Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faailoaina le Uiga Lilo o le Laau Tele

Ua Faailoaina le Uiga Lilo o le Laau Tele

Mataupu Ono

Ua Faailoaina le Uiga Lilo o le Laau Tele

1. O le ā le mea na tupu iā Nepukanesa, ma o ā fesili ua lāgā ai?

NA FAATAGA e Ieova le tupu o Nepukanesa e fai ma pule o le lalolagi. I le avea ai ma tupu o Papelonia, sa tele lona tamaoaiga, sa iai so o se ituaiga taumafa, ma se maota matagofie. Na ia maua mea uma lava faaletino na ia faanaunau i ai. Peitaʻi, na faafuaseʻi ona faalumaina. Na amio Nepukanesa e pei o se manu ona ua valea lona mafaufau! Na tuliesea mai i lana laoʻai ma lona maota matagofie, ae mau i le vao ma ʻai i le mutia e pei o le povi. O fea na māfua mai ai lenei mala? Ae aiseā e ao ai ona tatou manatu mamafa i lenei mataupu?—Faatusatusa i le Iopu 12:17-19; Failauga 6:1, 2.

UA FAAMAMALUINA E LE TUPU LĒ SILISILI ESE

2, 3. O le ā na manaʻo le tupu o Papelonia ia iloa e tagata o lona malo, ma o le ā lana vaaiga i le Atua silisili ese?

2 O le taimi lava na toe lelei ai lona mafaufau lea na matuā faaleagaina, na logo ai e Nepukanesa lona malo atoa, e uiga i se tala mataʻina i le mea na tupu. Na faagaeeina e Ieova le perofeta o Tanielu na te tusia se faamaumauga saʻo o nei mea na tutupu. E amata i upu nei: “O aʻu o Nepukanesa le tupu, o laʻu upu lenei i nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese o ē nonofo i le lalolagi uma, ia tupu tele so outou manuia. Sa aʻu manatu e tatau ona aʻu faailoa atu faailoga ma vavega na faia iā te aʻu e le Atua silisili ese. O ona faailoga ua matuā tetele, o ona vavega ua mamana lava ia; o lona malo o le malo e faavavau lea, o lana pule e āu tupulagā lea.”—Tanielu 4:1-3.

3 Na “nonofo i le lalolagi uma” tagata o le pulega a Nepukanesa, auā sa toetoe aofia atunuu uma ua taʻua i le Tusi Paia, i lona malo. E faatatau atu i le Atua o Tanielu, na faapea mai le tupu: “O lona malo o le malo e faavavau lea.” Na matuā viia ai Ieova e na upu i le Emepaea atoa o Papelonia! E lē gata i lea, o le faalua ai lea ona faailoa atu iā Nepukanesa e faapea, e na o le Malo o le Atua, o le a tumau “e faavavau.”—Tanielu 2:44.

4. Na faapefea ona amataina “faailoga ma vavega” na faia e Ieova e faatatau iā Nepukanesa?

4 O ā “faailoga ma vavega” na faia e le “Atua silisili ese”? Na amata i se mea na aafia ai le tupu lava ia, e pei ona faaalia mai i upu nei: “O aʻu o Nepukanesa sa aʻu filemu i loʻu fale, sa aʻu manuia foʻi i loʻu maota. Na fai laʻu miti na ou fefe ai, o oʻu manatunatu foʻi i loʻu moega atoa ma mea na ou vaaia sa ou atuatuvale ai.” (Tanielu 4:4, 5) O le ā la le gaoioiga na faia e le tupu o Papelonia e tusa ai ma lana miti lea na atuatuvale ai?

5. O le ā le vaaiga a Nepukanesa iā Tanielu, ma aiseā?

5 Ona tālo ai lea e Nepukanesa o alii popoto uma o Papelonia ma faailoa i ai lana miti. Pagā se faalumaina! E leʻi mafai ona latou faamatalaina le uiga o le miti. Ua faaopoopo mai le faamatalaga e faapea: “Mulimuli ane, ua sau i oʻu luma Tanielu, o lona igoa o Peletisara, ua i ai le igoa o loʻu atua, o loo i ai foʻi le agaga o atua paia, ona aʻu taʻuina atu lea iā te ia laʻu miti.” (Tanielu 4:6-8) Na faaigoa e le tupu Tanielu iā Peletisara, ma o le atua sesē lea sa masani ona taʻua e le tupu o “loʻu atua,” atonu a lē o Pele, o Nepo po o Matuka foʻi. Talu ai na tapuaʻi Nepukanesa i atua e tele, na ia manatu ai iā Tanielu, o se tasi na iai “le agaga o atua paia.” Ona o le avea foʻi o Tanielu ma pule i le ʻau popoto uma o Papelonia, na faasino atu ai e le tupu iā te ia, “o le matai o taulāitu.” (Tanielu 2:48; 4:9; faatusatusa i le Tanielu 1:20.) O le mea moni lava ia, e leʻi tuulafoaʻiina e Tanielu lona faamaoni i le tapuaʻiga iā Ieova ae fai faiga faataulāitu.—Levitiko 19:26; Teuteronome 18:10-12.

SE LAAU TELE

6, 7. E faapefea ona e faamatalaina mea na miti i ai Nepukanesa?

6 O ā mea na aofia i le miti atuatuvale a le tupu o Papelonia? Ua faapea mai Nepukanesa: “O faaaliga ia na aʻu iloa i loʻu moega; faauta, na aʻu iloa le laau i totonu o le lalolagi, ua tele lava lona maualuga. Ua tupu tele le laau, ma ua malosi, o lona maualuga foʻi ua oo i le lagi, ua iloa mai o ia i le tuluʻiga o le lalolagi uma. Ua matagofie ona lau, ma lona fua ua tele, ua i ai foʻi mea e ʻai mā mea uma; ua faapaoloina i ona lalo ifo o manu o le vao; o ona la ua toʻaga i ai manu felelei, ua aai ai lava o mea ola uma.” (Tanielu 4:10-12) E pei ona sa lipotia mai, sa faananau Nepukanesa i arasi tetele o Lepanona, na alu atu ma maimoa i ai, ma na ia aumaia ni laau i Papelonia e fai ai laupapa. Peitaʻi, na te leʻi vaaia lava se laau e pei o lea na ia vaaia i lana miti. Na tū le laau i se tulaga matilatila ‘i le ogatotonu o le lalolagi,’ e iloa mai e le lalolagi uma, ma ona o lona fua tele mai na maua ai meaʻai mā tagata ma meaola uma.

7 E tele nisi mea na aofia ai i le miti e pei ona faaopoopo mai Nepukanesa: “Na ou vaaia i faaaliga i loʻu moega, faauta, o le leoleo, o lē ua paia, ua alu ifo ia mai le lagi. Ua alaga tele o ia, ua faapea atu, Inā tuu ia i lalo le laau, ma vavae ese ona la; inā lūlū ese ia ona lau, ma faataapeape ona fua; ina ia sosola manu ai ona lalo ifo, ma manu felelei ai ona la. A o le tagutugutu o lona pogai, tuu ai pea ia i le eleele, ia mau ai i le fusi uʻamea ma le ʻapa memea i le mutia o le vao; ia faasūsūina i le sau mai le lagi, ia fai foʻi lona tofi faatasi ma manu i le mutia o le laueleele.”—Tanielu 4:13-15.

8. O ai le “leoleo”?

Sa iai talitonuga faalotu a tagata Papelonia lava latou e tusa ai o agaga lelei ma agaga leaga. Peitaʻi, o ai lenei “leoleo,” po o lenei tagata vāai na sau mai le lagi? E pei ona taʻua “o lē ua paia,” o ia la o se agelu amiotonu sa fai ma sui o le Atua. (Faatusatusa i le Salamo 103:20, 21.) Seʻi manatu i fesili e mautinoa na atugalu ai le mafaufau o Nepukanesa! Aiseā o le a tātuu ai i lalo lenei laau? O le ā le aogā o le fusifusia o le tagutugutu o le laau i uʻamea ma le apamemea, ma taofia ai le toe tātupu? Ae o le ā le aogā o se tagutugutu?

9. O le ā tonu lava le faamatalaga sa faia e le leoleo, ma o ā fesili ua lāgā ai?

9 E lē taumatea na nunumi faasoloatoa Nepukanesa ina ua toe faalogo atu i isi upu a le leoleo: “Ia liua lona loto tagata, ma ia tuuina atu iā te ia le loto o le manu, seʻia mavae atu ona tausaga [“taimi,” NW] e fitu. O le pule a le ʻau leoleo lenei mea, o le upu a le ʻau paia ua ala ai lenei mea, ina ia iloa e tagata ola ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, ua tuuina atu ai i lē ua ia finagalo i ai, e tofia foʻi e ia e pule i ai tagata ua aupito faatauvaa.” (Tanielu 4:16, 17) E leai se loto o se pogati laau e pei o se tagata. E lē gata i lea, e faapefea ona tuuina le loto o se manu i totonu o le pogati laau? O le ā le uiga o “taimi e fitu”? E faapefea foʻi ona fesootaʻi atu nei manatu i le pulega o “le malo o tagata”? E mautinoa sa fia iloa e Nepukanesa le tali.

SE TALA LĒ LELEI MO LE TUPU

10. (a) O ā mea e mafai ona faaataina mai e laau e tusa ai ma le Tusi Paia? (e) O le ā ua faaataina mai e le laau tele?

10 Ina ua faalogo Tanielu i le miti, na matuā faateʻia ai mo sina taimi, ma atuatuvale ai. O le faatauanau atu a Nepukanesa ina ia faamatalaina le miti, na faapea mai ai le perofeta: “Loʻu alii e, ia i ai i ē o ita atu iā te oe le faalepō; ia i ai i ē o fai oe mo latou fili lona uiga. O le laau na e silafia, sa tupu tele ma le malosi . . . , le tupu e, o oe lava lea; ua tupu tele ma ua malosi, auā o lou mamalu ua tele, ua oo i le lagi, o lau pule foʻi ua oo i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Tanielu 4:18-22) I le Tusi Paia, e mafai ona faaataina mai e laau ia tagata, o tupu, ma malo. (Salamo 1:3; Ieremia 17:7, 8; Esekielu, mataupu 31) E pei o le laau tele i lana miti, “sa tupu tele ma le malosi” Nepukanesa i le avea ai ma ulu o le malo malosi o le lalolagi. Peitaʻi, o le “pule foʻi ua oo i le tuluʻiga o le lalolagi,” e pei ona faaataina mai e le laau tele, e aofia ai le lalolagi atoa. O lona uiga la, o loo faaataina mai ai le pule silisili ese aoao a Ieova, aemaise lava i lona fesootaʻiga ma le lalolagi.—Tanielu 4:17.

11. Na faapefea ona faaalia i le miti a le tupu, o le a faalumaina o ia?

11 Sa faatalitalia se tulaga e faalumaina ai Nepukanesa. I le faasino atu i lenā mea, na faaopoopo mai ai Tanielu: “Na silafia e le tupu, o le leoleo, o lē ua paia, ua alu ifo ia mai le lagi, ua faapea atu, Ina tuu i lalo ia le laau, ma faataumaʻoi i ai, a o le tagutugutu o lona pogai, tuu ai pea ia i le eleele, ia mau ai i le fusi uʻamea ma le ʻapa memea i le mutia o le vao; ia faasūsūina ai foʻi i le sau mai le lagi, ia fai foʻi lona tofi faatasi ma manu o le vao, seʻia mavae atu ona tausaga [“taimi,” NW] e fitu. Le tupu e, o lona uiga lenei, o le pule lava lenei a lē Silisili ese ua oo atu i loʻu alii le tupu.” (Tanielu 4:23, 24) E mautinoa na manaʻomia le lototele e momoli atu ai lenā feʻau i le tupu malosi!

12. O le ā le mea o le a tupu iā Nepukanesa?

12 O le ā le mea o le a tupu iā Nepukanesa? Seʻi manatu i lana gaoioiga a o faaopoopo mai Tanielu: “E tulia oe ia teʻa ma tagata, a e mau oe faatasi ma manu o le vao; e te taumafa i le mutia e pei o povi, e sūsū oe i le sau mai le lagi, e mavae atu ai ou tausaga [“taimi,” NW] e fitu, seʻia e silafia ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu ai foʻi i lē ua ia finagalo i ai.” (Tanielu 4:25) O le mea moni lava ia, na oo foʻi i alii maualuluga a Nepukanesa sa mafai ona latou ‘⁠tuliesea o ia mai tagata.’ Ae, po o le a tausia lelei ea o ia e tagata failafumanu agaalofa po o leoleo mamoe? E leai, auā na fetalai le Atua e uiga iā Nepukanesa, o le a mau faatasi ma “manu o le vao,” e ʻai foʻi i le mutia.

13. O le ā na faailoa mai e le miti i le laau o le a oo i le tulaga o Nepukanesa o sē e pulea le lalolagi?

13 E pei lava ona tuuina i lalo le laau, o le a aveesea Nepukanesa mai le avea ma pule o le lalolagi, peitaʻi e mo na o sina taimi. Ua faamatala mai e Tanielu: “Na fetalaia mai foʻi e tuu ai pea le tagutugutu o lona pogai; e tumau pea lau nofoaiga, e fai mo oe pe a e silafia ua pule Lē o i le lagi.” (Tanielu 4:26) O le tagutugutu, po o le pogati o le laau na tātuu i le miti a Nepukanesa, na tuu ai pea e leʻi aveesea, ae sa fusifusia ina ia aua nei toe tupu. E faapena tonu lava le “pogai” o le tupu o Papelonia, o le a iai pea, ae e taofia mo “taimi e fitu.” O lona tulaga i le avea ma pule o le lalolagi, o le a pei o le pogati o le laau lea sa fusifusia. O le a tuu ai pea seʻia māeʻa taimi e fitu. O le a faamautinoa e Ieova a o faagasolo lenā vaitaimi, o le a leai lava se tasi na te suia Nepukanesa e avea ma pule o Papelonia, e ui atonu sa faaauau ona pulea le malo e lona atalii o Evile-marota i le avea ai o se pule lagolago.

14. O le ā le mea na pulunaunauina e Tanielu Nepukanesa e fai?

14 E tusa ai ma mea na valoia e faatatau iā Nepukanesa, na pulunaunau atu ma le lototele Tanielu e faapea: “O lenei, le tupu e, ia mālie laʻu upu iā te oe, ia e lafoaʻi au agasala, a e fai le amiotonu, ia e lafoaʻi au amio faapiʻopiʻo, a e alofa i ē matitiva, pe mafai ona faalevaleva ane ai lou filemu.” (Tanielu 4:27) Afai e liliuese Nepukanesa mai lona ala agasala o le sauā ma le faamaualuga, atonu e suia ai tulaga o mea mo ia. Auā foʻi, e pei ona tupu i senituri e lua muamua atu, na finagalo ai Ieova e faaumatia tagata o Nineva, le laumua o Asuria, ae na te leʻi faia faapea ona sa salamō le tupu ma ona tagata. (Iona 3:4, 10; Luka 11:32) Ae faapefea Nepukanesa ma lona faamaualuga? Pe o le a suia ea ona ala?

LE ULUAʻI FAATAUNUUGA O LE MITI

15. (a) O le ā le uiga na faaauau pea ona faaalia e Nepukanesa? (e) O le ā le mea na faailoa mai e tusitusiga e uiga i galuega a Nepukanesa?

15 Na tumau pea le faamaualuga o Nepukanesa. A o femaliuaʻi solo i luga o lona maota ina ua 12 masina talu ona uma lana miti i le laau, na ia faia ai ni upu faasausili faapenei: “E lē o Papelonia tele ea lenei, na aʻu faia i loʻu malosi tele lava, e fai ma fale o le malo, ia viia ai foʻi loʻu mamalu?” (Tanielu 4:28-30) Na faavaeina e Nimarota Papelonia (Papelu), ae o Nepukanesa sa faamatagofieina. (Kenese 10:8-10) I se tasi o ana tusitusiga i papatusi, na ia faapea mai ai ma le faasausili: “O aʻu o Nepukanesa, le tupu o Papelonia, lē na toe faaleleia malumalu e pei o Esakila ma Esita, o le atalii ia o Napopolasa. . . . Na ou faamalosia pa o Esakila ma Papelonia ma taʻutaʻua ai laʻu nofoaiga e faavavau.” (Archaeology and the Bible, tusia e George A. Barton, 1949, itulau 478-479) Na faasino atu foʻi se isi tusitusiga i le pe ā ma le 20 malumalu sa ia faafouina pe toe fausia foʻi. Na taʻua e se tusi e faapea: I le pulega a Nepukanesa, na avea ai Papelonia o se tasi o aai e sili ona matagofie o le lalolagi anamua. I ana ia lava faamaumauga, e seāseā ona taʻua ai ana osofaʻiga faavaegāʻau, ae tele lava i faamaumauga o ana faugāfale ma lona uaʻi atu i atua o Papelonia. Atonu sa fausia e Nepukanesa le Togālaau maualuga ma matagofie o Papelonia, se tasi o Mataaga e Fitu o le Lalolagi Anamua.” (The World Book Encyclopedia)

16. O le a faapefea ona faalumaina Nepukanesa?

16 E ui lava i le faasausili o Nepukanesa, ae ua toeitiiti ona faalumaina loa lea. Ua fai mai le faamatalaga a le Tusi Paia: “A o tautala mai le tupu, ua tulei ifo le siʻufofoga mai le lagi, ua faapea mai, Nepukanesa e, le tupu, o le fai atu nei iā te oe, ua teʻa ma oe le malo. E tulia oe ia teʻa ma tagata, e te mau faatasi ma manu o le vao, e te ʻai i le mutia e pei o povi, e mavae atu ai ou tausaga [“taimi,” NW] e fitu, seʻia e iloa ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu i ai foʻi i lē ua ia finagalo i ai.”— Tanielu 4:31, 32.

17. O le ā le mea na tupu iā Nepukanesa faamaualuga, ma o le ā le tulaga na vave lava ona oo iā te ia?

17 Na vave ona valea Nepukanesa. Sa tuliesea mai i tagata ma ʻai i le mutia “e pei o povi.” I le iai faatasi ma manu o le vao, e mautinoa lava e leʻi maeva Nepukanesa i le mutia o se parataiso matagofie, ma fiafia ai i le ea mālū i aso taʻitasi, e aunoa ma ni ana mea na fai. I Irake i aso nei, lea o loo iai toēga o mea o le aai o Papelonia na faaleagaina, e masani ona oo atu le vevela i le 120 tikerī Fahrenheit (50°C) i masina o le tau māfanafana, a o lona mālūlū e i lalo ifo o le fua e toʻa ai le aisa. O lona sautia i se tau faapena ma le leai o se tasi e tausia o ia, na pei ai lona lauulu uumi ma le lavelave o fulufulu aeto, ma ona atigilima ma atigivae uumi na pei o ni matiuu o manulele. (Tanielu 4:33) Pagā le faalumaina na iai i lenei tupu faamauluga o le lalolagi!

18. A o faagasolo taimi e fitu, o le ā le mea na tupu i le nofoālii o Papelonia?

18 I le miti a Nepukanesa, na tuuina i lalo le laau ma fusifusia lona pogati ina ia taofia lona toe tupu aʻe mo taimi e fitu. Sa faapena foʻi ‘ona tūlia Nepukanesa ai lona nofoālii’ ona ua taia o ia e Ieova ma valea ai. (Tanielu 5:20) I lea tulaga, na suia ai le loto o le tupu mai le loto o le tagata, i le loto o le povi. Peitaʻi, na taofia e le Atua le nofoālii mo Nepukanesa seʻia māeʻa taimi e fitu. Atonu a o avea Evile-marota ma faauluuluga lē tumau mo le malo, na auauna ai Tanielu o se “pule i le itu malo uma o Papelonia, ia sili foʻi o ia i ē pule i le ʻau popoto uma o Papelonia.” Sa faaauau pea ona galulue ana uō Eperu e toʻatolu i le vaaia o galuega i lenā itumalo. (Tanielu 1:11-19; 2:48, 49; 3:30) Sa faatalitali pea le ʻau faaaunuua e toʻafā i le toe faafoʻisia o Nepukanesa i le nofoālii, o se tupu ua toe lelei le mafaufau, o lē na oo ina silafia, e “pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu i ai foʻi i lē ua ia finagalo i ai.”

LE TOE FAAFOʻISIAINA O NEPUKANESA I LONA TULAGA

19. Ina ua toe faafoʻisia e Ieova le mafaufau saʻo o Nepukanesa, o le ā na oo ina iloa e le tupu o Papelonia?

19 Na toe faafoʻisia e Ieova le mafaufau lelei o Nepukanesa ina ua māeʻa taimi e fitu. I lona faalauiloaina o le Atua Silisili ese na faapea mai le tupu: “Ua uma ia aso, ona ou faasaga aʻe ai lea oʻu mata i le lagi, o aʻu o Nepukanesa, ona aʻu toe atamai ai lea; ona ou faafetai ai lea i lē Silisili ese, ua ou faaneenee atu foʻi ma vivii atu iā te ia o lē soifua e faavavau, o lana pule o le pule e faavavau lea, o lona malo foʻi e āu tupulagā lava lea. O i latou uma o ē nonofo i le lalolagi, ua peiseaʻī ua leai i latou; ua ia faia foʻi e tusa ma lona finagalo i ʻau o le lagi, atoa ma ē o nonofo i le lalolagi; e leai se tasi na te taofia lona aao, pe fai atu iā te ia, O le ā ea le mea e te fai na?” (Tanielu 4:34, 35) Ioe, na oo ina iloa e Nepukanesa e faapea o le Silisili ese, o ia moni lea o le Pule Aoao i le malo uma o tagata.

20, 21. (a) Na faapefea i le tatalaina o fusi uʻamea na fusi ai le tagutugutu o le laau i le miti, ona iai se uiga tutusa ma le mea na tupu iā Nepukanesa? (e) O le ā le faalauiloaga na fai e Nepukanesa, ma pe na mafai e lenā mea ona avea ai o ia ma tagata tapuaʻi o Ieova?

20 Ina ua toe nofoia e Nepukanesa lona nofoālii, na peiseaʻī ai ua toe tatalaina fusi uʻamea sa fusifusia ai le tagutugutu o le laau i le miti. E tusa ai ma le toe faafoʻisia i lona tulaga sa iai, na ia faapea mai: “O ona pō lava ia ua ou toe atamai ai; ua toe foʻi mai iā te aʻu loʻu mamalu ma loʻu matagofie, ina ia mamalu ai loʻu malo; o oʻu tulafale foʻi ma alii sa iā te aʻu, ua latou saʻili iā te aʻu, ua faatumauina foʻi aʻu i loʻu malo, ma ua faaopoopoina mai iā te aʻu le mamalu e tele.” (Tanielu 4:36) Afai na iai ni alii maualuluga sa ʻinoʻino i le tupu a o valea o ia, ua tatau nei ona latou matuā “saʻili” iā te ia e ala i lo latou auauna atoatoa iā te ia.

21 Maʻeu le ofoofogia o “faailoga ma vavega” na faia e le Atua Silisili ese! E lē faateʻia ai i tatou i upu a le tupu o Papelonia o lē na toe faafoʻisia i lona tulaga, i lona faapea mai: “O lenei, o aʻu o Nepukanesa ou te faamanū atu, ma vivii atu, ma faaneenee atu i le Tupu o le lagi, e faamaoni ana galuega uma, ma ona ala ua tonu; na te mafaia foʻi ona faamaulaloina ē o savavali ma le faamaualuga.” (Tanielu 4:2, 37) Ae e leʻi avea lenā faalauiloaga ma auala e liua ai Nepukanesa e avea o se tagata o Nuu ese e tapuaʻi iā Ieova.

PE E IAI NI FAAMAONIGA MAI NISI TUSI?

22. O le ā le maʻi e manatu nisi e faapea o le mea lea sa oo iā Nepukanesa, peitaʻi o le ā e ao ona tatou iloa e faatatau i le māfuaaga o lona valea?

22 E manatu nisi e faapea o le tulaga valea lea sa taia ai Nepukanesa, o le lycanthropy. Na taʻua e se lomifefiloi faafomaʻi: “O le “LYCANTHROPY . . . e sau mai le [lyʹkos], lupus, luko; [anʹthro·pos], homo, tagata. O le taʻu lenei o le maʻi o tagata o ē e talitonu ua suia i latou e avea ma meaola, ma latou te faataʻitaʻi atu i le leo po o le tagi, o foliga po o amioga a lenā manu. O tagata nei, e masani lava ona latou manatu ua liua i latou lava i se luko, o se taʻifau po o se pusi; o nisi taimi o se povi, e pei o le tulaga o Nepukanesa.” (Dictionnaire des sciences médicales, par une société de médicins et de chirurgiens, Pale, 1818, Tusi 29, itulau 246) E tutusa āuga o le lycanthropy, ma āuga o le maʻi valea o Nepukanesa sa iai. Peitaʻi, ona o le Atua na faapogaia le valea o le mafaufau o Nepukanesa, e lē mafai la ona faatusatusa i se maʻi e masani ai.

23. O le ā le molimau ua iai e ese mai i le Tusi Paia e uiga i le tulaga valea na oo iā Nepukanesa?

23 Na aumaia e se tagata poto e suafa iā John E. Goldingay ni faamatalaga e tutusa ma le valea atoa foʻi ma le toe lelei o le mafaufau o Nepukanesa. O se faataʻitaʻiga, na ia taʻua: “E foliga mai o tusitusiga o loo iai i se papatusi e faasino atu i se tulaga lē lelei o le mafaufau na oo iā Nepukanesa, atonu foʻi e aofia ai ma lona lē vaaia lelei o le malo ma lona tuua o Papelonia.” Na sii mai foʻi e lenei tamāloa se tusi i le faa-Peretania ua taʻua “O le Iopu o Papelonia” ma faapea mai o loo “molimau i faasalaga mai i le Atua, o maʻi, faalumaina, le saʻilia o le faamatalaina o se miti na atuatuvale ai, o le aveesea e pei o se laau ua tātuu i lalo, tulia i fafo, ʻai i le mutia, ua valea, ua avea e pei se povi, faatimuʻia e Matuka, ua leaga atigilima ma atigivae, tutupu o le lauulu, ma noanoatia, ona toe faafoʻisia lea i le tulaga lelei, lea na ia faafetaia ai le atua.”

LE UIGA O TAIMI E FITU MO I TATOU

24. (a) O le ā na faaata mai e le laau tele i le miti? (e) O le ā le mea sa taofiofia mo taimi e fitu, ma na faapefea ona tupu lenā mea?

24 Ua faaataina mai i le laau tele le pulega a Nepukanesa i le lalolagi. Ae manatua, o loo faaata mai e le laau lea le pule silisili ese e sili mamao atu lona tulaga na i lo le tupu o Papelonia. O loo faaata mai ai le pule silisili ese a Ieova i le aoao o mea, o “le Tupu o le lagi,” aemaise lava i le fesootaʻi mai i le lalolagi. A o leʻi faaumatiaina e Papelonia Ierusalema, sa faaatagia mai le pule silisili ese aoao a le Atua e fesootaʻi ma le lalolagi, e le malo sa iai i lenā aai, lea sa nofoia ai e Tavita ma ona suli “le nofoālii o Ieova.” (1 Nofoaiga a Tupu 29:23) O le Atua lava ia na tuuina i lalo lenā pule silisili ese ma fusifusia i le 607 T.L.M., ina ua ia faaaogāina Nepukanesa e faaumatia Ierusalema. Sa taofia mo taimi e fitu le faatinoina o le pule silisili ese tauatua agaʻi mai i le lalolagi e se malo i le gafa o Tavita. O le ā la le umi o taimi e fitu? O anafea na amata ai, ma o le ā na faailogaina ai le iʻuga o na taimi?

25, 26. (a) I le mea na tupu iā Nepukanesa, o le ā le umi o “taimi e fitu,” ma aiseā ua e tali mai ai faapea? (e) I le faataunuuga sili, o anafea na amata ai “taimi e fitu,” ma na faapefea ona amataina?

25 I le taimi na valea ai Nepukanesa, na oo ina “tutupu o lona lauulu ua pei o fulufulu o aeto, ma ona matiuu ua pei o atigivae o manu felelei.” (Tanielu 4:33) E umi atu le taimi na alu ai na i lo le fitu aso po o le fitu vaiaso. O isi faaliliuga e faitauina faapea, o “taimi e fitu,” a o nisi ua faitauina o “taimi (tonu) atofaina” po o “vaitaimi.” (Tanielu 4:16, 23, 25, 32) O le faaupuga a se tasi o faaliliuga i le faa-Eleni (Septuagint) e faitauina faapea, o “tausaga e fitu.” Na manatu le tusitala Iutaia o talafaasolopito, o Iosefasa i “taimi e fitu,” e tutusa lenā ma “tausaga e fitu.” (Antiquities of the Jews, Tusi 10, Mataupu 10, palakalafa 6) Na iai foʻi ni tagata popoto Eperu na latou manatu i nei “taimi” o ni “tausaga.” “O tausaga e fitu,” o loo faaliliuina ai e le Tusi Paia faa-Samoa, An American Translation, Today’s English Version, ma le faaliliuga a James Moffatt.

26 E manino mai, e tutusa tausaga e fitu ma “taimi e fitu,” lea na valea ai Nepukanesa. I le faitauga faavaloaga, e tutusa aso e 360 ma le tausaga e tasi, po o le 12 masina e taʻi 30 aso le umi. (Faatusatusa i le Faaaliga 12:6, 14.) O lea la, o “taimi e fitu” na valea ai le tupu, po o tausaga e fitu, e 360 aso faatele i le 7, po o le 2,520 aso. Ae faapefea le faataunuuga sili o lana miti? E umi atu “taimi e fitu” faavaloaga na i lo le 2,520 aso. Na faailoa mai lenei mea i le fetalaiga a Iesu: “E solia foʻi Ierusalema e nuu ese, seʻia faaiʻuina tausaga [“taimi,” NW] o nuu ese.” (Luka 21:24) Na amata lenā ‘soliga’ i le 607 T.L.M. ina ua faaumatia Ierusalema ma taofia ai le toe faagaoioia o le malo faafaiata o le Atua i Iuta. O afea e iʻu ai lea soliga? I “tausaga e toe fuataʻi ai mea uma lava,” o lona uiga pe a toe faailoa mai le pule silisili ese a le Atua agaʻi i le lalolagi, e ala mai i le Ierusalema faafaatusa, le malo lea o le Atua.—Galuega 3:21.

27. Aiseā ua e manatu ai e faapea o “taimi e fitu” ia na amata mai i le 607 T.L.M., e leʻi faaiʻuina ina ua uma le 2,520 aso mulimuli ane ai?

27 Afai tatou te faitauina le 2,520 aso moni lava, e amata mai i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., ae gata mai le faitauina i le 600 T.L.M, le tausaga e leai sona tāua faale-Tusi Paia. E oo foʻi i le 537 T.L.M. ina ua toe foʻi i Iuta tagata Iutaia sa faaaunuua, e leʻi faailoaina ai le pule silisili ese a Ieova i le lalolagi. O le tulaga lenā na iai, auā e leʻi avea Serupapelu, le suli i le nofoālii o Tavita ma tupu i lenā taimi, ae sa na o se kovana i le itumalo o Iuta lea na pulea e Peresia.

28. (a) O le ā le faitauga e ao ona faatatauina i le 2,520 aso o “taimi e fitu” faavaloaga? (e) O le ā le umi o “taimi e fitu” faavaloaga, ma o ā aso na faailogaina ai lona amataga ma lona faaiʻuga?

28 Talu ai e faavaloaga “taimi e fitu,” e tatau la ona tatou faatatauina i le 2,520 aso, le faitauga faale-Tusi Paia: “O le aso ma le tausaga.” O le faitauga lenei o loo faatulagaina i se valoaga e faatatau i le vagaia e Papelonia o Ierusalema. (Esekielu 4:6, 7; faatusatusa i le Numera 14:34.) O lea la, o le “fitu taimi” o le puleaina o le lalolagi e malo o Nuu ese e aunoa ma le faalavelaveina e le Malo o le Atua, e 2,520 tausaga le umi. Na amata mai i le faaumatiaga o Iuta ma Ierusalema i le masina lona fitu (Etanima 15) i le 607 T.L.M. (2 Tupu 25:8, 9, 25, 26) E amata mai i le taimi lenā seʻia oo i le 1 T.L.M. e 606 tausaga. O le 1,914 tausaga ia o loo totoe, e faitau mai le tausaga lea seʻia oo i le 1914 T.A. O lea la, o “taimi e fitu,” po o le 2,520 tausaga, na iʻu iā Etanima 15, po o Oketopa 4/5, 1914 T.A.

29. O ai le “tagata ua aupito faatauvaa,” ma o le ā le tulaga sa faia e Ieova ina ia faanofotupu ai o ia?

29 O le tausaga lenā, na atoa i ai “taimi o nuu ese,” ma tuuina atu ai e le Atua le pulega i le “tagata ua aupito faatauvaa,”—o Iesu Keriso lea—o lē na manatu i ai ona fili e matuā faatauvaa lava ma na oo lava ina latou faasatauro iā te ia. (Tanielu 4:17) Ina ia faanofotupuina le Tupu Faa-Mesia, na tatala ai e Ieova fusi uʻamea ma le ʻapamemea faafaatusa lea sa fusi ai le “pogai” o lana ia lava pule silisili ese. Ona faataga ai lea e le Atua Silisili ese o le “tātupu” tautupu, e tupu mai ai e avea o se faailoaga o le pule silisili ese tauatua agaʻi i le lalolagi, e ala mai i le Malo faalelagi i aao o le Suli sili o Tavita, o Iesu Keriso lea. (Isaia 11:1, 2; Iopu 14:7-9; Esekielu 21:27) E tatou te matuā faafetai iā Ieova mo lenei iʻuga fiafia ua oo i ai, atoa ai ma le faailoaina mai o le uiga lilo o le laau tele!

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• O le ā na faaataina mai e le laau tele i le miti a Nepukanesa?

• O le ā na tupu iā Nepukanesa i le faataunuuga muamua o lana miti?

• Ina ua māeʻa le faataunuuga o lana miti, o le ā le taʻutinoga na faia e Nepukanesa?

• I le faataunuuga sili o le miti faavaloaga i le laau, o le ā le umi o “taimi e fitu,” ma o anafea na amata ma faaiʻuina ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 83]

[Ata i le itulau 91]