Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Afio le Malo o le Atua i le Mana i Totonu o Ona Fili

Ua Afio le Malo o le Atua i le Mana i Totonu o Ona Fili

Mataupu 10

Ua Afio le Malo o le Atua i le Mana i Totonu o Ona Fili

1. (a)I le a na vaavaai i ai i luma tagata faatuatua? (e) Pe le Tupu pea ea le Atua?

UA OLA tagata faatuatua i afe ma afe tausaga o faatalitali ma le naunautaʻi i le aso pe a oo ina amata ai le malo o le Atua lana pule. Ua latou faalogoina ma le loto naunau le manaoga ia aaosaʻoina mai lava e le Atua mataupu a le lalolagi. Po o le uiga o lenei mea ua lē Tupu le Atua i senituri ua mavae? E leai, aua foi o Ieova le Atua silisili ese o le vateatea. (Ieremia 10:10) Peitai, ua luʻia iinei lava i le lalolagi lona tulaga pule. Pei ona ua uma ona tatou vaaia pogai lelei atoatoa ma se fuafuaga alofa o i luma, ua faatagaina ai e le Atua malo faaletagata i lalo o le malosi o Satani e pule mo se vaitaimi faatapulaaina.

2. Po o le a le malo o le Atua, ma o ai ua ia tuu i ai le mana e pule ai?

2 Ui i ia mea, na folafola e Ieova, faapea i le iʻuga o lea taimi o le a ia liuliu alo tonu mai lava faasaga i e fouvale uma ma e tetee i lana pule. Ma o le a ia toe aumaia le lalolagi ma e mau ai atoa uma i lalo o lana pule. Faapefea? E le Malo, o se malo fou faalelagi i lalo o lona Alo o Keriso Iesu. O lea la, o le afio o lea malo i le mana, o lona uiga, ua lalata le vaivaa o suiga tetele. O lona uiga ua tuuina e Ieova le Atua i lona Alo “le pule ma le mamalu ma le malo, ina ia auauna i a te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.”—Tanielu 7:13, 14, NW.

3. Pe ai se a ua maua e nisi ua faalefetaui muamua ona manatu faapea ua uma ona afio le malo o le Atua i le mana?

3 Ua uma ona faia lea sauniuniga i le lagi. Ua maeʻa ona tuuina atu i le Alo o Ieova le pule o le Malo. Pe ese lea mea i a te oe? Masalo, ae maise lava i le vaai atu i uiga mataʻutia ua afaina ai le fanau a tagata. Peitai, ma le moni lava, ona o ia uiga tonu ua mafai ai ona tatou mautinoa e moni lava lenei mea. Pe ai se a lenei mea?

4. (a) Pe ai se a ua le fiafia ai mea-fai-ola uma i le malo o le Atua? (e) Po o le a na muai fetalaia o le a tulei atu le Atua i lona Alo pe a tuuina atu i a te ia le mana e fai ai ma tupu?

4 Ua faapeaina lenei mea ona e lē fiafia e talia le afio o le malo o Ieova i le mana e mea-fai-ola uma. E le mananao tagata taitoatasi uma ia i lalo o se malo e tausisi i le amiotonu. (Luka 19:11-14) O le pogai lenei, na faamau ai lava e Ieova anamua i lana Afioga pe a ‘fai ia ma tupu’ i le lalolagi ‘ua ita foi nuu.’ (Faaaliga 11:17, 18) Na ia muai fetalaia mai lea mea, i le taimi e faaauupegaina ai i le mana lona Alo ia galue ai, ona tatau ai lea i a te ia ona faapea ane: “Ia pule oe i totonu o e ita ia te oe.”—Salamo 110:2.

5. Po o le a la gaoioiga na faia i lea taimi i le lagi, ma po o le a le iʻuga mo le lalolagi?

5 I lea taimi o le a tulia mai ai e Keriso Iesu Satani mai le lagi, le afioaga o le malo, ma lafoia mai o ia i lalo i le tuaoi o le lalolagi e sauniunia ai mo le matua tuuesea atoatoa o ia. Ona faia ai lea i lagi o se faasilasilaga tele: “O ona po nei ua oo mai ai le olataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso.” Peitai, mo le lalolagi le ā? “O i talofa . . ., auā ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, aua ua na iloa ua saasaa ona po.” (Faaaliga 12:5,7-10, 12) Toeitiiti ona tatau lea ona soosoo ma le pulea atoa o le lalolagi e le malo o le Atua! Ui lea, o le amataga o le pule a le malo o le Atua, e lē uiga loa i le filemu ma le amiotonu i le lalolagi. A o le tuufaafeagai, ua amotia ai se vaitaimi o faalavelave e leʻi ai faapea muamua mo e nonofo i le lalolagi.

6. (a) Po o le a le fesili na fesili ai soo o Iesu i a te ia e uiga i lona faatasia mai faalua? (e) Pe ai se a e manaʻomia ai se “faailoga” vaaia? (i) Po o le a lenei faamaoniga vaaia e fai ma faamaoni faatatau i lenei faiga o mea?

6 O le iloaina la o lenei mea, e sili ona mafai ai ona tatou malamalama i le uiga o le mea na fetalai i ai Iesu i ona tagata faatatau i lona faatasia mai lona lua. Na latou fesili atu ai i a te ia: “Ia e fetalai mai ia te i matou pe oo afea ia mea? pe se a foi le faailoga o lou maliu mai, ma le gataaga o le lalolagi?” Mataio 24:3) Ona faamatala ai lea e Iesu, mo lo latou ma lo tatou foi lelei, mea o le a oo mai i le lalolagi pe a amata ona ia pule i le lalolagi. I lenei auala, ui ina e lē vaaia e mata faaletagata mea e tutupu i le lagi, e i ai faamaoniga vaaia mulimuli ane ai ua afio Keriso i le nofoalii, ma galue o le tupu. O le a fai foi ma faamaoniga le mafatia o le fanau a tagata e faiga amioleaga o mea i senituri ua ulufale atu ai nei i ona “aso mulimuli.” (2 Timoteo 3:1, NW) E ui ina muaʻi taʻuina mai o le a i ai e faatauemu e taumafai e faaleamanaiaina mea moni a o le a manino lava le mata o le vai i faamaoniga.—2 Peteru 3:3, 4.

7. (a) Pe i ai ni mea tutupu taitasi, e oo mai lava ia, e faamaonia ai ua oo mai le “i’uga”? (e) Pe faapefea ona tatou iloa pe a lata mai le tau vevela? O lea pe mafai faapefea ona tatou iloa pe a amata e le malo lana pule?

7 A o tatou mafaufauina faatasi le faamaoniga, e tāua lava ona manino lelei sa lei fetalai atu Iesu faapea e soo se tasi, pei o le tau faamataʻu mai o se taua po o se mafuie mataʻutia faapea o le a fai ma faamaoniga ua oo mai le iʻuga. (Mataio 24:6) E le na o lea, na ia fetalai foi: “Ina vaai ia i le mati atoa ma laau uma; pe a faatoa matala mai lau, ua outou vaai, ona outou iloa ai lea ua latalata le tausaga vevela. Ia faapea foi outou, pe a iloa e outou ia mea ua faia, ia outou iloa ua latalata le malo o le Atua.” (Luka 21:29-31) Afai tatou te vaaia se laau e tasi ua tatupu mai ona lau i le taulotoaiga o le tau malulu, ona ua mafanafana le tau mo ni nai aso, tatou te le faapea ane ua sau le tau vevela, a ea? Peitai pe a tatou vaaia laau uma ua tau fai fuga mai ma ua tau uumi aso ona tatou iloa lea ua latalata mai le tau vevela. E faapea foi mea uma na fetalai i ai Iesu pe a oo mai, ona mafai lea ona tatou iloa ma le mautinoa ua afio Keriso i lona nofoalii faalelagi, ma ua matua amataina lava lona malo ona pule mai. Pe a tupu lea mea, ua lata mai le saolotoga!

FAATAUNUUGA O LE “FAAILOGA”

8. (a) Pei ona faamauina i le Mataio 24:7, po o le a fa a Iesu e faailogaina ai lona faatasia mai lona lua? (e) Pe ai se a na fetaui lelei ai le taua na amata i le 1914 ma lana faamatalaga? (i) O lea po o le a le tausaga na faailogaina ai le amataga o “aso mulimuli” ma le taimi pe a amata ai lana pule malosi?

8 Po o le a tonu lava le mea na faasino mai e Iesu e faailoga ai lona faatasi mai lona lua, ma le “gataaga o le lalolagi”? Na ia fetalai atu: “Auā e sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; ona oo mai ai lea o oge, ma faamaʻi, ma mafuie i lea mea ma lea mea.” (Mataio 24:7) Ua taʻu mai e Iesu i a i tatou iinei ia tatou vaavaai mo se ituaiga fou o faiga taua—taua tele! Ua fetaui lelei lana fetalaiga ma le taua lea na amata i le 1914. Sa le na o tafā la na tau ai vaegaau; na faapotopotoina foi le faitau aofaʻi o tagata ia matua lagolagoina atoatoa le taua. Pei ona muai fetalaia e Iesu, o atunuu ma malo atoatoa e sii taua ma fetauaʻi le tasi i le tasi. O le faatoa mea muamua lava lea i le tala faasolopito o le lalolagi aoao ua tau. O le mea lea na taʻua ai “o le Taua a le Lalolagi I.” Ua faapea mai ai le tusi World War I:

“I lona tele, lona malosi, ma o le silisili i mea uma, i lona tulaga aoao, ua faavaeina ae ai se faaaoaoga muamua. Ua aumaia ai e le Taua Lalolagi I le senituri o Taua Atoatoa, o—i le uiga atoatoa muamua o le fuaitau—taua o le kelope.

“E lei faapea muamua lava a o lumanai le 1914-1918 ona i ai se taua na mitiiaina le tele o manaoga atoatoa o tagata tau ua matua toatele ma na faapea ona ufitia ai se vaega tele o le lalolagi. E lei faapea foi ona tele atunuu na aofia ai. E lei taitai foi ona faapea le fasi ona anoanoaʻi ma le fenuminumiaʻi.” *

Na faamauina e The World Book Encyclopedia faapea o le numera o fitafita na fasiotia ma manunuʻa e sili atu i le 37,000,000 ma na faaopoopo mai:

“O le numera o tinifu na oti i laueleele tonu o le taua na aofaʻia e tusa o le 5,000,000. Matelaina, faamaʻia atoa ma faaleagaina ua faatatauina ma pe tusa o le toa 80 i tinifu oti tai 100 uma. O le fulū Sepania ua tuʻuaʻia e nisi i le taua, na mafua ma faapogai ai sefulu ma sefulu o miliona o isi oti.” *

Na pei lava ona fetalai i ai Iesu i lenei mea. Tuu faatasi, nei mea moni ua faailogaina ai le 1914 o le amataga o “aso mulimuli” ma le tausaga ua amata ai e le malo faalelagi o le Atua lana pule malosi.—Tagai foi i le Luka 21:10, 11.

9. Po o le a le isi mea tutupu e faailoga ai “aso mulimuli” ua oo mai ma le lē utuvā uiga ese talu mai le 1914?

9 I le ma lea foi, mavae le 1914, o se faasologa o mafuie na luluina ai le lalolagi, faapogai ai le tele o mea na faaleagaina. I le 1915, i Italia toeitiiti 30,000 na oti ai. I le 1920, i Saina, 180,000 na oti ai. I le 1923, 143,000 na oti ai i Iapani. Atoa foi ma mafuie tetele ua faaauau pea ona oo mai ma fetuleni mai e lē masani ai talu mai ai lea taimi. Pei ona muai fetalaia mai e Iesu, o na mea o le isi faailoga o “aso mulimuli.”

10. Po o le a ua faaalia faapea o mea tutupu e faailogaina ai le 1914 ua na o le “amataga o matuitui o puapuaga”

10 Ui i ia mea, na fetalai Iesu o mea tutupu e faailogaina ai le amataga o “aso mulimuli” i le 1914 ua na o le “amataga o matuitui o puapuaga.” (Mataio 24:8, NW) O loo sau faalavelave sili ona tetele. Ua moni lana valoaga, na faapea lava. Fai mai le tusi The World Book Encyclopedia: “O le Taua o le Lalolagi I ma ona iʻu ua taitaia atu ai i le pagatia o le paʻū aupito maulalo o le olaga i le tala tuu faasolo i le amataga o le 1930. O iʻuga la o le taua ma faalavelave o le tau faafoeina i le filemu na taitaia atu ai i le leai o se toafilemu toetoe lava i atunuu taitasi uma.” Na faaava e lenei mea le ala mo le Taua a le Lalolagi II. Ma i lea taua ua matauina foi i lea lava pogai e tasi:

“Na sili atu ona tele tagata na fasiotia, sili ona tele atu lona tau i tupe, faatamaʻia le sili ona tele mea, sili ona afaina tele ai tagata . . . i lo soo se isi taua i le tala tuu faasolo . . . Ua faatatauina le numera o le fasi o le taua, tinifu ma vaegaau, sili atu i le 22,000,000 le aofaʻi. O le numera o e manunuʻa ua fuafuaina e sili atu foi i le 34,000,000. *

E moni lava, “o le matuitui o puapuaga” na muai fetalaia i ai Iesu ua agai ina sili ona tele a o gaoioi atu foi “aso mulimuli” agai i o latou tumutumu.

11. (a) Po o le a le tele ua faaopoopoina mai ai oge i le puapuaga, pei ona muai fetalaia mai e Iesu? (e) Po o le a fa le tusi ua faaigoaina “Famine—1975!” e uiga i le lumanaʻi?

11 I ona po o le taua atoa foi ma le mavae o le Taua a le Lalolagi II na faaopoopo atu i le puapuaga oge. Ina ua faatoa mavae le taua na maimoaina ai e le mekesini o le Look:

“O loo ua matelaina le tasi vae-fa o le lalolagi i le asō. O le a sili ona leaga taeao. O oge i luga o le vaega aupito tele o le lalolagi nei ua sili ona mataʻutia i lo le vaega pito sili ona tele o i tatou e mafai ona mafaufau i ai. . . . O loo ua sili ona toatele tagata o saili ma le leai o se faamoemoe mo mea ʻai i lo soo se isi lava taimi i le tala tuu faasolopito.” *

Talu ai nei lava, fai mai le tusi ua faaigoaina “Famine—1975!” faatatau i le lē lava o mea ʻai i aso nei:

“Ua sosolo le fia ʻai i lea atunuu ma lea atunuu, konitineta i lea konitineta faataamilo i le fusi o teropika ma nuu i le i le teropika. Ua mafai ona gaoioi atu faalavelave o aso nei i le itu lava e tasi—agai i se malapaga. Atunuu fia ʻaʻai i le asō; taeao atunuu matelaina.

“I le 1975 fevesiaʻi tagata, pulega le maopoopo, pule tautala tasi faavaegaau, faateteleina o solaaga, gausia o felaʻuaʻiga atoa ma le lē toafilemu ona o le fetauaʻi o le a fai ma faatonuga o le aso i le tele o atunuu fia aai.” *

12. (a) Po o a isi uiga, na muai taʻuina mai e le Tusi Paia ua atiina aʻe ai i se uiga tele ua pasae talu mai le 1914? (e) O lea po o le a le ituaiga lipoti ua sau mai lea atunuu ma lea atunuu?

12 Na muai fetalaia foi e Iesu le “tupu tele o le amioleaga” o se faailoga o “aso mulimuli.” (Mataio 24:12, NW) Ma na faagaeeina foi e le Atua le aposetolo o Paulo e faaopoopo mai: “O ona aso e gata ai . . . e avea tagata ma e alolofa i latou ia i latou, . . . o e le faalogo i matua, . . . o e le taofi manao o le tino, o e faasaua, o e le alolofa i tagata amio lelei, . . . o e ua tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua, . . . a o tagata amio leaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga.” (2 Timoteo 3:1-5, 13) O uiga ia ua ati aʻe i se tulaga pasae talu mai le 1914! Ua e vaai i ia mea e ou lava mata, a ea? Ua alu faaʻaivao le amioleaga i le lalolagi atoa. Fai mai se tasi loia? “Toetoe lava i soo se mea, e aofia ai ma Soviet Rusia, ua tino mai ua faateleina le fasi tagata, ma ae maise lava, talofa, fasi tagata o le tupulaga.” * Ua oo mai tala mai atunuu ma atunuu pei o ia o taʻua i lalo:

“O se galu o le fasi tagata ma le fetauaʻi ua suipi atoa i le Iunaite Setete . . . I le tele o aai, ua fefe fafine e o i fafo pe a po. Ona ua i ai ni pogai lelei. Toso teine, osofaʻiga faafuaseʻi, faavale malosi o faiga saua amioleaga valea ua fanae faatai susue. Ua aliali soo mai ua faia fasi tagata ona o le soona feai valea lava . . . Ua tulolo le āva ma le faaaloalo mo le tulafono ma le solo lelei.” *

13. (a) Po o le a le isi tafa o “aso mulimuli” o taʻua i le Luka 21:25,26, na muai fetalai i ai Iesu? (e) Faapefea ona iloa le faataunuuga o lenei valoaga i tala eseese o lo tatou aso?

13 O le tasi tafa o “aso mulimuli,” na fetalai ai Iesu i le fememeai tele ma le mataʻu i atunuu ma o latou taʻitaʻi. Na ia muai fetalai mai: “O i le lalolagi foi le atuatuavale o nuu i le fememeaʻi . . . e oti foi tagata i le matataʻu ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” (Luka 21:25, 26) Ua manino le faataunuuga o lenei valoaga i tala o tatou taimi. Fai mai U.S.News & World Report:

“Po ua i ai i le lalolagi le vavao sili ona tele i lo muamua a o lumanai le Taua a le Lalolagi II? Ua leai se faaletonu.

“O le faatatau, i faalavelave tauaʻi fana, ua mapuna aʻe taitasi i le masina. E le faitauina taua moni pei o Korea ma Vietiname, ua faaalia pea e tala faamaumauina e sili atu i le 300 fou, faalavelave faafuaseʻi, faatuʻiesega, fouvalega atoa ma fevesiaʻiga i le lalolagi lautele talu mai le iʻuga o le Taua a le Lalolagi II.” *

Ua faaopoopo i nei mea uma le mataʻu i le faaumatia i faaputuga tele o auupega niukelea ua maua e nisi atunuu. Fai mai le tasi faatonu o le nusipepa: “O le mea moni i aso nei o le lagona tasi aupito sili ona tele, ua pulea o tatou olaga e le fefe.” * Ua pei lava ona muai fetalaia e Iesu: ua matataʻu tagata ma ua fememeaʻi atunuu.

14. Po o a ua faaalia e faamaoniga uma i le tausaga 1914?

14 O ia mea uma na muai taʻua mai ua faailoga ai “aso mulimuli” ua iinei. Ua latou faamaonia ma le lē faaletonu ua tatou i ai i “aso mulimuli” talu mai le 1914. O le mea lea, i lea lava tausaga, na afio ai le malo faalelagi o le Atua i le mana!—Faaaliga 11:17, 18.

15. Pe ai se a ua le pei ai la tatou tupulaga o isi uma?

15 Ua moni lava sa faailogaina nisi vaitaimi o tupulaga ua mavae e sauaga ma le tele o amioleaga. O le alu ifo o le Malo o Roma ua fai ma faaaoaoga. Peitai e lei faapeaina muamua lava i tala tuu faasolopito o tagata ona faapitoaina ai e Iesu ia uiga uma i le tupulaga lava e tasi. Ma e lei faapeaina foi muamua lava ona i ai faatasi i se taimi e tasi i atunuu taitasi uma o le lalolagi. Ua tatou i aso nei, e le na o aso mulimuli o se faiga malo o se malo e tasi, a o “aso mulimuli” o le faiga amioleaga atoatoa o pulea e Satani.

O SE TAUSAGA FAAILOGAINA LE 1914

16. Pe na iloa e aʻoaʻo le Tusi Paia muamua faapea o le a i ai le suiga tele i le 1914?

16 Ua malamalama lelei i tagata aʻoga o le Tusi Paia i lea tausaga, * ma na iloa foi e aʻoaʻo faaeteete o le Afioga a le Atua lea mea. Sa latou iloa lava suiga tetele e oo mai, ma o mea moni ua faamautuina ai lea tausaga 1914, ua moni lava, o se tausaga faailogaina.

17. Po o le a fa tusitala tuufaasolo e uiga i le tausaga 1914?

17 O isi ua i ai le poto i mataupu fai a le lalolagi ua ioe ma malilie atoatoa lava o le 1914 o se tausaga faailogaina. Na faamatalaina mai foi e le nusipepa o le London Evening Star faapea, “na saeluaina le faavae faafaigamalo a le lalolagi atoa” e le Taua I a le Lalolagi. “Ua leai se mea e toe mafai ona tusa pei o muamua . . . pe lelei i ni tusitala i le isi senituri ona latou faaiʻuina mai faapea, o le aso na oso ai le vale o le lalolagi o le aso 4 o Aokuso, 1914.” * I le suiga tele na faia i le 1914, fai mai le tusi tala o H.R. Trevor-Roper:

“Ua o se uiga faafaatonuga ona faatusatusa le Taua a le Lalolagi muamua ma lona lua . . . na faailogaina e le taua muamua se suiga sili ona tele i tala tuufaasolo. Ua tapunia ai se vaitaimi umi o le filemu aoao ma na amataina ai se olaga fou o sauaga o le mea na faia ai le taua lona lua ma autū. Talu mai le 1914 ua i ai i le lalolagi se uiga fou: o se uiga po o se natura o le le pulea faaatunuu o le lalolagi. . . . O lea ua faailogaina ai le Taua a le Lalolagi muamua o se mea e liliu ai le tala tuufaasolopito o aso faaona po nei.” *

18. Po o le a fa isi e faatatau i le uiga o le 1914?

18 Ua gagana foi taʻitaʻi o le lalolagi i le uiga o le tausaga 1914. Sa tautala le taʻitaʻi talu ai o Siamani i Sisifo o Konrad Adenauer i le taimi “a o lumanai le 1914 ina o i ai se filemu moni, lē gāsē ma le saogalemu i lenei lalolagi—o se taimi sa tatou le iloaina le fefe.” Ona ia faaopoopo mai lea: “Ua mou atu le saogalemu ma le toafilemu mai olaga o tagata talu mai le 1914. Ma le filemu? Talu mai le 1914, ua le iloa lava e tagata Siamani le filemu moni atoa foi ma le fanau a tagata.” * Matau mai foi, o le faamatalaga i le tusi ua taʻua o le “1914.” Fai mai lē na tusia le tusi: “I le tausaga 1914, na oo ai le lalolagi, pei ona lauiloaina ma taliaina i na aso, i se iʻuga. Ua matua sili mamao atu i lo soo se isi tausaga muamua po o se faailoga lenei o lona luafulu senituri . . . mai lea taimi ma sau ai ua leai lava se mea o mafai ona toe tutusa.” *

19. Pe ai se a na faapea ona amio faavalea ai lenei faiga amioleaga talu mai le 1914?

19 Ua iloa e le Tiapolo ma ana temoni i latou “ua saasaa ona po” o totoe a o lumanai lo latou faaumatiaga. (Faaaliga 12:12) E oo lava a o i ai Iesu i le lalolagi, na iloa e temoni o le a faaumatia i latou i se aso. Sa latou faaalia mai uiga leaga i na aso, ma nei ua latou iloa o latou taimi ua saasaa ua sili ai ona latou feai leaga ma le leai o se toe faamoemoe i lo muamua lava. (Luka 8:27-33) Ua latou o atu ia faatupu aʻe uma faalavelave latou te mafaia, ina ia faasino ma faatepaeseina le loto naunau fiafia o le fanau a tagata mai le malo o le Atua. O le pogai lena na matua faapea ona amio faavalea ai lenei faiga amioleaga o mea talu mai le 1914. Ua amio aʻi pei o se moa, o se mea taʻalo a se tamaitiiti e vili moe ma taumalua faavalea ai a o lumanai ona sipa ifo ma pē moni atoatoa ai.

20. (a) Pe ai se a e le ao ai ona faalotovaivaiina ai i tatou e le tulaga o le lalolagi? (e) Po o le a na muai fetalaia mai e Iesu o le a talaia i lenei taimi? Po ua faia lea mea?

20 Pe faavaivailotoina ai ea i tatou i lenei tulaga? Na fetalai Iesu e i ai le mafuaaga e ea ai i luga ulu o ona soo. Ai se a? Aua ua latou malamalama i le uiga o le mea uma. Ua latou vaaia i nei mea tutupu o faamaoniga ua latalata mai le faaolataga! (Luka 21:28) Ma latou te le taofia lenei tala lelei olioli tau o i latou lava, ae peitai i le lalolagi uma ua latou talaia atu i ai le tala faamaniti tino ua pule mai nei le malo o le Atua. Pei ona muai fetalai i ai Iesu: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) O lenei mea, foi, o le vaega o le “faailoga.” I Amerika i Matu ma Amerika i Saute, Europa, Aferika, Asia ma motu o le sami o loo talaia ai pea ma le maelega e molimau a Ieova lenei feau faataalise. I aai tetele ma faoa aai e te maua ai lava i latou, i vaega uma o le lalolagi. Ioe e oo foi i lenei vaega o le “faailoga” ua faataunuuina lava.

21. (a) Faamatala mai po o le a na tupu i le 1914. (e) Po o le a le uiga o le tali i le tatalo mo le malo o le Atua ia “oo mai”?

21 Ua tuuina uma masalosaloga, ua faasino e le faamaoniga moni le 1914 o le tausaga pe a alo atu le malo o le Atua i ana gaoioiga, ma o lea lava mea ua mafua ai ona tutupu mea iinei i le lalolagi. I lea lava tausaga e tasi, ua ulufale atu ai “le olaga leaga ua i ai nei,” i ona “aso mulimuli.” (Kalatia 1:4) Toeitiiti, nei, ona talia mai lea o le tatalo mo le malo o le Atua ia “oo mai” pe a faaalia lona mana tele i le faaumatiaina o le faiga amioleaga atoatoa a Satani. Ona alo atu lea o le malo o le Atua na o ia lava o le a galue o le malo e tasi e pule i le lalolagi e oo i le faavavau. (Tanielu 2:44) I le pule saʻo tonu mai o mataupu fai uma a le lalolagi, o le a liligiina ifo i luga o le fanau a tagata usiusitaʻi faamanuiaga o le filemu, fiafia ma le ola. O le tatalo mo ‘le finagalo o le Atua ia faia, pei ona faia i le lagi, ia faapea foi i luga o le lalolagi,’ o le a maua le faataunuuga mamalu, aua o le a afio mai le malo o le Atua e pule e faavavau. Ma sei mafaufau mai la i ai! E te mafai ona e olioli i le ola faavavau i lalo o le pule alofa a lea malo.—Mataio 6:9,10.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 World War I, e H.W.Baldwin, 1962, itu. 1,2.

^ pala. 8 The World Book Encyclopedia, 1966, Tusi 20, itu. 377.

^ pala. 10 The World Book Encyclopedia, 1966, Tusi 20, itu. 379,380, 410.

^ pala. 11 Look, Iuni 11, 1946.

^ pala. 11 Famine-1975!, e W. & P. Paddock, 1967, itu. 52, 55, 61.

^ pala. 12 U.S. News & World Report, Novema 1, 1965, itu. 80.

^ pala. 12 Ibid., Aokuso 1, 1966, itu. 46, 47.

^ pala. 13 Ibid., Novema 27, 1967, itu. 62.

^ pala. 13 Ibid., Oketopa 11, 1965, itulau 144.

^ pala. 16 Mo faamatalaga faatatau i lenei mea, tagai i le tusi “Babylon the Great Has Fallen!” God’s Kingdom Rules!, itu. 174-181; atoa foi ma le tusi From Paradise Lost to Paradise Regained, itu. 173.

^ pala. 17 London Evening Star, siia i New Orleans Times-Picayune, Aokuso 5, 1960.

^ pala. 17 The New York Times Magazine, Aokuso 1, 1954, itu. 9.

^ pala. 18 Cleveland West Parker, Ianuari 20, 1966, itu. 1.

^ pala. 18 1914, e J. Cameron, 1959, itu. V, VI.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 85]

Na fetalai atu Iesu i ona soo i mea o le a fai ma faamaoniga vaaia o lona faatasia mai le vaaia i le mana tau tupu