Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faamasinoina le Tusi o Tanielu

Ua Faamasinoina le Tusi o Tanielu

Mataupu Lua

Ua Faamasinoina le Tusi o Tanielu

1, 2. I le ā le tulaga ua tuuaʻia ai le tusi o Tanielu, ma aiseā e te manatu ai e tāua lou iloiloina o faamaoniga mo lana itu?

SEʻI faapea o loo e auai i se faamasinoga tāua i se fale faamasino. Ua tuuaʻia se tagata e faapea o ia o se tagata taufaasesē. Ua maumauaʻi le lōia a le malo, ua nofosala nei o ia. Ae o lē ua molia, e ese le taʻuleleia seʻia oo mai lava i le taimi ua molia ai. Faamata e te lē naunau e faalogo atu i ni faamaoniga mo lē ua tuuaʻia?

2 E faapena tonu lava oe ma le tulaga e faatatau i le tusi o Tanielu. Sa taʻuleleia lona tusitala i lona faamaoni. Ua leva ona faaaloalogia le tusi ua faaigoaina iā te ia. O faamatalaga o i le tusi lea na tusia e Tanielu, o se perofeta Eperu sa soifua i le senituri lona fitu ma lona ono T.L.M., ua faamaonia lona saʻo aʻiaʻi. Ua faaalia mai i le faasologa saʻo o mea na tutupu i le Tusi Paia, o le taimi ua aofia ai i le tusi, pe ā o le 618 T.L.M. e oo i le 536 T.L.M., ma o le tausaga foʻi lea na māeʻa ai le tusiaina o le tusi. Ae ua tuuaʻia le tusi. Ua faaʻaloʻalo pe maumaututū faamatalaga a isi tusi e faapea, e taufaasesē le tusi o Tanielu.

3. O le ā le faamatalaga a se tusi e tusa ai o le saʻo aʻiaʻi o le Tanielu?

3 O se faataʻitaʻiga, ua faailoa mai e se tusi e faapea, o le tusi o Tanielu, na manatu muamua i ai “o se talafaasolopito moni, ma o valoaga o iai e saʻo aʻiaʻi.” (The New Encyclopædia Britannica) Ae ua toe faapea mai lea tusi, o le tulaga moni lava ia i le tusi o Tanielu, “na tusia i se taimi mulimuli ane ina ua pagātia le atunuu i le pulega a Atioko le Mamalu IV [le tupu o Suria], lea na mafatia ai tagata Iutaia i sauāga.” Ua fai mai atili le tusi, na tusia le Tanielu i le va o le 167 ma le 164 T.L.M. Ua tausisi foʻi lenei tusi e faapea, e lē o valoiaina e le tusitala o le Tanielu le lumanaʻi, ae ua na ona ia aumaia o “mea na tutupu i talafaasolopito ua mavae e faauigaina faapea, o valoaga o le a tutupu i le lumanaʻi.”

4. O anafea na amata mai ai faitioga i le tusi o Tanielu, ma aiseā na toe lāgā ai faitioga faapena i senituri e leʻi leva tele atu?

4 O fea e māfua mai ai nei manatu? E lē fou nei faitioga i le tusi o Tanielu. Na amata mai lava i le faifilosofia e suafa iā Poferi, i le senituri lona tolu T.A. E pei o le toʻatele o ē sa pulea e le malo o Roma, sa popole tele lenei faifilosofia i aafiaga e aumaia e le Faa-Kerisiano. Na ia tusia ai loa ni tusi e 15 e faaleagaina ai le lotu “fou” lea. O lana tusi lona 12 sa faasagatau atu i le tusi o Tanielu. Sa faasalalau e Poferi, o lea tusi o se tusi taufaasesē na tusia e se Iutaia i le senituri lona lua T.L.M. Na iai foʻi isi tuuaʻiga faapea i le senituri lona 18 ma le 19. E taofi le ʻaufaitio ma le ʻaufaimanatu, o valoaga po o le valoiaina o mea tutupu i le lumanaʻi, e matuā lē mafai lava. Na avea Tanielu ma taulaʻiga o faitioga, lea na pei ai ua molia o ia ma lana tusi i se faamasinoga moni. O le manatu o le ʻaufaitio, ua lava faamaoniga e iloa ai e leʻi tusia le tusi e Tanielu i le taimi o le tafeaga i Papelonia, ae na tusia e se isi tagata i ni senituri mulimuli ane ai. * O le tele naʻuā o na faitioga, na tusia ai e se tusitala sana tusi i le faa-Peretania Tanielu i le Lua o le ʻAufaitio e tali atu ai i faitioga i le tusi o Tanielu.

5. Aiseā e tāua ai le fesili e faatatau i le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu?

5 Po o iai ea ni faamaoniga o nei faitioga ua faia ma le maumauaʻi? Pe e lagolagoina e faamaoniga le tuuaʻiga? E tāua tele mataupu o loo aafia ai i inei. E lē gata o le talaaga o lenei tusi mai anamua, ae ua faapena foʻi lo tatou lumanaʻi. Afai e taufaasesē le tusi o Tanielu, o lona uiga o folafolaga o loo iai i le tusi mo le lumanaʻi, ua o se ʻai a le matagi. Ae afai o valoaga o loo iai e moni, e mautinoa lou naunau e te fia iloa lona uiga mo i tatou i aso nei. Seʻi taofi mai le manatu lenā, a o tatou vaʻiliʻilia nisi o faitioga i le tusi o Tanielu.

6. O le ā le tuuaʻiga ua faia i nisi taimi agaʻi i le talafaasolopito o i le tusi o Tanielu?

6 Seʻi fai ma faataʻitaʻiga le tuuaʻiga ua faia e se tusi e faapea: “O le tele o faamatalaga auʻiliʻili e uiga i mea na tutupu anamua [e pei o le tafeaga i Papelonia] e matuā sesē lava.” (The Encyclopedia Americana) Pe moni ea lea? Seʻi o tatou iloiloina taʻitasi ni mea se tolu, lea ua faapea mai e sesē.

SE MATAUPU I LE TUPU NA MANATU E LEʻI IAI

7. (a) Aiseā na fiafia ai le ʻaufaitio o le Tusi Paia, i faamatalaga o i le Tanielu e uiga iā Pelesara? (e) O le ā le mea ua oo i le manatu e faapea, o Pelesara ua na o se igoa na fafau aʻe?

7 Na tusi mai Tanielu, sa avea Pelesara, le “alo” o Nepukanesa ma tupu i Papelonia ina ua faatoʻilaloina lenā aai. (Tanielu 5:1, 11, 18, 22, 30) Ua leva ona teena e le ʻaufaitio le manatu lenei, talu ai e lē o maua le igoa o Pelesara i se isi tusi vaganā ai le Tusi Paia. Ae o le mea moni, na faailoa mai e tusitala o talafaasolopito anamua, na avea Naponita ma tupu mulimuli o Papelonia, ina ua mavae atu Nepukanesa. O lea la, i le 1850, na taʻua ai e Ferdinand Hitzig e faapea, o Pelesara o se tagata na fafau aʻe i mafaufauga o le tusitala lava ia. Peitaʻi e te ono manatu ua lē talafeagai le taofi o lenei alii. Auā foʻi, pe avea ea le lē taʻua o lenei tupu, e faamaonia ai e leʻi iai moni lava, aemaise i le taimi na tau leai ai ni faamaumauga o talafaasolopito? Peitaʻi, i le 1854, na maua ai ni silinita e faia i le ele na eliina mai toēga o le faaleagaina o Uro, o se aai o Papelonia anamua, lea ua taʻua i aso nei o Irake i saute. O faamatalaga ua i nei silinita, na tusia e le tupu o Naponita ma o loo aofia ai ma se tatalo mo “Pelesarusa, loʻu atalii ulumatua.” E oo foʻi i le ʻaufaitio na ioe: O le Pelesara lenei o loo taʻua i le tusi o Tanielu.

8. Ua faamaonia faapefea le saʻo o faamatalaga a Tanielu, i le nofotupu o Pelesara?

8 E leʻi faamalieina lava le ʻaufaitio. Na tusi mai H. F. Talbot: “E lē o se faamaoniga lenā mea.” Ua mautū foʻi lona manatu e faapea, atonu o le atalii lenā e taʻua i tusitusiga i fagu ele, ua na o se tamaitiiti, a o lea e taʻua mai e Tanielu, o ia o se tupu. Peitaʻi e tusa ma se tausaga talu ona lomia faamatalaga a Talbot, na toe maua ai foʻi nisi papamaa. O loo iai faamatalaga e faasino atu iā Pelesara e faapea, sa iai ana failautusi ma lana ʻaufaigaluega. Ioe, e lē o se tamaitiiti lea o loo talanoaina i inei! Ua faafilemuina atili le mataupu e nisi foʻi papamaa na maua, o loo taʻua ai na iai taimi e fai ma toesea ai mo ni tausaga Naponita mai Papelonia. Ua faaalia atili foʻi e nei papamaa i taimi na, sa ia “tuuina atu ai le pule tautupu” o Papelonia i lona atalii ulumatua (o Pelesara). Na avea moni lava la Pelesara ma tupu, sa nofotupu i le taimi e tasi ma lona tamā. *

9. (a) O le ā atonu na uiga i ai le faamatalaga a Tanielu, o Pelesara o le atalii ia o Nepukanesa? (e) Aiseā e sesē ai le manatu o le ʻaufaitio e faapea, e lē o taʻua lava e Tanielu le iai o Naponita?

9 E leʻi faamalieina lava le ʻaufaitio. Ua fai mai nisi o i latou, o Pelesara o le atalii o Nepukanesa, ae e lē o se atalii o Naponita. Ua maumauaʻi mai foʻi nisi e faapea, e lē o taʻua mai lava e Tanielu le iai o Naponita. Ae o le a tatou iloa le sesē o manatu uma nei a o tatou iloiloina. E foliga mai sa faaipoipo atu Naponita i le afafine o Nepukanesa. O lea la ua avea ai loa Pelesara ma atalii o le atalii o Nepukanesa. E tusa ai ma le gagana Eperu ma le Arama, o le faaupuga o le “atalii o” e mafai ona faapea atu o le “atalii o le atalii o” po o “lē na tupuga mai.” (Faatusatusa i le Mataio 1:1.) E faaopoopo atu i ai, e aliali mai i tala o le Tusi Paia, o Pelesara o le atalii o Naponita. O le atuatuvale o Pelesara i le tusitusiga mataʻutia i le papuipui, na ia ofoina atu ai ma le popole le tulaga lona tolu i le malo, i so o se tasi lava na te mafai ona faamatalaina nei upu. (Tanielu 5:7) Aiseā na ofo ai le tulaga lona tolu ae lē o le tulaga lona lua? O lenei ofo e atagia mai ai ua uma ona nofoia le tulaga muamua ma le lua, lea na umia e Noponita ma lona atalii o Pelesara.

10. Aiseā e manino ai faamatalaga a Tanielu e uiga i le soloaʻiga tautupu o Papelonia, na i lo isi tusitala anamua o talafaasolopito?

10 O le taʻua la e Tanielu o Pelesara, e lē faamaonia ai e faapea o se talafaasolopito e “matuā sesē” lava. E na i lo lea, e ui e leʻi tusia e Tanielu se talafaasolopito o Papelonia, ae ua sili atu ona manino ana faamatalaga i le soloaʻiga tautupu o Papelonia na i lo tusitala o talafaasolopito e pei o Herotota, Seinafo, ma Perosi. Aiseā na mafai ai e Tanielu ona tusia mea moni na tutupu e leʻi iloa e nei tusitala? Auā sa iai o ia i Papelonia. Sa tusia lana tusi e faavae i mea na ia vaaitino i ai, ae e leʻi tusia e se tagata taufaasesē o ni senituri mulimuli ane ai.

O AI TARIU LE METAI?

11. E tusa ai o le faamatalaga a Tanielu, o ai Tariu le Metai, ae o le ā se faamatalaga na faia e uiga iā te ia?

11 E tusa ma le faamatalaga a Tanielu, na amata ona pule se tupu e igoa iā “Tariu le Metai” ina ua faatoʻilaloina Papelonia. (Tanielu 5:31) E lē o maua lava le igoa o Tariu le Metai i ni faamatalaga e ese mai le Tusi Paia, ma e lē o maua foʻi i suʻesuʻega i toēga o mea na eliina mai le palapala. O le mea lea, ua tausisi ai pea le tusi, The New Encyclopædia Britannica, o Tariu lenei e “lē o se tagata moni” na iai.

12. (a) Aiseā e lē talafeagai ai le faapea mai o le ʻaufaitio e leʻi iai lava Tariu le Metai? (e) O le ā se tasi o auala e mafai ona tatou mātaulia ai Tariu le Metai, ma o le ā le faamaoniga ua i ai?

12 Ua fai ma le faaeteete faamatalaga a nisi tagata popoto. Auā e faapena foʻi faitioga na faia muamua iā Pelesara e faapea, e “lē o se tagata moni.” E manino mai, o le a faapena foʻi ona sesē o latou manatu e uiga iā Tariu. Ua uma ona faaalia mai i papamaa e leʻi umia e Kuresa le Peresia le taʻu, “Tupu o Papelonia” i le taimi lava na manumalo ai. Ua faapea mai se tagata suʻesuʻe: “O le tagata na faaeeina i ai le taʻu o le ‘Tupu o Papelonia,’ e lē o Kuresa ae o se tasi sa avea ma tupu i lalo o le vaavaaiga a Kuresa.” Faamata o Tariu o le igoa po o le taʻu lenā o le tagata Metai lea na tofia e pulea Papelonia? Ua fai mai nisi atonu o Tariu o le tagata lenā na igoa iā Kuparu. Na faatūina Kuparu e Kuresa e fai ma kovana i Papelonia, ma na faamautinoa mai e faamaumauga e ese mai i le Tusi Paia, sa malosi tele lana pule. Na taʻua i se papamaa lona tofia o sui kovana i Papelonia. Ae e te silafia, o lea e taʻua mai e Tanielu le tofia e Tariu o le 120 o alii sili e pule i le malo o Papelonia.—Tanielu 6:1.

13. O le ā le māfuaaga talafeagai ua taʻua ai Tariu le Metai i le Tanielu, ae e lē o taʻua i isi tusi?

13 Atonu i se taimi, ona maua mai lea o nisi faamaoniga tuusaʻo ma se tala saʻo i lenei tupu. Po o le ā lava le tulaga e iai, o le tau leai o ni faamatalaga a tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua i lea mataupu, e lē faapea ai e “lē o se tagata moni” Tariu, pe manatu ai foʻi o se tusi e taufaasesē le tusi o Tanielu. E matuā talafeagai ona manatu i le tala a Tanielu, o se taʻutinoga a se tasi na vaaitino i ai, lea e sili ona auʻiliʻili lona faamatalaina na i lo isi tusi.

O LE NOFOAIGA A IOAKIMA

14. Aiseā e lē feteenaʻi ai faamatalaga a Tanielu ma Ieremia e tusa ai ma tausaga o le nofoaiga a le tupu o Ioakima?

14 Ua faapea mai le Tanielu 1:1: “O le tausaga e tolu o le nofoaiga a Ioakima le tupu o Iuta na sau ai Nepukanesa le tupu o Papelonia i Ierusalema ma na vagaia.” Ua fai mai le ʻaufaitio e sesē le mau lea, ona e foliga mai e lē o ōgatusa ma le faamatalaga a Ieremia e faapea, o le o tausaga o Ioakima, o le tausaga muamua lea o Nepukanesa. (Ieremia 25:1; 46:2) Pe e feteenaʻi faamatalaga a Tanielu ma Ieremia? O le tele o faamatalaga ua manino ai le mataupu. Ina ua faatoʻā tofia lava Ioakima e Farao Neko e avea ma tupu i le 628 T.L.M., na galue ai o se tupu faatonutonu i lalo o le pulega a le tupu lenei o Aikupito. O le taimi lea pe tusa e toe tolu tausaga ona nofoia lea e Nepukanesa o le nofoālii o Papelonia e suitulaga i lona tamā, i le 624 T.L.M. E leʻi umi (i le 620 T.L.M.), ae vagaia loa Iuta e Nepukanesa ma tofia ai loa Ioakima e fai ma tupu i lalo o le pulega a Papelonia. (2 Tupu 23:34; 24:1) I le malamalamaga o tagata Iutaia sa i Papelonia, o le “tolu o tausaga” o Ioakima, o le tolu lea o tausaga o auauna o se tupu i lalo o le pulega a Papelonia. O le vaaiga lenā lea na tusi mai ai Tanielu. Ae na tusi mai Ieremia e tusa ai o le malamalamaga o le ʻau Iutaia sa iai i Ierusalema i lenā taimi. O lona uiga, sa ia faasino atu i le amataga o le nofoaiga a Ioakima i le taimi na tofia ai o ia e Farao Neko e avea ma tupu.

15. Aiseā e lē talafeagai ai le faaaogā o le tausaga o loo taʻua i le Tanielu 1:1 e faavae ai le faitioga?

15 O le mea ua manatu i ai o se feteenaʻiga i faamatalaga, ua na ona atili faamalosia ai faamaoniga o le tusia e Tanielu o lana tusi, a o iai faatasi ma tagata Iutaia i le tafeaga i Papelonia. Peitaʻi e iai se isi māfuaaga e sesē ai lenei tetee faasaga i le tusi o Tanielu. Manatua, sa iai i le tusitala o le Tanielu le tusi o Ieremia, ma sa ia faasino atu foʻi i ai. (Tanielu 9:2) Faamata e mafai e se taufaasesē atamai, na faapea na tusia le tusi o Tanielu, aemaise lava i le fuaiupu amata o lana tusi, ona faia ni faamatalaga feteenai ma upu na tusia e Ieremia, se tagata na faaaloalogia? E leai lava!

FAAMAONIGA AUʻILIʻILI

16, 17. Ua faapefea ona lagolagoina e faamaoniga mai suʻesuʻega o toēga o mea anamua le tala a Tanielu e uiga i le (a) faatūina e Nepukanesa o se tupua faalotu e tapuaʻi i ai ona tagata? (e) faamaualuga o Nepukanesa i ana faugāfale i Papelonia?

16 Seʻi o tatou talanoa nei loa la i ni faamaoniga saʻo. O le a tatou tilofaʻia nisi o auʻiliʻiliga o loo i le tusi o Tanielu, e iloa ai sa vaaitino le tusitala i mea na tutupu sa ia tusia.

17 O le masani lelei o Tanielu i auʻiliʻiliga e lē o manino mai e uiga iā Papelonia anamua, ua avea ma faamaoniga malosi o le saʻo aʻiaʻi o lana tusi. O se faataʻitaʻiga, i le Tanielu 3:1-6 ua taʻua ai le faatūina e Nepukanesa o se faatusa tele mo tagata uma e tapuaʻi i ai. Na maua e tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua nisi faamaoniga e faapea, sa taumafai le tupu lenei ina ia faamalosia le lotonuu ma faiga faalotu a ona tagata. Sa faamauina foʻi e Tanielu le faamaualuga o Nepukanesa e uiga i ana galuega faufale. (Tanielu 4:30) Na faatoʻā faamautinoa mai i ona pō nei e le ʻau suʻesuʻe i toēga o mea anamua, e moni lava sa matuā lagolagoina e Nepukanesa le fausiaina o le tele o fale i Papelonia. Ona o lona faamauluga, na ia faatonuina le tusia ai o lona igoa i piliki! E lē mafai la e le ʻaufaitio o le tusi o Tanielu ona faamatala pe faapefea e se tusitala e taufaasesē e pei ona latou fai mai ai, o lē sa ola i taimi o le ʻau Makapaio (167-63 T.L.M.), ona iloa na faugāfale pe tusa o le fā senituri muamua atu, ma a o leʻi taitai ona maua faamaoniga mai suʻesuʻega a tagata i toēga o mea anamua.

18. E faapefea i le tala a Tanielu e uiga i le eseesega o faasalaga a Papelonia ma Peresia ona faaalia ai e saʻo lana faamatalaga?

18 Ua fofola mai foʻi e le tusi o Tanielu nisi eseesega iloga o tulafono a Papelonia ma le malo o Metai ma Peresia. O se faataʻitaʻiga, i lalo o le tulafono a Papelonia, na lafoina ai uō e toʻatolu a Tanielu i le ogaumu aasa ona o le lē usiusitai i le tupu. I tausaga mulimuli ane ai, na lafo ai Tanielu i le lua o leona ona e leʻi usitai atu i le tulafono a Peresia, lea sa afāina ai lona lotofuatiaifo. (Tanielu 3:6; 6:7-9) Na taumafai nisi e tetee i le tala i le ogaumu aasa e faapea o se tala faafagogo. Ae peitaʻi na maua mai e le ʻausuʻesuʻe i toēga o mea anamua, se tusi mai Papelonia anamua o loo taʻua patino ai le faasalaga lenei. I tagata Metai ma Peresia, e paia le afi iā i latou. O le pogai lea na latou faaaogāina ai isi faasalaga ogaoga. E lētioa la ona latou filifilia le lua o leona.

19. O le ā le eseesega i mataupu faaletulafono i le va o Papelonia ma Metai ma Peresia, lea ua faamanino mai e le tusi o Tanielu?

19 Ua tulaʻi mai foʻi se isi eseesega. O loo faapea mai Tanielu, e mafai lava e Nepukanesa ona faavaeina ma suia faafuaseʻi tulafono. Ae peitaʻi e lē mafai e Tariu ona suia ‘tulafono a Metai ma Peresia,’ e oo lava i tulafono na ia faavaeina! (Tanielu 2:5, 6, 24, 46-49; 3:10, 11, 29; 6:12-16) Na tusia e John C. Whitcomb e faapea: “I Papelonia e maualuga le tupu na i lo le tulafono. A o Metai ma Peresia, e usiusitai le tupu i le tulafono. Ua faamaonia e talafaasolopito anamua nei eseesega.”

20. O ā auʻiliʻiliga e faatatau i le faigāʻai sa faia e Pelesara, ua faamaonia ai na malamalama lelei Tanielu i tū a Papelonia?

20 O loo matuā auʻiliʻili mai i le Tanielu mataupu 5, le tala e uiga i le faigāʻai tele a Pelesara. E foliga mai na amata i se tausamiga fiafia i meaʻai ma meainu, ona o loo iai faamatalaga e uiga i le uaina. (Tanielu 5:1, 2, 4) O le mea moni, o mamanu na vaneina anamua o ni faigāʻai faapena, ua faaalia mai ai e na o uaina o loo inuina. Sa faatāua tele la le uaina i na tausamiga fiafia. Ua taʻua foʻi e Tanielu le auai o fafine i lenei faigāʻai; o isi ia avā a le tupu ma ana palake. (Tanielu 5:3, 23) E lagolagoina e suʻesuʻega i toēga o mea anamua le tū faa-Papelonia lea. O le faatasi atu o fafine i tamāloloa i se faigāʻai, sa matuā teena lava e tagata Iutaia ma Eleni i le vaitaimi o le ʻau Makapaio. Atonu o le māfuaaga lea e leʻi taʻua ai nei fafine i uluaʻi faaliliuga Eleni o le tusi o Tanielu i le Faaliliuga o le Fitugafulu. * Peitaʻi, o le Tanielu taufaasesē lea e faapea na ola i le taimi lea, sa tatau la ona iai o ia i le taimi na malosi ai tū ma aganuu faa-Eleni, atonu foʻi i le vaitaimi na faia ai le Faaliliuga o le Fitugafulu!

21. O le ā se faamatalaga sili ona fetaui o le māfuaaga o le iloa lelei e Tanielu o aganuu ma mea na tutupu i le taimi o le tafeaga i Papelonia?

21 E tusa ai ma na auʻiliʻiliga, e matuā faigatā lava ona talitonu e mafai ona faapea mai le Britannica e uiga i le tusitala o le tusi o Tanielu, o sē “e lē manino ma lē saʻo” lona malamalamaga i le taimi o le tafeaga i Papelonia. E faapefea ona iloa lelei e se tagata taufaasesē o senituri mulimuli ane, ia aganuu a Papelonia ma Peresia? Ia manatua foʻi o malo tetele uma nei e lua, ua leva ona lē toe iai i tua atu o le senituri lona lua T.L.M. E manino mai foʻi e leʻi iai ni ʻausuʻesuʻe o toēga o mea anamua i na taimi. E leʻi malamalama tele foʻi tagata Iutaia o lenā vaitaimi i aganuu ma talafaasolopito o isi atunuu. Ua na o Tanielu le perofeta, o se molimau vaaitino o na aso ma mea na tutupu ai, e mafai ona tusia le tusi ua faaigoaina iā te ia.

PO UA FAAMAONIA EA I NISI MANATU, E TAUFAASESĒ LE TUSI O TANIELU?

22. O ā faamatalaga a le ʻaufaitio e faatatau i le tulaga o le Tanielu i le kanona o Tusitusiga Paia Eperu?

22 O se tasi o faitioga masani i le Tanielu, o lona tulaga lea i le kanona po o tusi ia o Tusitusiga Paia Eperu, ua faamaonia e mai le Atua. Sa faatulaga e le ʻaurapi anamua tusi nei i ni vaega se tolu: o le Tulafono, o le ʻAuperofeta, ma Tusitusiga. Na latou faatulagaina Tanielu i le lisi o Tusitusiga ae lē o le ʻAuperofeta. Ona o lenā tulaga, ua finau mai ai le ʻaufaitio, e leʻi iai le tusi i lea taimi ina ua aoaoina tusi a le ʻauperofeta. Ua faavasega faatasi ma Tusitusiga, ona e manatu na faatoʻā aoaoina mulimuli ane lea vaega.

23. O le ā le vaaiga a tagata Iutaia i le tusi o Tanielu, ma e faapefea ona tatou iloa?

23 E ui lava i lea, e lē o tagata suʻesuʻe uma o le Tusi Paia e ioe i le vaevaeina o le kanona e rapi anamua i se tulaga maumauaʻi faapea, po o le lē faaaofia ai foʻi o le Tanielu i tusi a le ʻAuperofeta. Ae tusa lava foʻi pe na faatulaga e le ʻaurapi le Tanielu i le vaega o Tusitusiga, pe faamaonia ai ea na tusia i se taimi mulimuli ane ai? E leai. Ua aumaia e nisi tagata atamamai ni māfuaaga atonu na lē faaaofia ai e le ʻaurapi Tanielu i le lisi o Perofeta. O se faataʻitaʻiga, atonu na latou faia faapea ona sa lē malilie i le tusi, pe ona e ese la latou vaaiga sa iai iā Tanielu na i lo isi perofeta, ona sa ia umia se tulaga maualuga faalemalo i se atunuu ese. Po o le ā lava le tulaga, ae o le mea tāua lava: Sa faaaloalo loloto tagata Iutaia i le tusi o Tanielu ma na talitonu i ai o se tusi mai le Atua. O lea foʻi ua aliali mai i faamaoniga, ua leva ona faamāeʻaina le kanona o Tusitusiga Paia Eperu i tua atu o le senituri lona lua T.L.M. E leʻi faatagaina la ona toe faaopoopo i ai nisi tusi, e aofia ai ma isi tusi sa tusia i le senituri lona lua T.L.M.

24. Ua faapefea ona faaaogā le tusi faaapokerifa o le Ekelesiatiko e faasagatau ai i le tusi o Tanielu, ae aiseā e sesē ai lenā faiga?

24 O le mea malie, o se tasi o na tusi lea e leʻi taliaina i le kanona, ua faaaogāina e nisi e finau ai faasaga i le tusi o Tanielu. O le tusi lea faaapokerifa e taʻua o le Ekelesiatiko na tusia e Iesu Peni Sirako, lea e foliga mai na māeʻa ona tusia pe ā ma le 180 T.L.M. E fiafia tele le ʻaufaitio e faasino atu i le lē tusia ai o Tanielu i le lisi umi o tane amiotonu o loo i le tusi. Ua latou finau mai e leʻi iai se Tanielu i lenā taimi. E ioe i ai le toʻatele o le ʻauatamamai i lea manatu. Ae tagaʻi foʻi: O le lisi lava lea e tasi, e lē o taʻua ai igoa o Esera ma Moretekai (sa taʻutaʻua i laʻua i tagata Iutaia na toe foʻi mai le tafeaga) ma le tupu lelei o Iosefatu. E mai faamasino uma lava, ua na o Samuelu o loo taʻua ai. * Talu ai e lē o taʻua mai ia tane i le lisi lea e lē o faapea mai e atoatoa, ma o loo maua i se tusi e lē mai le Atua, pe tatou te manatu ai loa e lē moni uma i latou na? E matuā lē talafeagai lava.

UA LAGOLAGOINA E ISI LE TUSI O TANIELU

25. (a) Na ioe faapefea Iosefasa i le saʻo aʻiaʻi o le tala a Tanielu? (e) I le ā le auala ua fetaui ai talafaasolopito lauiloa ma le tala a Iosefasa e faatatau iā Alesana le Sili ma le tusi o Tanielu? (Tagaʻi i le faaopoopoga lona lua.) (i) Ua lagolagoina faapefea e faamaoniga tau gagana le tusi a Tanielu? (Tagaʻi i le itulau 26.)

25 Seʻi tatou uaʻi atu atili i ni molimau maufaatuatuaina ma le saʻo. Ua manatu nisi, e leai se isi tusi o Tusitusiga Paia Eperu e sili ona manatu i ai e saʻo, na i lo le tusi o Tanielu. O se faataʻitaʻiga: Ua ioeina e le tusitala o talafaasolopito Iutaia o Iosefasa, le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu. Na faapea mai Iosefasa, na malaga atu Alesana le Sili i Ierusalema i le taimi o lana osofaʻiga faasaga iā Peresia i le senituri lona fā T.L.M. O inā na faailoa atu ai e le ositaulaga iā te ia se kopi o le tusi o Tanielu. Na iloa e Alesana e faapea o upu o le valoaga a Tanielu lea sa faasino atu iā te ia, e faatatau tonu i ana osofaʻiga faavaegāʻau iā Peresia. * O le taimi lea pe tusa o le senituri ma le ʻafa a o leʻi iai le tusi taufaasesē e pei ona fai mai ai le ʻaufaitio. Ioe, ua matuā faitioina lava e le ʻaufaitio Iosefasa i le fuaitau lea. Ua tuuaʻia foʻi o ia i lona taʻua o nisi o valoaga a Tanielu e faapea ua faataunuuina. Ae e pei ona taʻua e Joseph D. Wilson, “atonu e sili atu le silafia [e Iosefasa] o le mataupu na i lo le ʻaufaitio uma o le lalolagi.”

26. Ua faapefea ona lagolagoina e Tusi Tāʻai o le Sami Mate le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu?

26 Ua atili lagolagoina le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu e Tusi Tāʻai o le Sami Mate sa maua i ana o Kumarana i Isaraelu. O le tele o tusi tāʻai ia na maua i le 1952, o tusi tāʻai ma vaega o le tusi o Tanielu. O kopi aupito i leva o nei tusi tāʻai na maua mai, e mai i le faaiʻuiʻuga o le senituri e lua T.L.M. O lea la, ua leva ona lauiloa ma faaaloalogia le tusi o Tanielu i lenā taimi. Ua taʻua e se tusi: “Ua lē o toe talitonu tagata e faapea na tusia le tusi o Tanielu i taimi o le ʻau Makapaio, auā e lē lava le taimi i le va o le tusia o le tusi ma le taimi na maua ai ni kopi i se fale tusi o se vaega faalotu a le ʻau Makapaio.” (Zondervan Pictorial Encyclopedia of the Bible)

27. O le ā le faamaoniga pito i leva o iai, ua taʻua ai Tanielu o se tagata moni sa lauiloa i le taimi o le tafeaga i Papelonia?

27 Peitaʻi, e iai se molimau maufaatuatuaina e sili ona leva o le tusi o Tanielu. O le perofeta lea o Esekielu, e tupulaga lelei lava ma Tanielu. Sa avea foʻi ma perofeta i le taimi o le tafeaga i Papelonia. E sili atu i le faalua ona taʻua e Esekielu le igoa o Tanielu i lana tusi. (Esekielu 14:14, 20; 28:3) E pei ona faaalia i nei fuaiupu, e oo ane i le taimi na soifua ai Esekielu i le senituri lona ono T.L.M., ua leva ona lauiloa Tanielu o se tane amiotonu ma le atamai. Ua alagatatau ai ona taʻua o ia faatasi ma auauna matataʻu o Noa ma Iopu.

O LE MOLIMAU SILI

28, 29. (a) O le ā le faamautinoaga sili e iloa ai le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu? (e) Aiseā e tatau ai ona tatou taliaina le molimau a Iesu?

28 Seʻi o tatou tilofaʻia le molimau sili i le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu, o Iesu lea. I lona talanoaina o aso o le iʻuga, na faasino atu ai Iesu i “le perofeta o Tanielu,” atoa ai ma se tasi o valoaga a Tanielu.—Mataio 24:15; Tanielu 11:31; 12:11.

29 Pe afai la e saʻo le manatu o le ʻaufaitio na tusia le tusi o Tanielu i le taimi o le ʻau Makapaio, e tatau la ona tasi le mea e saʻo o mea ia e lua. A lē o le faavaleaina o Iesu e nei taufaasesē, po o lona lē fetalai foʻi i upu ia na sii mai e Mataio. E lē talafeagai nei faamatalaga. Pe afai tatou te lē maufaatuatuaina le tusi o Mataio, e faapefea la ona tatou faatuatuaina isi vaega o le Tusi Paia? Pe a tatou aveesea na fuaiupu, o ā la isi upu o le a tatou toesea mai i le Tusi Paia? Na tusi mai le aposetolo o Paulo: “O tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aogā foʻi ia e aʻoaʻo ai, . . . e faatonu ai.” (2 Timoteo 3:16) Afai la e lē o se tagata moni Tanielu, e faapena foʻi la Paulo. Faamata e mafai ona faavaleaina Iesu? E leai lava. Na soifua o ia i le lagi ina ua tusia le tusi o Tanielu. O Iesu lava ia na fetalai: “O aʻu o lē [na] ola, a o leʻi ola mai Aperaamo.” (Ioane 8:58) E sili atu ona tatou fesili iā Iesu na i lo isi tagata na soifua mai, mo faamatalaga e uiga i le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu. Ae tatou te lē tau fesili. O lea ua tatou iloa le manino o le molimau a Iesu.

30. Ua atili faamaonia faapefea e Iesu le tusi o Tanielu?

30 I le taimi o lona papatisoga, sa matuā faamaonia ai loa e Iesu le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu. O le taimi lea na avea ai o ia ma Mesia, ma na faataunuuina ai le valoaga a Tanielu e faatatau i le 69 vaiasosa. (Tanielu 9:25, 26; tagaʻi i le Mataupu 11 o le tusi lenei.) E tusa foʻi pe saʻo le manatu na tusia le Tanielu i tausaga mulimuli ane, ae na iloa e le tusitala o le tusi o Tanielu le lumanaʻi pe tusa o le 200 tausaga o i luma. E mautinoa lava, e lē mafai ona faagaeeina e le Atua se taufaasesē na te valoia mai valoaga moni i lalo o se igoa sesē. Ua talia atoatoa e tagata faamaoni i le Atua le molimau a Iesu. Po o le ā lava la le taumafai o le ʻauatamamai uma, le ʻaufaitio i le lalolagi e faitioina Tanielu, ua lava le molimau a Iesu e taʻusesēina i latou uma, auā o ia “o le molimau moni ma le faamaoni.”—Faaaliga 3:14.

31. Aiseā e toʻatele ai le ʻaufaitio e lē talitonu pea i le saʻo aʻiaʻi o le Tanielu?

31 E lē lava foʻi lenei faamaoniga mo le ʻaufaitio o le Tusi Paia. I le auʻiliʻiliina māeʻaeʻa o lenei mataupu, ua matuā lava ma totoe ni faamaoniga e faatalitonuina ai i latou. Na tusi mai se tasi o polofesa o le Iunivesite o Okisefoti: “E lē o le taliina o teteega e faatalitonuina ai tagata, ae seʻi vaganā ai ua suia o latou manatu maumauaʻi e faapea ‘e lē mafai ona iai ni valoaga e faia i le malosi e sili atu i le malosi o tagata.’” Ioe, ua faatauasoina i latou e o latou lava manatu maumauaʻi. Ae tuu ai pea, o la latou lava lenā filifiliga.

32. O ā mea o faatalitalia o le a tatou maua mai i le suʻesuʻeina o le tusi o Tanielu?

32 Ae e faapea la oe? Afai e leai se māfuaaga talafeagai e te faatalatū ai i le taliaina o le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu, alo mai mo se folauga fiafia o saʻiliʻiliga o mea mataʻina. O le a faagaeetia oe i tala o mea na tutupu aemaise o le maofa i valoaga. O le a sili atu foʻi ona faamalosia ai lou faatuatua, a o talanoaina mataupu taʻitasi. E mautinoa le faafiafiaina o oe a o e uaʻi totoʻa atu i le valoaga a Tanielu!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Ua taumafai nisi ʻaufaitio e faafeoloolo le moliaga o lea tusi i le faapea mai, na faaaogā e le tusitala le igoa o Tanielu, o se igoa fai, e pei ona sa faia foʻi e isi tusitala anamua i le tusiaina o tusi e ese mai i le Tusi Paia. Ae peitaʻi e maumauaʻi pea se tagata faitofā o le Tusi Paia o Ferdinand Hitzig: “E iai le eseesega pe afai e taofi na tusia e se isi [tusitala] le tusi o Tanielu. Afai o le tulaga lea, ua avea loa o se tusitusiga taufaasesē, ma o le faufauga, ina ia faasesē lana ʻaufaitau e ui lava e aogā iā i latou.”

^ pala. 8 E leʻi iai Naponita ina ua paʻū Papelonia. E talafeagai la le faapea atu sa avea Pelesara ma tupu i le taimi lenā. Ua finau mai le ʻaufaitio, o faamaumauga ia e ese mai le Tusi Paia, e lē o taʻua aloaʻia ai Pelesara o le tupu. Ae peitaʻi, ua taʻua e faamaumauga anamua, e oo lava foʻi i se kovana, e mafai ona taʻua o se tupu i na aso.

^ pala. 20 Ua tusi mai se faitofā Eperu o C. F. Keil e tusa o le Tanielu 5:3: “E lē o taʻua fafine i le fuaiupu lenei ma le fuaiupu e 23 i le faaliliuga o le LXX. (Fitugafulu), e tusa ai ma le aganuu a tagata Maketonia, Eleni ma Roma.”

^ pala. 24 O le lisi o tane ma fafine faamaoni lea na faagaeeina Paulo e tusia i le Eperu 11, ua ese mai lea, auā o loo iai faamatalaga e foliga mai e faasino atu i tala i le tusi o Tanielu. (Tanielu 6:16-24; Eperu 11:32, 33) Ae e lē o atoa foʻi le lisi a le aposetolo. E toʻatele foʻi e lē o taʻua i le lisi e pei o Isaia, Ieremia ma Esekielu. Peitaʻi, e lē avea lenā tulaga ma mea e faamaonia ai latou te leʻi soifua lava.

^ pala. 25 Ua manatu nisi tagata o talafaasolopito e faapea, ua faamatalaina e lenei mea le pogai na agalelei ai Alesana i tagata Iutaia, o ni uō ua leva a Peresia. Ae o le taimi lenā o agaʻi atu Alesana e faaumatia uō a Peresia.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• O le ā tonu lava le tuuaʻiga na faia i le tusi o Tanielu?

• Aiseā e lē faavaea ai tuuaʻiga a le ʻaufaitio e faasaga i le tusi o Tanielu?

• O ā faamaoniga ua lagolagoina ai le saʻo aʻiaʻi o le tala a Tanielu?

• O le ā le faamaoniga sili ona malosi e faamaonia ai le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 26]

O le Mataupu Tau Gagana

NA FAAMĀEʻAINA le tusia o le tusi o Tanielu pe tusa o le 536 T.L.M. Sa tusia i le gagana Eperu ma le Arama, faatasi ai ma ni nai upu faa-Eleni ma le faa-Peresia. E lē masani ai ona faafefiloi faapea ni gagana, ae e lē o se taimi muamua foʻi lea ua maua ai lea tulaga i le Tusi Paia. Na tusia foʻi le tusi o Esera i le faa-Eperu ma le faa-Arama. Ua taofi nisi ʻaufaitio e faapea o le auala na faaaogā ai e le tusitala o le Tanielu nei gagana, e faamaonia ai lona tusiaina i tausaga mulimuli mai i le 536 T.L.M. Ua faapea mai foʻi se isi tagata faitio, o le faaaogāina o upu Eleni i le Tanielu, ua faamaonia ai sa tusia i tausaga mulimuli ane ai. Ua ia tausisi foʻi, e lagolagoina e le faa-Eperu na taimi. E oo foʻi i le faa-Arama na te faaavanoaina le taimi mulimuli ane lenā, e pei o le lua senituri T.L.M.

Peitaʻi, e lē ioe iai tagata uma e iai le poto faapitoa i gagana. Ua fai mai nisi tagata atamamai, e tutusa le faa-Eperu a Tanielu ma le faa-Eperu a Esekielu ma Esera, ma e ese mai i le gagana o loo maua i tusi faaapokerifa mulimuli ane ai e pei o le Ekelesiatiko. I le faaaogāina e Tanielu o le gagana Arama, seʻi manatu i tusi e lua na maua mai i Tusi Tāʻai o le Sami Mate. O loo tusia foʻi i le faa-Arama, ma o nei tusi e mai i le senituri muamua ma le lua T.L.M., e lē mamao ese mai i le taimi e manatu na tusia ai le Tanielu lea e faapea e taufaasesē. Peitaʻi, na iloa lelei e le ʻaupopoto le eseesega tele i le faa-Arama o loo i tusitusiga ia ma lea o loo maua i le Tanielu. O lea la, e manatu nisi e faitau senituri e leva atu ai le tusi o Tanielu na i lo le mau a le ʻaufaitio.

Ae faapefea le “faafitauli” e faatatau i upu Eleni o loo i le tusi o Tanielu? Ua faailoa mai e faapea o nisi o nei upu, o ni upu Peresia, ae lē o ni upu Eleni! O upu o loo manatu pea i ai o ni upu Eleni, o igoa ia o mea faifaaili e tolu. Po o le iai ea o nei upu e tolu o le a faapea ai na tusia le Tanielu i se taimi mulimuli ane ai? E leai. Ua maua e tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua e faapea, sa olaola le aganuu a Eleni i le tele o senituri a o leʻi avea Eleni ma malo malosi o le lalolagi. E lē gata i lea, ana faapea na tusia le tusi o Tanielu i le senituri lona lua T.L.M., le taimi na taatele ai le aganuu ma le gagana Eleni, faamata e na o le tolu lava upu Eleni e maua ai i le tusi? Ailoga. E ono sili atu ni upu e tatau ona iai. O lona uiga, o mea moni e faatatau i gagana ua faamaonia ai le saʻo aʻiaʻi o le tusi o Tanielu.

[Ata i le itulau 12]

[Ata i le itulau 20]

(Lalo) Silinita o le malumalu i Papelonia o loo taʻua ai igoa o le tupu o Naponita ma lona atalii o Pelesara

(Luga) O loo maua i tusitusiga nei upu faamauluga sa faia e Nepukanesa e uiga i ana galuega faufale

[Ata i le itulau 21]

E tusa ma le Tala iā Naponita, na oo atu ʻautau a Kuresa i Papelonia e aunoa ma le faia o se taua

[Ata i le itulau 22]

(Taumatau) Ua taʻua i “Tala Auʻiliʻili iā Naponita” le faaee atu e Naponita o le pule tau tupu i lona atalii ulumatua

(Tauagavale) O faamaumauga a Papelonia i le vagaia e Nepukanesa o Iuta