuā leai se mafaufau o Lasalo ina ua oti ma e tumau ai pea faapena seʻia oo “i le toe tu i le aso gataaga” pe ana fai na leʻi toe faafoisiaina o ia e Iesu i lea taimi i le ola.

E moni lava o nei vavega a Iesu sa na ona manuia ai mo se taimi le tumau, talu ai ona o i latou na ia toe faatutūina mai na toe maliliu. Ae peitai, na ia aumaia faamaoniga i le 1,900 tausaga ua mavae e faapea, e ala i le mana o le Atua, e mafai ai moni lava e ē ua oti ona toetutu mai! O lea la e ala i ana vavega na faaalia ai e Iesu i sina fua itiiti le mea o le a faia i le lalolagi i lalo o le Malo o le Atua.

Pe a Maliu Sē e Pele

Pe a oo mai le oti o le fili lea, e mafai ona tele lou faanoanoa, e ui lava ina e faamoemoe i le toetu. Sa iai le faatuatua o Aperaamo e toe soifua mai lana avā, ae peitai, ua tatou faitau ai faapea “na alu atu ai foi Aperaamo e tagituʻi ona o Sara, ma tagi ai.” (Kenese 23:2) Ma e faapefea Iesu? Ina ua maliu Lasalo, “ona tiga tele lea o lona finagalo, ma ua ātu lava o ia,” ma sa lē pine ona tuanaʻi o lea mea “ua tagi Iesu.” (Ioane 11:33, 35) O lea, pe a maliu se tasi e pele ia te oe, e lē faaalia ai se vaivai pe a e tagi.

Pe a maliu se tamaitiiti, o se mea faigata faapitoa i le tinā. O lea la ua mautinoa lava e le Tusi Paia le faanoanoa tiga tele e mafai ona lagona e le tinā. (2 Tupu 4:27) O le mea moni, e faigata foi i le tamā ua faavauvau. “Ta fia oti e sui ai oe,” o saafiafiga na a le Tupu o Tavita ina ua oti lona atalii o Apisaloma.​—2 Samuelu 18:33.

Peitai, ona ua ia te oe le mautinoa i le toetu, o le a lē faaumiumi ai pea lou faanoanoa. E pei ona fai mai le Tusi Paia, “ina neʻi outou faanoanoa, pei o isi e leai so latou faamoemoe.” (1 Tesalonia 4:13) I lo lena, o le a e faalatalata atu i le Atua i le tatalo, ma ua folafola mai e le Tusi Paia faapea “o ia lava na te tausia oe.”​—Salamo 55:22.

Vagana ua faasinoina, o mau sii uma lava o le Tusi Paia e mai le Tusi Paia Samoa, Lomiga 1884.