Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tuigā Toto—E Faapeī le Saogalemu?

Tuigā Toto—E Faapeī le Saogalemu?

Tuigā Toto—E Faapeī le Saogalemu?

A o lei ioe atu se tagata atamai i so o se togafitiga matautia faafoma‘i, o le a ia fia malamalama i aogā ma lamatiaga e ono tutupu mai. Ae faapefea tuigā toto? Ua avea nei ma meafaigaluega autū i togafitiga faafoma‘i. O le toatele o foma‘i o ē naunau moni i a latou gasegase, atonu ua tau leai so latou faaletonu i le tuiina atu o le toto. Ua ta‘ua faapea o le meaalofa o le ola.

E faitau miliona tagata ua foai atu o latou toto po o le taliaina foi. I le 1986 e oo i le 1987, e 1.3 miliona tagata Kanata na foai o latou toto mai i se faitau aofai o le atunuu e 25 miliona. “[I totonu o] le tausaga pito lata mai lava o ona fuainumera ua maua mai, sa i le va o le 12 miliona ma le 14 miliona iunite o le toto sa faaaogaina i tuigā toto i le Iunaite Setete lava ia.”—The New York Times, Fepuari 18, 1990.

Ua matauina e Dr. Louise J. Keating e faapea: “Ua masani ona iai se uiga ‘faasaoola’ o le toto. I lona uluai 46 tausaga talu ona faaaogaina, sa manatu foma‘i ma tagata lautele i le toto na maua mai e faapea, sa sili atu ona saogalemu nai lo o le tulaga moni sa iai.” (Cleveland Clinic Journal of Medicine, Me 1989) O le ā le tulaga sa iai i lena taimi, ma le tulaga lea o loo iai i le taimi nei?

E oo mai lava i le 30 tausaga ua mavae, sa lapataia ai pathologists (foma‘i e suesueina faama‘i), ma tagata faigaluega i fale suetoto e faapea: “E uigaese le matautia o le toto! Na te mafai ona faia ni mea lelei se tele, po o ni mea leaga foi se tele. O le aofai o ē maliliu mai tuigā toto e tutusa lea ma le aofai o ē maliliu mai le vailaau o le vaimoe po o taotoga o le pitogaau. Ua ta‘ua e faapea, pe tusa e tasi le maliu i le to‘a 1,000 e oo i le 3,000, pe atonu foi e 5,000 tagata e tui i ai le toto. I le vaipanoa o Lonetona, ua lipotia mai ai, e tasi le maliu mai fagutoto ta‘i 13,000 uma na tuiina.”—New York State Journal of Medicine, Ianuari 15, 1960.

Po ua aveesea ai la le matautia talu mai na taimi ina ia saogalemu ai nei le tuigā toto? O le mea moni, i tausaga taitasi, e faitau selauafe tagata e oo i ai ni āuga leaga pe a uma ona tui i ai le toto; ma ua toatele ē ua maliliu ai. E tusa ai la i faamatalaga ua uma ona ta‘ua, o le mea atonu ua oo mai i lou mafaufau, o faama‘i nei e feaveai e le toto. A o lei suesueina la lena itu, se‘i manatunatu i nisi o lamatiaga e lei lauiloa tele.

TOTO MA LOU PUIPUIGA

I le amataga o le senituri lona 20, na faaloloto atili ai e saienitisi le malamalamaga o tagata e uiga i le ofoofogia o le lavelave tele o le toto. Na latou iloaina ai e faapea, e iai ni ituaiga eseese o le toto. O le faafetauia o le toto o le tagata ua tauofo mai (donor), ma le toto o lē o gasegase, o se mea e sili lona tāua i tuigā toto. Afai o se tasi o lona toto e ituaiga A, ae ua na maua le toto e ituaiga B, atonu o le a tulai mai ni faafitauli matuiā ona ua faaleagaina sela mūmū o le toto. (hemolytic reaction) E mafai e lenei mea ona faaumatia ona sela mūmū e tele ma vave ai ona maliu o ia. A o faifaipea la le faavasegaina o ituaiga o le toto ma le tau faafetauia, e masani ona iai mea sese. E maliliu lava tagata i tausaga uma taitasi ona o le tui sese o le toto ma faaleagaina ai sela mūmū o le toto.

Ua faaalia i mea moni e faapea, o le mataupu i le tulaga feteenai o ituaiga toto, ua sili atu lona faigata ma lavelave nai lo le faatatau i ni nai ituaiga toto o loo taumafai le falema‘i e faafetauia. Aisea? Ia, i lana mataupu “Tuigā Toto: Le Faaaogaina, Le Faaaogaseseina, ma Lamatiaga,” ua tusi mai Dr. Douglas H. Posey, Jr., e faapea: “Toeitiiti atoa le 30 tausaga ua mavae na faamatalaina mai ai e Sampson tuigā toto e faapea, o se togafitiga e fai si matautia . . . [Talu mai lena taimi,] a itiiti mai e tusa e 400 isi antigens i sela mūmū ua matauina ma faailoatinoina mai. E lē taumatea o le a faaauau ona faateleina le fuainumera, auā foi o le afuafu o le sela mūmū e matuā lavelave tele.”—Journal of the National Medical Association, Iulai 1989.

O loo suesueina nei e saienitisi aafiaga o le toto e tuiina e faatatau i le faiga e teena ai e le tino faama‘i, po o le faiga tau puipuiga o le tino. Po o le ā atonu o le a uiga i ai lena mea mo oe, pe mo sou tauaiga o sē e manaomia se taotoga?

Pe a faia e ni foma‘i se taotoga e sui ai se fatu, se ate, po o se isi lava totoga, e mafai e le faiga tau puipuiga o le tino o lē ua maua le totoga ona lagonaina le ese o sea totoga, ma na te teena. Peitai ane, o le tuigā toto o se toe suiga lea o totoga o le tino. E oo lava i le toto ua uma ona faafetauia ma le “talafeagai,” e mafai lava ona faaitiitia ai le faiga tau puipuiga. I se fonotaga a fomai o pathologists, na ta‘ua ai le manatu tāua e faapea, o le faitau selau o faamaumauga tusitusia faafoma‘i “sa faafesootaia ai tuigā toto ma le faalavelaveina o faiga tau puipuiga o le tino.”—“Ua Faateleina Faamaoniga e Faasagatau i Tuigā Toto,” Medical World News, Tesema 11, 1989.

O se tasi galuega tāua lava o le faiga tau puipuiga i lou tino, o le vailiiliina lea ma ia faaumatia sela ua matuā faama‘ia o le kanesa. Pe e ono mafai e le puipuiga ua faaitiitia ona ta‘ita‘ia atu ai i le kanesa ma oti ai? Mātau lipoti ia e lua.

Sa aumaia e le mekasini o le Cancer (Fepuari 15, 1987) iuga o se suesuega sa faia i Holani e faapea: “I gasegase sa maua i le kanesa o le gaau tele sa vaaia ai se aafiaga e matuia le leaga ona o le tuigā toto i le umi lava latou te soifua ai. I le vaega lea e 5 tausaga le umi na ola ai ina ua mae‘a o latou taotoga, o le 48 pasene o i latou o ē na tuiina toto, a o le 74 pasene o i latou e lei tuiina i ai ni toto.” O foma‘i i le Iunivesite o Kalefonia i Saute, sa tuuasiasia pea e i latou se toaselau o gasegase o ē na faia taotoga o le kanesa. “O le saosaoa na toe fofotu mai mo kanesa uma o le vaega pito i luga o le faaī (larynx), sa 14 pasene mo i latou sa lei tuiina i ai se toto, ae 65 pasene mo i latou o ē na tui i ai toto. Mo le kanesa o le vaega o le gutu (oral cavity), pito i luga o le alā‘ai (pharynx), ma le isu po o le alā‘ea faaifoaluga e fesootai ai le gutu ma le isu (sinus), o le saosaoa na toe fofotu mai ai sa 31 pasene i gasegase sa lē faia ni tuigā toto ma le 71 pasene i ē na faia tuigā toto.”—Annals of Otology, Rhinology & Laryngology, Mati 1989.

O le ā le mea ua faailoa mai e na suesuega e uiga i tuigā toto? I lana mataupu “Tuigā Toto ma Taotoga o le Kanesa,” sa faaiua ai e Dr. John S. Spratt e faapea: “Atonu e manaomia ona avea le foma‘i tipitipi o le kanesa ma foma‘i tipitipi e lē faaaogaina le toto.”—The American Journal of Surgery, Setema 1986.

O le isi galuega tāua lava o le faiga tau puipuiga o lou tino, o le puipui lea e tetee atu i faama‘i. O lea la, ua faigofie ai ona malamalama e faapea, o nisi o suesuega ua faaalia ai, o gasegase o loo tuiina i ai le toto e sili atu ona lamatia i faama‘i. Sa faia se suesuega a Dr. P. I. Tartter e faatatau i le colorectal surgery (taotoga o se vaega o le gaau pito i lalo). I gasegase na tuiina i ai le toto, e 25 pasene na alia‘e ai ma‘i, e faatusatusa atu i le 4 pasene o i latou o ē sa lei faia ni tuigā toto. Na ia lipotia mai e faapea: “O tuigā toto sa lualuagia i tulaga faigata o faama‘i pipisi ina ua tuiina i ai i le taimi a o lei faia le taotoga, po o le taimi e faia ai, po o le tui foi pe a uma ona faia taotoga . . . O le lamatiaga la e faama‘ia ai ina ua uma le taotoga, sa faasolosolo ina faateleina e faalagolago i le tele o iunite o le toto na tuuina atu.” (The British Journal of Surgery, Aokuso 1988) O i latou na auai i se fonotaga i le 1989 a le Faalapotopotoga i Amerika o Fale Suetoto, sa latou iloaina lenei mea e faapea: A o faaopoopoina ma‘i i le 23 pasene o i latou o ē na taliaina toto o se isi tagata i le taimi o taotoga na tasui ai ivi o suilapalapa, ae o i latou o ē sa lē tuiina i ai ni toto sa leai lava ma se ma‘i na aliali mai ai.

Na tusi mai Dr. John A. Collins e uiga i lea aafiaga o tuigā toto e faapea: “O se mea la e lē talafeagai le faaaogaina o se ‘togafitiga’ e mautinoa le itiiti o sona aogā e maua ai, ae faateleina ai se faafitauli o le a faafeagai ma le tagata ma‘i i se taimi mulimuli ane.”—World Journal of Surgery, Fepuari 1987.

E LĒ O IAI NI FAAMA‘I PO O LE FAATUMUINA I LAMATIAGA?

O faama‘i e feaveai e le toto ua faapopoleina ai foma‘i loto faamaoni ma le toatele o tagata mama‘i. O lē fea faama‘i? Ma le faamaoni lava, e te lē mafai ona faagata mai i le na o se tasi se faama‘i; o le mea moni lava e tele.

Ina ua uma ona talanoaina faama‘i ua masani ona lauiloa, ona ta‘uina mai lea e le Techniques of Blood Transfusion (1982) “isi faama‘i pipisi e pogai mai i tuigā toto,” e pei o le ma‘i afi (syphilis), cytomegalovirus, (faama‘i e māfua ai ona fulafula isi vaega o le tino), ma le malaria. Ona faapea mai lea: “E tele lava isi faama‘i ua faapea foi ona lipotia mai e feaveaia e ala i tuigā toto, e aofia ai le herpes (faama‘i o siama faapepē o le pa‘u), le mononucleosis Epstein-Barr virus, toxoplasmosis, trypanosomiasis, [faama‘i moe o le African sleeping sickness, ma le faama‘i o le Chagas], leishmaniasis, brucellosis [undulant fever] typhus, mūmū, misela, salmonellosis, ma le Colorado tick fever.”

O le mea moni lava, o loo faatuputupulaia pea faama‘i faapena. Atonu sa e faitau i se talatomua e pei o le “O Faama‘i Fulafula o Sooga Ona o Tuigā Toto? E Seāseā Tupu, Peitai o loo Nofouta i ai le ‘Au Atamamai.” E faapeī le saogalemu o le toto e mai se tasi ua mautinoa i suesuega o loo aafia i ma‘i fulafula o sooga (Lyme disease)? Sa fesiligia se vaega o alii ofisa o le soifua mālōlōina pe latou te taliaina toto faapena. “O i latou uma lava sa tali mai e leai, e ui lava ina sa leai se tasi o i latou na manao e taofia le tuiina mai o le toto mai tagata tauofo e mama‘i faapena.” E ao ona faapefea faalogona o tagata lautele e uiga i toto ua teuina, lea e faapea e lē taliaina e tagata atamamai lava latou?—The New York Times, Iulai 18, 1989.

O lona lua o mafuaaga mo le manatu popole i ai ona e faapea, o toto na aoaoina i se atunuu o loo taatele ai se faama‘i patino, atonu o le a faaaogā i se isi nuu mamao, e lē o matauina e tagata lautele po o iloa foi e foma‘i le matautia o aafia ai. I ona po nei, ona o le faateleina o femalagaaiga, o loo aofia ai tagata sulufai ma ē aumau i isi atunuu, e tupu a‘e pea lamatiaga auā atonu o iai se faama‘i matautia i se mea o loo faia i le toto.

Ae lē gata i lea, na lapatai mai ai se tagata poto faapitoa i faama‘i pipisi e faapea: “Atonu e tatau ona matuā suesue lelei toto o loo la‘u mai ina ia puipuia ai le feaveaiina o nisi ma‘i sa lei manatu muamua i ai e pipisi o loo aofia ai le faama‘i o le lukimi, o le lymphoma, ma le dementia [po o le faama‘i o le Alzheimer].”—Transfusion Medicine Reviews, Ianuari 1989.

E ui ina gatete ona o nei lamatiaga, a o isi ua faatupuina ai le matata‘u tele.

LE PEPESI O LE AIDS I LE LALOLAGI

“Ua suia atoatoa e le AIDS le auala ua manatu ai foma‘i ma gasegase e uiga i le toto. Ma o se manatu lelei lena, na faapea mai foma‘i sa potopoto mo se fonotaga i le Faalapotopotoga a le Soifua Mālōlōina Faaleatunuu e uiga i tuigā toto.”—Washington Post, Iulai 5, 1988.

O le pepesi i le lalolagi aoao o le AIDS (faama‘i ua maua ona ua faaitiitia le puipuiga o le tino), ua na matuā fafaguina ai tagata i le matautia o le maua i faama‘i pipisi mai le toto. E faitau miliona ē ua pesia nei. Ua salalau atu i se tulaga lē mataofia. Ma o lona tulaga saoasaoa i ē ua maliliu ai e toetoe lava 100 pasene.

Ua māfua mai le AIDS i le siama faatupu ma‘i (virus) lea na te faatama‘iaina sela e puipuia le tino o le tagata mai faama‘i (HIV), ma e mafai ona pipisi atu e ala i le toto. O le mala i ona po nei o le AIDS na faato‘ā malamalama lelei i ai i le 1981. O le tausaga lava na sosoo ai, na iloa ai e tagata atamamai o le soifua mālōlōina e faapea, o le siama faatupu ma‘i lenei e mafai ona salalau atu i vaega o le toto. O lenei la ua ta‘utino mai e faapea, sa tuai ona tali mai fale su‘e toto, e ui lava i suesuega sa iai i taimi ua mavae e mafai ona iloatino ai o loo iai le siama HIV e tetee i le puipuiga o le tino i le toto. Na mulimuli ane faato‘ā faia i ai suesuega o toto na tauofo atu i le tausaga e 1985, * peitai ane, sa lei suesueina toto ua uma ona faaputu i fale suetoto.

Mulimuli ane, sa faamautinoa atu i le lautele e faapea, ‘Ua saogalemu le toto faaleoleo i le taimi nei.’ Peitai, i se taimi mulimuli ane, na faaalia ai, o loo iai se “vaitaimi matautia” (window period) o le AIDS. Pe a uma ona pisia ai se tagata, atonu e faitau masina ona faato‘ā alia‘i mai lea o faailoga e tetee i lona toto. E aunoa ma sona iloa o loo ona faapunafanauina le siama o le ma‘i, atonu o le a na ofoina atu lona toto lea na sueina ae lei maua ai se siama o le ma‘i. Ua tupu lenei mea. Ua mama‘i tagata i le AIDS ina ua uma ona tuiina i ai toto faapena!

Sa faasolo ina atili lē manuia le tulaga mai o mea. Na lipotia mai i le New England Journal of Medicine (Iuni 1, 1989) e uiga i “Faama‘i Pipisi Faalilolilo o le HIV.” Sa mautinoa e faapea, e mafai e tagata ona feaveaia le siama faatupu ma‘i o le AIDS mo le faitau tausaga e aunoa ma le iloaina mai i suesuega lē tuusa‘o o loo faia nei. Ua mananao nisi e ta‘u faaitiitia nei mea faapea o ni mea e seāseā lava tutupu, ae ua latou faamaonia e faapea “o le lamatiaga o le faasalalau atu o le AIDS e ala i le toto ma ona vaega, e lē mafai ona aveesea atoatoa.” (Patient Care, Novema 30, 1989) E faapea le faaiuga e atuatuvale ai: O le leai o se siama e maua mai le suesueina o le toto, e lē uiga ai faapea ua soifua maloloina. Pe toafia isi o le a oo ina maua i le AIDS e ala i le toto?

LE ISI PA‘Ō? PO O PA‘Ō E TELE?

Ua faalogoina e le toatele o tagata o loo nonofo i fale faifogafale le pa‘ō ifo o se seevae e tasi i le fogafalealuga; latou te ono popole i le fiu e faatali le toe pa‘ō ifo o le seevae lona lua. I le filifiliga faigata i le toto, e leai se isi na te iloa pe fia ni pa‘ō o le a iu i le oti atonu o le a faasolo mai pea.

O le siama faatupu ma‘i o le AIDS na faaigoaina o le HIV, ae o nisi o tagata atamamai ua latou ta‘ua nei o le HIV-1. Aisea? Auā ua latou mauaina le isi siama o le ituaiga o le AIDS (HIV-2) Na te mafaia ona faapogaia āuga o le AIDS ma ua pepesi tele i nisi nofoaga. E lē gata i lea, ua lipotia mai e le New York Times (Iuni 27, 1989) e faapea: “E lē mafai ona sa‘o atoatoa auala e faaaogaina iinei e suesueina ai le AIDS. O mea fou ua ali a‘e . . . ua atili faigata ai i fale suetoto ona mautinoa, pe o saogalemu toto o loo ofoina atu.”

Ae faapefea siama e mamao so latou fesootai atu i le siama faatupu ma‘i o le AIDS? Sa faapea mai se komiti tofia e le peresitene (i le Iunaite Setete o Amerika), o se tasi siama faapena “ua talitonuina o le pogai lea o le ma‘i o le T-cell lukimi/lymphoma, ma ma‘i faigata o neura.” O lenei siama faatupu ma‘i ua iai i le toatele o ē ua foai atu o latou toto, ma e mafai ona pipisi e ala i le toto. E iai le aiā a tagata e tau mānatu ai, ‘Ua faapeī le lelei o le suesueina e fale suetoto o nisi o nei siama faatupu ma‘i?’

O le mea moni, o le a aliali mai mulimuli ane pe fia ni siama faatupu ma‘i faalilolilo e feaveaia e le toto o loo iai i toto e faaaogā mo tuiga toto. Na tusi mai faapea Dr. Harold T. Meryman: “O mea e lē o iloa atu atonu o le a sili ona avea ma pogai e faapopoleina ai, nai lo mea ua iloa. O siama o faama‘i e mafai ona feaveaia, ma faapunafanau ai i le tele o tausaga, o le a faigata ona faafesootaia ma tuigā toto ma e sili atu ona faigata ona iloaina. O le vaega o le HTLV, ua mautinoa lava ona pau lea o le vaega muamua o nei mea ua alia‘i mai.” (Transfusion Medicine Reviews, Iulai 1989). “E lē gata i mafatiaga e māfua mai i le AIDS, . . . ae tele nisi lamatiaga fou ua nofouta i ai po o faigata ua faamatalaina o le tuigā toto ua faapea ona taulai atu i ai manatu i vaitausaga talu mai le 1980. E lē tau manaomia ona faaalu ai mafaufauga se tele e iloa atu ai e faapea, o loo iai isi faama‘i pipisi o loo tulai mai ma o loo pipisi e auala i le tuiina o le toto o le isi tagata i le isi.”—Limiting Homologous Exposure: Alternative Strategies, 1989.

Ua tele naunau “pa‘ō” ua pa‘ūū ifo ma ua fautuaina ai e le Ofisa Tutotonu o le Pulea o Faama‘i le manaomia o le “faaeteetega i le lalolagi aoao.” O lona uiga, ‘e ao i ē gafa ma le togafitia o le soifua mālōlōina ona manatu faapea, o gasegase uma lava ua pesia i le HIV ma isi siama faatupu ma‘i e feaveaia lea e le toto.’ Ona o mafuaaga lelei, ua toe fetuunai ai e i latou o loo gafa ma le togafitia o le soifua mālōlōina ma tagata lautele o latou manatu e tusa ai ma le toto.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 27 E lē mafai ona tatou faapea atu, o toto uma ua mae‘a ona suesueina. E pei o se faaaoaoga, ua lipotia mai e faapea, e oo atu i le amataga o le 1989, pe tusa ma le 80 pasene o fale suetoto i Pasili sa lē i lalo o le pulega a le Malo, sa lē suesueina foi mo le AIDS.

[Pusa i le itulau 8]

‘‘Pe tusa ma le 1 mai le 100 tuigā toto e oo i ai āuga o le fiva, maalili, po o le pata mūmū o le pa‘u [hives]. . . . Pe tusa ma le 1 mai le 6,000 tuigā toto o sela mūmū e iu i le faaleagaina o sela mūmū, o āuga o le tuiina atu o le toto. O se āuga faigata tele lenei e tali mai ai le faiga tau puipuiga e mafai ona tupu i se uiga ogaoga pe faato‘ā aliali mai foi i ni nai aso pe a mavae le tuigā toto; e ono mafai foi ona iu ina lē toe galulue ai [fatugao], matapogia, poloka alatoto, ma oo ai ina oti.”—Fonotaga a le National Institutes of Health (NIH), 1988.

[Pusa i le itulau 9]

O le saienitisi mai Tenemaka o Niels Jerne na la maua faatasi ma se isi tagata le Faailoga o le Nobel i le Faafoma‘i i le 1984. Ina ua fesiligia pe aisea na ia teena ai se tuigā toto, fai mai a ia: “O le toto o se tagata e pei o laina o ona alofilima—e leai lava ni ituaiga o toto se lua e faapea e tutusa pau lelei.”

[Pusa i le itulau 10]

LE TOTO, ATE UA FAALEAGAINA, MA . . .

Na faamatalaina faapea e le Washington Post: “E lē pei o le mea ua faatalitalia, o le AIDS e feaveaia e le toto . . . e lei taitai ona faapea ona tele se faamata‘uga na iai e pei o isi faama‘i—e pei o le ate fefete.”

Ioe, e anoanoai le fuainumera sa mama‘i tigaina ma maliliu ai mai lea ate fefete, lea sa leai sona togafitiga mautinoa. E tusa ai ma le U.S.News & World Report (Me 1, 1989), pe ā ma le 5 pasene o i latou ua tuuina atu i ai toto i le Iunaite Setete ua maua i le ate fefete—e tusa ma le 175,000 tagata i le tausaga. Pe ā ma le ‘afa o i latou ua avea ma ē na umi o faapunafanau ai le siama e feaveaiina le faama‘i ae sa lei mama‘i ai, ma a itiiti mai pe ā ma le 1 i le 5 na oo ina mimigi o latou ate pe na māfua ai foi le kanesa o le ate. O le faatatauga e faapea, pe 4,000 ua maliliu ai. Se‘i manatunatu la faapea o se ulutala o le a e faitau i ai o loo ta‘u mai ai ua pa‘ū ma malepe se vaalele o le 747, ma maliliu uma ai tagata sa iai. A o le 4,000 o tagata ua maliliu ai, e tusa o le pasese atoa lena o lea ituaiga vaalele, pe afai o le a pa‘ū lenei ituaiga o vaalele i masina taitasi uma lava!

Ua leva ona silafia e foma‘i faapea o le ate fefete (le ituaiga A) e lē matautia tele, sa pepesi e auala i mea‘ai lē mamā po o le suavai. Ona latou toe iloa ifo lea e faapea, o se ituaiga e sili ona matautia na pepesi e auala i le toto, ma sa leai sa latou auala e iloiloina ai toto mo lea faama‘i. Mulimuli ane, ona iloaina ai loa lea e saienitisi atamamai le auala e matauina ai tulaga e “iloatino” ai lenei siama (le ituaiga B). E oo mai la i uluai tausaga e amata mai i le 1970, na iloiloina mae‘ae‘a ai loa le toto i nisi o atunuu. Sa aliali mai ai ua saogalemu le toto ma sa lelei lona faamoemoega mo le lumanai! Pe sa moni ea?

Sa lei umi ae manino, e faitau afe ē na tuuina i ai toto ua uma ona iloiloina mae‘ae‘a lelei ua maua pea i le ate fefete. E toatele, ina ua malolosi mai ma‘i na vaivai ai o latou tino, na latou iloaina ua faaleagaina o latou ate. Peitai, afai sa suesueina ia toto, aisea la na tupu ai lenei mea? O loo iai i le toto le isi ituaiga e ta‘ua o le ate fefete e lē o le A (non-A) ma le ate fefete e lē o le B (non-B) (NANB). I se sefulu tausaga, sa pagatia ai i tuigā toto—e i le va o le 8 ma le 17 pasene o i latou na tuiina i ai toto i Isaraelu, Italia, Iapani, Sepania, Suetena, ma le Iunaite Setete, na pisia ai.

Ona tulai mai lea o ulutala i nusipepa e pei o le “Mealilo o le Ate Fefete Non-A, ma le Non-B, ua Iu Lava Ina Iloaina”; “Togafitia o le Fiva i le Toto.” Sa toe faapea atu le feau, ‘Ua maua le siama sa lē mautinoa!’ Ia Aperila 1989, na logoina atu ai loa i le lautele e faapea, ua iai se iloiloga ua iloa ai le NANB, lea ua ta‘ua nei o le ate fefete C.

Atonu e te tau mānatu ma faapea ane, pe lei vave tele ea lenei talaoso i mapusaga. O le mea moni, ua lipotia mai foi e tagata suesue i Italia se isi siama o le ate fefete na toe fofoa mai i le soofaatasiga o isi siama ua uma ona iai, ma atonu o le ate fefete lea ua aafia ai le tasivaetolu o tagata mama‘i. Ua matauina ai e le Harvard Medical School Health Letter (Novema 1989) e faapea: “O nisi tagata popoto e popole faapea o le A, B, C, ma le D e lē o le alafapeta atoa lea o siama o le ate fefete; e mafai lava ona toe manu a‘e nisi.” Na faamatala mai e le New York Times (Fepuari 13, 1990) e faapea: “E malosi lava masalosaloga o tagata atamamai faapitoa e faapea, e iai foi isi siama e mafai ona māfua ai le ate fefete; afai o le a mauaina, o le a ta‘ua o le ate fefete E, ma faaauau ai lava.”

Po o faafeagai ea fale suetoto ma le tele o suesuega ua autausagā o fai ina ia saogalemu ai le toto? I lona ta‘ua o le faafitauli o tupe o faaalu ai, na faia ai e se faatonu o le Koluse Mūmū a Amerika le faamatalaga na māfua ai le atuatuvale: “E lē mafai ona matou faia pea lava pea ni suesuega i siama o faama‘i taitasi atonu o le a ono pipisi mai.”—Medical World News, Me 8, 1989.

E oo lava i le suesuega mo le ate fefete B, ua lē taulau pea; e toatele lava o loo tumau pea ona pesia ai mai le toto. E lē gata i lea, po o le a faamalieina ea tagata i le faasilasilaga o le suesuega mo le ate fefete C? Ua faaalia e le Journal of the American Medical Association (Ianuari 5, 1990), e alu se tausaga atoa e lei maua lava e le suesuega o loo faia i le faama‘i, ni faailoga o lea faama‘i. Ae i lena taimi, o tagata uma o tuiina toto e ono fesagai pea ma ate ua faaleagaina—ma le oti.

[Pusa/Ata i le itulau 11]

O le faama‘i o le Chagas, ua faata‘ita‘ia ai pe faapefea ona feaveaia e le toto le ma‘i i tagata e mamao ese atu. Ua lipotia mai e le “Medical Post” (Ianuari 16, 1990) e faapea, e ‘10-12 miliona tagata i Amerika Latina ua matuā pesia ai.’ Ua ta‘ua la e faapea, “o se tasi lea o lamatiaga sili ona ogaoga i tuigā toto i Amerika i Saute.” O se “utu fasioti tagata” na te ūina mata o se tagata a o moe, mimiti le toto, ona tuu lea o ona otaota vale i le manu‘a. E ono mafai e le tagata na ūina ona tauavea le faama‘i o le Chagas mo ni tausaga se tele (i lea lava taimi atonu e tauofoina atu ai le toto) a o lei tuputupu a‘e tulaga faigata e oti ai ina ua aafia ai le fatu.

Aisea e faapopoleina ai tagata i konetineta mamao i lena mea? I le “New York Times” (Me 23, 1989), na lipotia mai ai e Dr. L. K. Altman e uiga i gasegase sa pesia i le faama‘i o le Chagas ina ua uma tuigā toto, o se tasi o i latou na oti. Sa tusi mai Altman e faapea: “O isi ma‘i faapena, atonu na ō ese atu a o lei iloaina auā [o foma‘i iinei] e lē masani ma le ma‘i o le Chagas, latou te lei iloaina foi, e ono mafai ona pipisi e auala i tuigā toto.” Ioe, o le toto e mafai ona avea ma auala e oo atu ai faama‘i i tulu‘iga mamao.

[Pusa i le itulau 12]

Na tusi mai Dr. Knud Lund-Olesen e faapea: “Talu ai . . . o nisi tagata e i le vaega e maualuga tele ai lamatiaga e tauofo o ni ē foai atu o latou toto, e otometi lava ona suesueina mo le AIDS, ou te mafaufau e iai mafuaaga e mumusu ai e talia tuigā toto. Na teena e Molimau a Ieova lenei mea mo tausaga e tele. Pe sa latou vaai ea i le lumanai?”—“Ugeskrift for Læger” (Nusipepa Faalevaiaso a Foma‘i), Setema 26, 1988.

[Ata i le itulau 9]

Na faasaoina mai le pope i ni manu‘a ina ua fanaina. Ina ua tuua le falema‘i, na toe faafoi atu ai o ia mo ni masina se lua, ma “sa sili atu lona tigaina.” Aisea? Ona o se faama‘i e mafai ona oti ai e aafia ai le fai‘ai ona o le toto na tuiina atu ia te ia

[Ē Ana le Ata]

UPI/Bettmann Newsphotos

[Ata i le itulau 12]

Siama o le AIDS

[Ē Ana le Ata]

CDC, Atlanta, Ga.