Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Tupu Feteena‘i i le Senituri Lona Luasefulu

O Tupu Feteena‘i i le Senituri Lona Luasefulu

Mataupu Sefululima

O Tupu Feteenaʻi i le Senituri Lona Luasefulu

1. O ai malo na taʻua e se tusitala e faapea, sa taʻitaʻia Europa i le senituri lona 19?

NA TUSIA e se tusitala o talafaasolopito o Norman Davies: “Sa iai se malosi uiga ese o Europa i le senituri lona 19, e sili mamao atu i so o se isi lava taimi muamua atu. Na matuā olaola Europa i le malosi e leʻi faapea ona iai muamua, le malosi o le poto faaonapōnei, tau tamaoaiga, tau i aganuu ma le malosi e femalagaaʻi ai i le lalolagi atoa.” Na taʻua e Davies o malo na taʻitaʻia “lea ‘senituri maoaʻe ma malosi tele’ i Europa, sa muamua ona tulaʻi mai Peretania Tele . . . ma i tausaga mulimuli ane ai ona tulaʻi mai lea o Siamani.”

‘E FINAGALO E FAI LE MEA LEAGA’

2. A o tau faaiʻuiʻu le senituri lona 19, o ai malo malolosi o le lalolagi na avea o “le tupu o le itu i mātū” ma “le tupu o le itu i toga”?

2 A o tau faaiʻuiʻu le senituri lona 19, sa avea le Emepaea o Siamani o “le tupu o le itu i mātū,” ae tulaʻi mai Peretania o “le tupu o le itu i toga.” (Tanielu 11: 14, 15) Ua faapea mai le agelu a Ieova: “E finagalo ia tupu e lua e fai mea leaga, la te tala pepelo i le laoʻai e tasi. A e lē manuia ai, auā e oo lava le iʻuga i ona pō ua atofaina ai.”—Tanielu 11:27.

3, 4. (a) O ai na avea ma emeperoa muamua o le Pulega a Siamani, ma o le ā le faiga faapaaga sa amataina ai? (e) O le ā le fuafuaga na mulimuli i ai Kaisa Viliamu?

3 Iā Ianuari 18, i le tausaga e 1871, na avea ai Viliamu I ma emeperoa muamua o le Malo po o le Emepaea o Siamani. Na ia filifilia Otto von Bismarck e fai ma minisita sili i le malo. Ona o lona uaʻi atu i le atinaʻeina o le emepaea fou, na ʻalofia ai e Bismarck ni feteenaʻiga ma isi malo, ae faatulaga se faiga faapaaga ma Oseteria ma Hagakeri, ma Italia, lea sa lauiloa o se Paaga Fuifuitolu. Peitaʻi na vave ona feteenaʻi manaʻoga o lenei tupu fou o le itu i mātū ma le tupu o le itu i toga.

4 Ina ua maliliu Viliamu I ma lona suli o Fereti III i le 1888, ona nofoia loa lea e Viliamu II ua 29 ona tausaga le nofoālii. Na faamalosia e Viliamu II, po o Kaisa Viliamu ia Bismarck e faamavae, ma na ia gaoioi e tusa ma lana fuafuaga o le faalautele atu lea o taaʻiga faa-Siamani i le lalolagi atoa. E pei ona taʻua e se tusitala: “I le pulega a Viliamu II, na avea ai [Siamani] o se malo e faasausili ma le fia pule.”

5. I le ā le uiga na nonofo ai tupu e toʻalua “i le laoʻai e tasi,” ma o ā mea na tautatala ai i inā?

5 Ina ua tāloina e Emeperoa Nikolai II o Rusia se fonotaga o le filemu i se aai i Holani (The Hague) iā Aokuso 24, 1898, sa iai se feitagaʻi faavaomalo i lenei faatasiga. O le fono lea ma le isi na faia i le 1907, na faavae ai le Fono Tumau mo Maliega i lea lava aai. I le avea ma vaega o lea fono, na faafoliga atu ai e Siamani ma Peretania Tele e faapea, la te lagolagoina le filemu. Sa la nonofo “i le laoʻai e tasi,” i le foliga mai e faaleuō, ae ‘ua loto i laʻua e fai le mea leaga.’ E leʻi mafai e lea togafiti o le ‘tautala pepelo i le laoʻai e tasi’ ona faatupuina se filemu. Ae e tusa ai ma o la sini faaupufai, tau fefaatauaʻiga, ma faavaegāʻau, “e lē manuia ai” auā o le iʻuga o ia tupu e toʻalua, e ‘oo lava i ona pō ua atofaina’ e Ieova le Atua.

‘UA ITA FOʻI I LE FEAGAIGA PAIA’

6, 7. (a) I le ā le auala na “toe foʻi ai . . . o ia [le tupu o le itu i mātū] i lona nuu”? (e) Na faapefea ona tali atu le tupu o le itu i toga i le faalauteleina mai o le malosi o le tupu o le itu i mātū?

6 Ua faaauau atili mai le agelu a le Atua: “Ona toe foʻi ai lea o ia [le tupu o le itu i mātū] i lona nuu ma le oloa tele; e ita foʻi o ia i le feagaiga paia; na te faia foʻi lona loto, ona toe foʻi lea o ia i lona nuu.”—Tanielu 11:28.

7 Na toe foʻi atu Kaisa Viliamu i le “nuu,” po o le tulaga o mea i le lalolagi o le tupu anamua o le itu i mātū. E faapefea? E ala i le atiina aʻe o se emepaea ina ia faateleina le Malo o Siamani ma faalautele atu lana pule. Sa tuliloa pea e Viliamu II ona sini o le mauaina o ni kolone i Aferika ma isi vaipanoa. Ona o lona manaʻo e luʻia le malosi o Peretania i osofaʻiga i le sami, na ia fausia ai se fuāvaa e sili ona malosi. Na taʻua e se tusi e faapea: “I le silia laʻitiiti lava ma le sefulu tausaga, na suia ai le malosi faavaegāʻau i le sami a Siamani mai i se tulaga faatauvaa, ae tulaga lua atu i vaegāʻau i le sami a Peretania.” (The New Encyclopædia Britannica) Ina ia faaauau lona malosi sili, sa faateleina loa e Peretania lona lava malosi faavaegāʻau i le sami. Na faapena foʻi ona faia e Peretania se talanoaga o se maliega faaleuō ma Falani, na faapena foʻi iā Rusia, ma amata ai se Maliega Fai Toʻatolu. Ua vaevaeina nei Europa i ʻautau e lua, o le isi o le Paaga Fuifuitolu a o le isi o le Maliega Fai Toʻatolu.

8. Na faapefea ona maua e le Emepaea o Siamani “le oloa tele”?

8 Na mulimuli atu le Emepaea o Siamani i lea fuafuaga faifaamalosi, ma na maua ai “le oloa tele” mo Siamani auā o ia o le malo sili o le Paaga Fuifuitolu. O Oseteria ma Hagakeri, ma Italia, o Katoliko Roma uma i latou. O lea la, na fiafia foʻi le Paaga Fuifuitolu i le lagolago mai i ai o le pope, ae e leʻi faapena le tulaga o le tupu o le itu i toga auā o le toʻatele o i latou na iai i le Maliega Fai Toatolu e lē o ni Katoliko.

9. Na faapefea i le tupu o le itu i mātū ona ‘ita i le feagaiga paia’ mai i lona loto?

9 Ae faapefea tagata o Ieova? Ua leva ona latou faalauiloaina mai o le a “faaiʻuina tausaga [“taimi atofaina,” NW] o nuu ese” i le 1914. * (Luka 21:24) O le tausaga lenā sa faavaeina ai i le lagi le Malo o le Atua i aao o le Suli o le tupu o Tavita, o Iesu Keriso. (2 Samuelu 7:12-16; Luka 22:28, 29) I tuā lava iā Mati o le 1880, na faafesootaʻi atu ai e le mekasini o Le Olomatamata (faa-Peretania) le pulega a le Malo o le Atua ma le iʻuga o “taimi atofaina o nuu ese,” po o “taimi o Nuu ese.” (King James Version) Peitaʻi, i le loto o le tupu Siamani o le itu i mātū, na ‘ita i le feagaiga paia.’ Na i lo le faalauiloa atu e Kaisa Viliamu o le pulega a lea Malo, ‘sa fai lona loto’ e ala i le faaauilumaina o ana faufauga mo le puleaina o le lalolagi. O ana gaoioiga ia na oo ina tulaʻi mai ai le Taua Muamua a le Lalolagi.

UA ‘TIGĀINA LE LOTO’ O LE TUPU I LE TAUA

10, 11. Na faapefea ona amata le Taua Muamua a le Lalolagi, ma na faapefea ona tupu i “ona pō tuupōina”?

10 Na valoia e le agelu e faapea: “O ona pō ua tuupōina e toe foʻi mai ai o ia [le tupu o le itu i mātū], ma alu atu i le itu i toga; a e lē iʻu faapei o lē na muamua, po o lē mulimuli.” (Tanielu 11:29) Na oo mai “ona pō tuupōina” a le Atua e faaiʻua ai pulega a Nuu ese i le lalolagi i le 1914, ina ua ia faavaeina le Malo i le lagi. Iā Iuni 28 o le tausaga lava lenā, na tagatavaleina ai le Aloalii Oseteria o Faranisisi Feretinani ma lona faletua i Saraievo o Bosnia, e se tagata faatupu faalavelave mai Serbia. O le aloiafi lenā na faapogaia le Taua Muamua a le Lalolagi.

11 Na uunaʻia e Kaisa Viliamu ia Oseteria ma Hagakeri, ina ia toe taui atu iā Serbia. Ona o lona mautinoa o le lagolago mai a Siamani, na folafola ai e Oseteria ma Hagakeri se taua ma Serbia iā Iulai 28, 1914. Ae peitaʻi na fesoasoani ane Rusia iā Serbia. Ina ua folafola atu e Siamani se taua ma Rusia, ona fesoasoani ane lea o Falani (se paaga i le Maliega Fai Toʻatolu) iā Rusia. Ona folafola foʻi lea e Siamani o le taua ma Falani. Ina ia faafaigofie ona oo atu i Pale, na vagaia ai e Siamani Peleseuma, lea ua uma ona faamautinoa mai e Peretania lona tulaga solitū. O lea na folafola atu ai e Peretania se taua iā Siamani. Na aafia ai isi atunuu ma na suia foʻi le itu e ʻau atu i ai Italia. I le taimi o le taua, na lagolagoina ai e Peretania Aikupito ma avea ma ona itumalo, ina ia taofia mai ai le tupu o le itu i mātū mai le tapunia o le Alāvaa o Suesa ma vagaia Aikupito, le nuu anamua o le tupu o le itu i toga.

12. I le taimi o le taua muamua a le lalolagi, na faapefea ona lē iʻu ai mea e “faapei o lē na muamua”?

12 “E ui lava i le telē ma le malosi o Peretania ma atunuu na soofaatasi, ae na semanū lava e malo Siamani i le taua” e pei ona taʻua e se tasi tusi. (The World Book Encyclopedia) I le feteenaʻiga muamua atu i le va o tupu e toʻalua, na sosoo ai lava manumalo o le Emepaea o Roma a o avea ma tupu o le itu i mātū. Peitaʻi i le taimi lea, ‘e leʻi iʻu faapei o lē na muamua.’ Na faiaʻina le tupu o le itu i mātū i le taua. Ua faamatalaina mai e le agelu le māfuaaga: “Auā e alu atu le fua Kitimo e tetee atu iā te ia; e tigāina ai lona loto.” (Tanielu 11:30a) O ā ia ‘⁠fua o Kitimo’?

13, 14. (a) O le ā e faatatau i ai ‘fua o Kitimo’ ia sa tau faasaga i le tupu o le itu i mātū? (e) Na faapefea ona iai isi foʻi fuāvaa o Kitimo a o faagasolo le taua muamua a le lalolagi?

13 I le vaitaimi o Tanielu, sa taʻua ai Kitimo, o Kuperu. I le amataga o le taua muamua a le lalolagi, na avea ai Kuperu o se vaega o Peretania. E lē gata i lea, e tusa ai ma le faamatalaga a se tasi tusi, o le igoa Kitimo “ua faalautele atu ia aofia ai Sisifo, aemaise lava tagata folau mai i Sisifo.” (The Zondervan Pictorial Encyclopedia of the Bible) Ua faaupu e le New International Version le faaupuga “le fua Kitimo” e faapea, o “fuāvaa o le gataifale i sisifo.” I le taua muamua a le lalolagi, sa faamaonia le avea o le fuāvaa o Kitimo o se fuāvaa o Peretania, lea sa i ogasami i sisifo o Europa.

14 A o faagasolo le taua, na faamalosia atili Fuāvaa o Peretania i le faaopoopo atu o isi foʻi fuāvaa o Kitimo. Iā Me 7, 1915, na faagoto ai e le vaamaulu o le U-20 o Siamani, le vaa laʻu pasese o le Lusitania i le gataifale i saute o Aialani. Na aofia ai iā i latou na maliliu le 128 o tagata Amerika. Na mulimuli ane faalautele osofaʻiga a vaamaulu a Siamani agaʻi i le vasa Atalani. Na sosoo ma le folafolaina e le Peresitene Amerika o Woodrow Wilson iā Aperila 6, 1917, se taua faasaga iā Siamani. I le faamalosia atili ona o vaatau ma ʻautau a Amerika, na matuā uaʻi atu ai le tupu o le itu i toga—o Amerika ma Peretania lea ua avea nei ma Malo Malosi o le Lalolagi—i se taua tele ma le tupu o la feteenaʻi.

15. O anafea na “tigāina ai le loto” o le tupu o le itu i mātū?

15 I le osofaʻiga a le Malo Malosi o le lalolagi, o Amerika ma Peretania, na matuā “tigāina ai le loto” o le tupu o le itu i mātū ma ioeina ai lona toilalo iā Novema 1918. Na sola atu Viliamu i Holani, ma avea ai Siamani o se faigāmalo faaupufai. Peitaʻi, e leʻi muta ai i inā le iai o le tupu o le itu i mātū.

SA “FAAPEA LAVA ONA FAI” E LE TUPU

16. E tusa ai ma le valoaga, e faapefea ona tali atu le tupu o le itu i mātū i lona toʻilalo?

16 “Ona toe foʻi mai ai lea [le tupu o le itu i mātū], e ita atu foʻi o ia i le feagaiga paia; na te faapea lava ona fai, na te toe foʻi mai ma faasaga lona manatu i ē ua lafoaʻi le feagaiga paia.” (Tanielu 11:30e) E pei lava ona valoia mai e le agelu, na faapena lava ona taunuu.

17. Na faapefea ona tulaʻi mai Atofu Hitila?

17 Ina ua uma le taua i le 1918, na faamalosia ai e Peretania ma atunuu na soofaatasi ia sa manumalo, se maliega o le filemu, e faasala ai Siamani. Sa matuā faigatā lava i tagata Siamani āiāiga o lenei maliega, ma faavaivaia ai lea malo fou mai lona amataga. Sa faaletonu Siamani mo ni nai tausaga i tulaga sili ona pagātia, aemaise le Paʻū Maulalo o le Tamaoaiga, lea na sili atu ai i le ono miliona tagata sa leai ni galuega. Ona o ia tulaga, na fetaui lelei ai le tulaʻi mai o Atofu Hitila mo Siamani i pōpōfou o vaitausaga o le 1930-1939. Na avea o ia ma minisita sili o le malo iā Ianuari 1933, ma i le tausaga na sosoo ai, na avea ai ma peresitene o le Pulega Lona Tolu e pei ona taʻua ai e le ʻau Nasi. *

18. Na faapefea ona “faapea lava ona fai” e Hitila?

18 I le taimi lava na tulaʻi mai ai i le pule, na faaoo atu ai e Hitila se osofaʻiga ogaoga faasaga “i le feagaiga paia,” lea na avea ai uso faauuina o Iesu Keriso ma sui o lenā feagaiga. (Mataio 25:40) I lea tulaga, na “faapea lava ona fai” ai e Hitila faasaga i nei Kerisiano faamaoni, i le sauāina leaga o le toʻatele o i latou. Na fiafia Hitila i manuia tau tamaoaiga ma manuia i le va fealoaʻi, na “faapena lava ona fai” i ia foʻi itu. E na o ni nai tausaga lava na ia faia ai Siamani o se malo e malosi tele i le lalolagi.

19. O ai na faauō atu i ai Hitila mo se fesoasoani?

19 Sa ‘faasaga le manatu [o Hitila] i ē ua lafoaʻia le feagaiga paia.’ O ai i latou nei? E aliali mai, o taʻitaʻi lotu ua taʻua o Kerisiano, o ē ua faapea mai o loo iai se latou feagaiga o se faiā ma le Atua, peitaʻi ua lē o toe avea i latou ma soo o Iesu Keriso. Na maua e Hitila se fesoasoani mai i “ē ua lafoaʻi le feagaiga.” O se faaaʻoaʻoga, na la faia se maliega ma le pope i Roma. I le 1935, na faatū ai e Hitila le Matagaluega o Mataupu Faalotu. O se tasi o ona faamoemoega, o le tuufaatasia lea o lotu Evagelia i le pule a le malo.

O “ʻAU” A LE TUPU

20. O ā “ʻau” sa faaaogā e le tupu o le itu i mātū, ma e faasaga iā te ai?

20 Na vave ona auai Hitila i taua e pei ona valoia mai ma le saʻo e le agelu: “O ʻau foʻi latou te ʻau ma ia, latou te faaleagaina le malumalu e malu ai, latou te aveeseina foʻi le taulaga fai soo.” (Tanielu 11:31a) O “ʻau,” o le malosi faavaegāʻau lea sa faaaogāina e le tupu o le itu i mātū e faasagatau atu ai i le tupu o le itu i toga, i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Iā Setema 1, 1939, na vagaia ai Polani e “ʻau” a le ʻau Nasi. I le lua aso mulimuli ane ai, na folafola atu ai e Peretania ma Falani le taua faasaga iā Siamani, ina ia fesoasoani atu ai iā Polani. Ona amata mai ai lea o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na vave ona faatoʻilaloina Polani, ma e leʻi umi ae pulea e ʻautau a Siamani ia Tenemaka, Nouē, Holani, Peleseuma, Luxembourg, ma Falani. E pei ona faamatalaina e se tusi: “I le iʻuga o le 1941, na malosi tele le pulega a le ʻau Nasi o Siamani i le konitineta.” (The World Book Encyclopedia)

21. Na faapefea ona suia le tulaga o mea mo le tupu o le itu i mātū i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma o le ā le iʻuga?

21 E ui lava na sainia e Siamani ma atunuu o le Iuni faa-Sovieti (Soviet Union) se Feagaiga o se Faauōga, Fegalegaleaʻi, ma le Faatulagaina o Tuaoi, ae na osofaia lava e Hitila oganuu o le Iuni faa-Sovieti iā Iuni 22, 1941. Na avea lea osofaʻiga ma auala na piiama atu ai atunuu o le Iuni faa-Sovieti iā Peretania. Na tau malosi ʻau a le Iuni faa-Sovieti e ui lava i le taulau manuia o uluaʻi osofaʻiga o ʻau a Siamani. Iā Tesema 6, 1941, na matuā toʻilalo ai Siamani i Moscow. O le aso na sosoo ai, na tuʻi pomu ai e le paaga a Siamani o Iapani le taulaga o Pearl Harbour i Hawaii. Ina ua logotala Hitila i lenei mea, ona faapea atu lea i ana faufautua: “O lenei, e lē tatau ona tatou toʻilalo i le taua.” Iā Tesema 11, na ia folafola atu ai e aunoa ma le mafaufau muamua le taua faasaga i le Iunaite Setete. Peitaʻi na ia vaai maulalo i le malosi tuufaatasi o le Iuni faa-Sovieti ma le Iunaite Setete. E ala i le osofaʻiga a ʻau a le Iuni faa-Sovieti mai le itu i sasaʻe, atoa ai ma ʻau a Peretania ma Amerika na osofaʻi ane i le itu i sisifo, na suia ai tulaga o mea mo Hitila. Na amata ona aveesea atu le tele o atunuu sa pulea e ʻau a Siamani. Ina ua mavae ona pule Hitila i lona ola, na siilima ai Siamani iā Peretania ma ana paaga, iā Me 7, 1945.

22. Na faapefea ona ‘faaleagaina le malumalu ma aveeseina le taulaga fai soo’ e le tupu o le itu i mātū?

22 Na faapea mai le agelu: “Latou te [ʻau Nasi] faaleagaina le malumalu e malu ai, latou te aveeseina foʻi le taulaga fai soo.” I Iuta anamua, sa avea le mea paia o se vaega o le malumalu i Ierusalema. Peitaʻi ane, ina ua teena Iesu e tagata Iutaia, na teena ai e Ieova i latou ma lo latou malumalu. (Mataio 23:37–24:2) Talu mai le uluaʻi senituri T.A., ua avea moni ai le malumalu o Ieova o se malumalu faaleagaga, faatasi ai ma lona mea e sili ona paia i le lagi, atoa ai ma lona lotoā faaleagaga o loo i le lalolagi, lea o loo auauna ai uso faauuina o Iesu, le Ositaulaga Sili. E amata mai i se vaitaimi o le 1930–1939 ma faasolo mai ai, ua aufaatasi atu le “motu o tagata e toʻatele” e tapuaʻi faatasi ma le vaega totoe faauuina, ma e mafai ona faapea atu, o loo latou auauna ‘i le malumalu o le Atua.’ (Faaaliga 7:9, 15; 11:1, 2; Eperu 9:11, 12, 24) I atunuu ia sa pulea e le tupu o le itu i mātū, na ia faaleagaina ai le lotoā faalelalolagi o le malumalu, e ala i le sauāina faamoʻamoʻa o le vaega totoe faauuina ma a latou aumea. O le mamafa tele o sauāga, na oo ai lava ina aveesea “le taulaga fai soo,” le taulaga o viiga o le suafa o Ieova i le lautele. (Eperu 13:15) Peitaʻi, e ui lava i puapuaga mataʻutia na oo i ai, ae na faaauau pea le talaʻiga a Kerisiano faauuina faamaoni, faatasi ai ma “isi mamoe,” i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.—Ioane 10:16.

ʻUA TUUINA AI LE MEA INOSIA’

23. O le ā “le mea inosia” i le uluaʻi senituri?

23 A o latalata ina uma le taua lona lua a le lalolagi, na aliaʻi mai ai se isi taualumaga, e pei lava ona valoia mai e le agelu a le Atua. “Latou te . . . tuuina ai le mea inosia e faatafunaina ai.” (Tanielu 11:31e) Sa fetalai foʻi Iesu e uiga i le “mea inosia.” I le uluaʻi senituri, na faataunuuina i ʻautau a Roma ia na ō mai i Ierusalema i le 66 T.A., e faamuta fouvalega a tagata Iutaia. *Mataio 24:15; Tanielu 9:27.

24, 25. (a) O le ā “le mea inosia” i ona pō nei? (e) O anafea ma na faapefea ona ‘tuuina le mea inosia’ i lona tulaga?

24 O le ā “le mea inosia” ua “tuuina” i lona tulaga i ona pō nei? E aliali mai o se malo “inosia” ua faatūina e sui ai le Malo o le Atua. Ua faasino atu lenei mea i Malo Sosoo, le manu feʻai mūmū lea na alu atu i le tō e lē gata, pe na muta lona toe avea ma faalapotopotoga o le filemu i le lalolagi, ina ua pa le Taua Lona Lua a le Lalolagi. (Faaaliga 17:8) Peitaʻi, e tatau i “le manu feʻai,” ona ‘alu aʻe ai le tō e lē gata.’ Na taunuu lenei mea ina ua faavaeina Malo Aufaatasi, e tusa e 50 atunuu e aofia ai ma atunuu sa avea muamua ma Iuni faa-Sovieti, iā Oketopa 24, 1945. O lea la, “o le mea inosia” na valoia e le agelu—o Malo Aufaatasi— ua tuuina nei i lona tulaga.

25 Na avea Siamani ma fili sili o le tupu o le itu i toga i le taimi o taua e lua a le lalolagi, ma sa tulaʻi mai i le tulaga o le tupu i le itu mātū. O ai e soso ai i le tulaga lea?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Tagaʻi i le Mataupu 6 o le tusi lenei.

^ pala. 17 O le Emepaea Paia o Roma na avea ma pulega muamua, o lona lua o le Emepaea o Siamani.

^ pala. 23 Tagaʻi i le Mataupu 11 o le tusi lenei.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• I le faaiʻuga o le senituri lona 19, o ai malo na tulaʻi mai i le tulaga o le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i toga?

• I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faapefea i le iʻuga o feteenaʻiga ona “lē iʻu faapei o lē na muamua, po o lē mulimuli” mo le tupu i le itu i mātū?

• Ina ua uma le Taua Muamua a le Lalolagi, na faapefea ona faia e Hitila ia Siamani o se malo malosi tele i le lalolagi?

• O le ā le iʻuga o le feteenaʻiga i le va o le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i toga i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Siata/Ata i le itulau 268]

TUPU O LOO TAʻUA I LE TANIELU 11:27-31

Le Tupu o le Le Tupu o le

itu i Mātū itu i Toga

Tanielu 11:27-30a Emepaea o Siamani Peretania, sosoo ai

(Taua Muamua a le Amerika-Peretania,

Lalolagi) Malo Malosi i le Lalolagi

Tanielu 11:30e, 31 Pulega Lona Tolu a Amerika-Peretania,

Hitila (Taua Lona Lua) Malo Malosi i le Lalolagi

[Ata]

Le Peresitene o Woodrow Wilson ma le tupu o Siaosi V

[Ata]

E toʻatele Kerisiano sa sauāina i nofoaga o faasalaga mamafa

[Ata]

Taʻitaʻi lotu ua taʻua o Kerisiano sa lagolagoina Hitila

[Ata]

Le Taavale na iai le Aloalii o Feretinani ina ua tagatavaleina

[Ata]

ʻAutau a Siamani i le Taua Muamua a le Lalolagi

[Ata i le itulau 257]

I Yalta i le 1945, na malilie ai le Palemia o Peretania o Uinisitone Sesili, le Peresitene o Amerika o Franklin D. Roosevelt, ma le Taʻitaʻi o le Iuni faa-Sovieti o Joseph Stalin, i se fuafuaga e nofoia Siamani, ia faavaeina se faigamalo fou i Polani, ma faia se fonotaga ina ia faatūina ai Malo Aufaatasi

[Ata i le itulau 258]

1. Aloalii o Feretinani 2. Fuāvaa o Siamani 3. Fuāvaa o Peretania 4. Lusitania 5. Folafolaina se taua e Amerika

[Ata i le itulau 263]

Sa faualuga Atofu Hitila e manumalo ina ua tuʻi pomu Pearl Harbor i Hawaii e Iapani, le paaga a Siamani i le taimi o le taua