Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 9

“Ia Sosola Ese i le Faitaaga!”

“Ia Sosola Ese i le Faitaaga!”

“O le mea lea, ia fasiotia tuʻinanauga i o outou itutino, o le faitaaga, o amioga lē mamā, le tuʻinanau i feusuaʻiga, o tuʻinanauga leaga ma le manaʻo tele, o le ifo i tupua lava lea.”​—KOLOSE 3:5.

1, 2. Na faapefea ona taumafai Palaamo e maileia tagata o Ieova?

 UA ALU atu se tagata faifaiva i se nofoaga e maua ai ituaiga o iʻa e manaʻo i ai. Ua ia filifili le maunu ma lafo lana ofe i le sami. Ua ia faatalitali ma le onosaʻi, ma ina ua ʻai le maunu, ua ia seʻi faafuaseʻi lana ofe ma ua mau le mātau i le gutu o le iʻa, ma maua ai loa lana iʻa.

2 I se tulaga talitutusa, e mafai foʻi ona maileia tagata. O se faaaʻoaʻoga, na toetoe a ulu atu Isaraelu i le Nuu Folafolaina ina ua latou tolauapi i Fanua Laugatasi o Moapi. Na folafola e le tupu o Moapi o le a ia avatu tupe e tele i se tamāloa e igoa iā Palaamo, pe afai e na te faamalaiaina Isaraelu. Mulimuli ane, na maua e Palaamo se auala e faamalaia ai e Isaraelu i latou lava. Sa ia filifilia ma le faaeteete le maunu. Na ia auina atu fafine talavou Moapi i le mea na tolauapi ai Isaraelu, ina ia faatosina i tamāloloa Isaraelu.​—Numera 22:1-7; 31:15, 16; Faaaliga 2:14.

3. Na faapefea ona taulau le maunu a Palaamo i tagata Isaraelu?

3 Pe na taulau le maunu a Palaamo? Ioe. E faitau afe tane Isaraelu na faia “feusuaʻiga lē mamā ma afafine o tagata Moapi.” Na latou tapuaʻi foʻi i atua sesē, e aofia ai Paala o Peoro le atua o feusuaʻiga. O le iʻuga, e 24,000 tagata Isaraelu na fasiotia i le tuaoi o le Nuu Folafolaina.​—Numera 25:1-9.

4. Aiseā na faia ai e le faitau afe o tagata Isaraelu feusuaʻiga lē mamā?

4 Aiseā e matuā toʻatele ai tagata Isaraelu na aafia i le mailei a Palaamo? Talu ai e na o o latou faanaunauga manatu faapito lava na mafaufau i ai, ae na galo iā i latou mea uma na faia e Ieova mo i latou. E tele māfuaaga na tatau ai ona faamaoni tagata Isaraelu i le Atua. Na ia faasaʻolotoina i latou mai i le nofo pologa i Aikupito, fafaga i latou i le toafa, ma avatu ma le saogalemu i tuaoi o le Nuu Folafolaina. (Eperu 3:12) Peitaʻi, na tosina atu i latou i le faia o feusuaʻiga lē mamā. Na tusi le aposetolo o Paulo: “Aua foʻi neʻi faaauau ona tatou faitaaga, e pei ona faitaaga o nisi o i latou, ma fano ai.”​—1 Korinito 10:8.

5, 6. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu i Fanua Laugatasi o Moapi?

5 Ua lata tele mai le lalolagi fou. O lea, ua pei i tatou o tagata Isaraelu i tuaoi o le Nuu Folafolaina. (1 Korinito 10:11) Ua sili atu ona tuʻinanau le lalolagi i aso nei i feusuaʻiga nai lo o tagata Moapi. E faigofie ona aafia tagata o Ieova i nei tuʻinanauga. O le mailei aupito i sili ona taulau a le Tiapolo i aso nei, o feusuaʻiga lē mamā.​—Numera 25:6, 14; 2 Korinito 2:11; Iuta 4.

6 Ia fesili ifo iā te oe lava, ʻPe e sili iā te aʻu le fiafia puupuu lea e maua mai i tuʻinanauga manatu faapito, po o le mauaina o le fiafia i le ola e faavavau i le lalolagi fou?’ Pe e aogā so o se taumafaiga ia usiusitaʻi i le poloaʻiga a Ieova: “Ia sosola ese i le faitaaga”?​—1 Korinito 6:18.

O LE Ā LE FAITAAGA?

7, 8. O le ā le faitaaga? Aiseā e matuiā ai lenei mataupu?

7 E toʻatele tagata i aso nei ua faia amioga lē kea faauamaaa ma lē faaaloalo i tulafono a le Atua e uiga i feusuaʻiga. I le Tusi Paia, o le faitaaga e faasino atu i le faia o feusuaʻiga i le va o tagata e toʻalua e leʻi faaipoipo e tusa ai ma le faatulagaga a le Tusi Paia. E aofia ai feusuaʻiga i le va o tagata o le ituaiga e tasi, ma feusuaʻiga i le va o tagata ma manu. O gaoioiga tau feusuaʻiga e mafai ona aofia ai feusuaʻiga e faaaogā ai le gutu, alāfeʻau, po o le loteloteina o le totogasā o le isi tagata ina ia faagaee ai faalogona taufeusuaʻiga.​—Tagaʻi i le Faaopoopoga 23.

8 Ua taʻua manino i le Tusi Paia, pe a faaauau ona faia e se tasi le faitaaga, e lē mafai ona iai pea o ia i le faapotopotoga. (1 Korinito 6:9; Faaaliga 22:15) O le tagata foʻi e faitaaga ua lē faaaloalo o ia iā te ia lava ma lē maufaatuatuaina ai e isi. E masani lava o le faitaaga e iʻu ai i faafitauli. E maua ai se lotofuatiaifo ua ōia, maʻitaga e leʻi faatalitalia, faafitauli i le faaipoipoga, faamaʻi, po o le oti. (Faitau le Kalatia 6:7, 8.) Pe afai e mafaufau se tasi i āuga o le faitaaga, atonu la o le a lē manaʻo o ia e faia ni amioga lē mamā. Peitaʻi, pe afai e uia e se tasi le laasaga muamua lea e iʻu ai i amioga lē mamā, e masani lava ona ia mafaufau mo na o le faamalieina o ona tuʻinanauga. O lenā laasaga muamua e aofia ai ata ma faamatalaga matagā tau feusuaʻiga.

LAASAGA MUAMUA​—ATA MA FAAMATALAGA MATAGĀ TAU FEUSUAʻIGA

9. Aiseā o se matuā lamatiaga ai ata ma faamatalaga matagā tau feusuaʻiga?

9 O le fuafuaga o ata ma faamatalaga matagā tau feusuaʻiga, ina ia faagaee ai o tatou tuʻinanauga i feusuaʻiga. I aso nei, ua iai i so o se mea ata ma faamatalaga matagā tau feusuaʻiga​—i mekasini, tusi, musika, polokalame i le televise, faapea le Initaneti. E manatu le toʻatele e lē leaga nei ata ma faamatalaga, peitaʻi e matuā telē lona lamatiaga. E mafai ona faapogaia ai se tasi e manaʻo tele i feusuaʻiga ma atiaʻe ai tuʻinanauga e lē talafeagai. E aafia loa se tasi i ata ma faamatalaga matagā tau feusuaʻiga, e amata ona ia uia se ala e iʻu atu ai i masaniga e pei o le taaloalo i totogasā, faafitauli i le faaipoipoga, ma oo lava ina tatala le faaipoipoga.​—Roma 1:24-27; Efeso 4:19; tagaʻi i le Faaopoopoga 24.

O se mea atamai le faaeteete pe a faaaogā le Initaneti

10. E faapefea ona fesoasoani le mataupu silisili o loo i le Iakopo 1:14, 15 ina ia tatou ʻalofia ai le faia o le faitaaga?

10 E tāua lo tatou malamalama i le auala e maileia ai i tatou i le faitaaga. Mātau le lapataʻiga lenei o loo i le Iakopo 1:14, 15: “Ua faaosoosoina tagata taʻitoʻatasi ona ua tosina ma maileia i ona lava tuʻinanau. Auā a tō le tuʻinanau, ona fanau mai ai lea o le agasala, a matua le agasala ona fanau mai ai lea o le oti.” O lea, pe a oso aʻe ni mafaufauga sesē, ia vave ona liaʻi ese. Pe afai e faafuaseʻi ona e vaai i ni ata matagā, ia tilotilo ese! Ia tapē le komepiuta pe sui i se isi ālaata. Aua neʻi faatagaina ni tuʻinanauga sesē i lou olaga, auā e mafai ona malolosi ou tuʻinanauga sesē ma o le a matuā faigatā ai ona e pulea.​—Faitau le Mataio 5:29, 30.

11. E faapefea ona fesoasoani mai Ieova pe a iā i tatou ni mafaufauga sesē?

11 E sili atu ona silafia e Ieova i tatou nai lo o i tatou lava. O lea, e na te silafia lelei lo tatou tulaga lē lelei atoatoa. Ae e na te silafia foʻi e mafai ona tatou manumalo i tuʻinanauga sesē. Ua fetalai mai Ieova: “O le mea lea, ia fasiotia tuʻinanauga i o outou itutino, o le faitaaga, o amioga lē mamā, le tuʻinanau i feusuaʻiga, o tuʻinanauga leaga ma le manaʻo tele, o le ifo i tupua lava lea.” (Kolose 3:5) E ui lava e lē faigofie ona faia faapea, ae e onosaʻi Ieova ma o le a ia fesoasoani mai iā i tatou. (Salamo 68:19) Na maileia se uso talavou i le masaniga o le matamata i ata matagā taufeusuaʻiga ma le taaloalo i totogasā. Na manatu ana uō i le aʻoga o nei mea o ni vala masani o le olaga a o tuputupu aʻe. Ae na faapea mai o ia: “Na faaleagaina ai loʻu lotofuatiaifo, ma na ou ola ai i se olaga lē mamā.” Na ia iloa e manaʻomia ona pulea ona tuʻinanauga, ma na mafai ona ia manumalo i na masaniga ona o le fesoasoani a Ieova. Pe afai o iai ni ou mafaufauga lē mamā, ia ōle atu iā Ieova mo le “mana lea e sili atu i le malosi o tagata,” ina ia e tausisi ai i ni mafaufauga mamā.​—2 Korinito 4:7; 1 Korinito 9:27.

12. Aiseā e manaʻomia ai ona ʻleoleoina o tatou loto’?

12 Na tusi Solomona: “O le mea e sili ona leoleoina o mea uma, ia leoleoina lou loto, auā e tupu mai ai vaipuna o le ola.” (Faataoto 4:23) O o tatou “loto” e faasino atu i o tatou tagata i totonu, o tagata o loo silafia lelei e Ieova. E telē se aafiaga iā i tatou o mea e tatou te vāai i ai. Na faapea mai le tane faamaoni o Iopu: “Ua ou osia le feagaiga ma oʻu mata. E faapefea la ona ou manaʻonaʻo i se taupou?” (Iopu 31:1) I le pei o Iopu, e manaʻomia ona pulea mea e tatou te vāai ma mafaufau i ai. Ia tatou tatalo e pei o le faisalamo: “Ia e liliuese oʻu mata mai i le vaai atu i mea e lē aogā.”​—Salamo 119:37.

LE FILIFILIGA SESĒ A TINA

13. O ā ituaiga uō na filifilia e Tina?

13 E malolosi taaʻiga a a tatou uō iā i tatou, a lē i se auala lelei po o se auala lē lelei foʻi. Pe a e filifilia ni uō e usiusitaʻi i tapulaa a le Atua, e mafai ona latou fesoasoani iā te oe e faia foʻi faapea. (Faataoto 13:20; faitau le 1 Korinito 15:33.) E tatou te iloa le tāua o ituaiga uō e tatou te filifilia, mai i le mea na tupu iā Tina. O ia o se tasi o afafine o Iakopo ma na ola aʻe i se aiga na tapuaʻi iā Ieova. Sa ola Tina i se olaga mamā, peitaʻi na faauō atu i teine Kanana e leʻi tapuaʻi iā Ieova. Sa matuā ese le vaaiga a tagata Kanana e faatatau i feusuaʻiga mai i le vaaiga a tagata o le Atua, ma na lauiloa tagata Kanana i le amio lē mamā. (Levitiko 18:6-25) A o iai Tina faatasi ma ana uō, sa feiloaʻi ai i se tauleʻaleʻa Kanana e igoa iā Sekema na fia alu iā te ia. O Sekema o se tauleʻaleʻa sa “sili ona aga faatamālii” i lona aiga, peitaʻi e leʻi alofa iā Ieova.​—Kenese 34:18, 19.

14. O le ā na tupu iā Tina?

14 Na faia e Sekema se gaoioiga na foliga mai o se tulaga masani ma na ia taliaina. Talu ai na fia alu Sekema iā Tina, o lea na ia “faamalosia” ai loa Tina. (Faitau le Kenese 34:1-4.) O lenei solitulafono na amata ai ni vevesi na iʻu ai i mafatiaga mo Tina ma lona aiga atoa.​—Kenese 34:7, 25-31; Kalatia 6:7, 8.

15, 16. E mafai faapefea ona tatou atamamai?

15 E lē tatau ona tatou faia le mea sesē na faia e Tina, e faapea ina ia iloa ai pe e aogā tapulaa tauamio a Ieova mo i tatou. Ua taʻua i le Faataoto 13:20: “O lē e savali ma tagata atamamai, e atamai ai o ia, a o lē e faifaimea faatasi ma tagata vālea, e leaga ai lava o ia.” Ia fai ma ou sini le taumafai e malamalama i “ala lelei uma,” ona e ʻalofia ai lea o tigā ma mafatiaga e lē manaʻomia.​—Faataoto 2:6-9; Salamo 1:1-3.

16 E mafai ona tatou atamamai e ala i le suʻesuʻe o le Afioga a le Atua, tatalo atu iā te ia a o leʻi faia ni filifiliga, ma mulimuli i fautuaga aogā mai i le pologa faamaoni ma le faautauta. (Mataio 24:45; Iakopo 1:5) Ua tatou iloa o i tatou uma e vaivai ma e lē lelei atoatoa. (Ieremia 17:9) Ae e faapefea ona e tali atu pe a lapataʻia oe e se tasi, ua e i se tulaga lamatia e iʻu atu ai i le faia o le faitaaga? Po o le a e lē fiafia, pe e te talia ma le lotomaulalo lana fesoasoani?​—2 Tupu 22:18, 19.

17. Faataʻitaʻi mai pe faapefea ona fesoasoani iā i tatou se fautuaga mai i se isi Kerisiano.

17 O se faaaʻoaʻoga, seʻi mafaufau i le tulaga lenei. I le fale faigaluega a se tuafafine, ua amata ona fiafia atu se tama iā te ia ma valaaulia o ia e la te eva. E lē auauna le tama iā Ieova, ae e foliga mai e lelei ma agalelei. Ua vaai se isi tuafafine iā i laʻua ma mulimuli ane taumafai e lapataʻi le tuafafine e faatatau i lenei tulaga. O le a faapefea ona tali atu le tuafafine muamua? Po o le a ia taumafai e pupuni lana gaoioiga o loo fai, pe vaai i le atamai o le lapataʻiga? Atonu e alofa le tuafafine iā Ieova ma manaʻo e fai le mea saʻo. Ae afai e faaauau pea ona uō ma lenei tama, po o ʻsola ese o ia i le faitaaga’ pe o loo ia “faatuatuaina lona lava loto”?​—Faataoto 22:3; 28:26; Mataio 6:13; 26:41.

LESONA MAI I LE FAAAʻOAʻOGA A IOSEFA

18, 19. Faamatala pe na faapefea ona sola ese Iosefa mai le faitaaga.

18 A o talavou Iosefa, sa fai o ia ma pologa i Aikupito. Sa fai ma masani a le avā a le matai o Iosefa le fai atu soo iā te ia e la te faia ni feusuaʻiga. Peitaʻi na iloa e Iosefa e sesē lenā gaoioiga. Sa alofa Iosefa iā Ieova ma na manaʻo ia faafiafia Ieova. O lea, sa musu Iosefa i taimi uma lava na taumafai ai le fafine e tauanau o ia. Talu ai o ia o se pologa, e leʻi mafai la ona ia tuua lona matai. I se tasi aso ina ua taumafai le avā a lona matai e faamalosi o ia e la te faia ni feusuaʻiga, sa sola ese Iosefa ma “alu i fafo.”​—Faitau le Kenese 39:7-12.

19 Sa ono matuā ese le tulaga e tupu pe ana faapea na iai ni mafaufauga lē mamā o Iosefa, pe moemiti foʻi e faatatau i le fafine. Peitaʻi, sa sili atu ona tāua iā Iosefa le la faiā ma Ieova nai lo o se isi lava mea. Na faapea atu Iosefa i le fafine, ua tuu mai e lona matai iā te ia le pule i mea uma, “seʻi vaganā ai oe [le fafine], auā o oe o lona faletua. Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”​—Kenese 39:8, 9.

20. E faapefea ona tatou iloa sa fiafia Ieova iā Iosefa?

20 E ui lava sa mamao ese Iosefa mai i lona aiga, ae sa faamaoni pea o ia iā Ieova, ma na faamanuiaina ai o ia. (Kenese 41:39-49) Sa fiafia le finagalo o Ieova i le faamaoni o Iosefa. (Faataoto 27:11) E lē faigofie ona teena faaosoosoga tau feusuaʻiga. Ae ia manatua upu nei: “O outou o ē e alolofa iā Ieova, ia outou ʻinoʻino i le leaga. O loo ia leoleoina ona tagata faamaoni; e na te laveaʻiina i latou mai i lima o ē e amioleaga.”​—Salamo 97:10.

21. Na faapefea ona faaaʻoaʻo se uso talavou iā Iosefa?

21 E faaalia ma le lototetele e tagata o Ieova i aso uma e latou te “ʻinoʻino i le leaga ae naunau i le lelei.” (Amosa 5:15) Po o le ā lava lou matua, e mafai ona e faamaoni iā Ieova. Sa tofotofoina le faamaoni o se uso talavou i le aʻoga. Na fai i ai se teine e mafai ona la momoe pe afai e fesoasoani mai i lana suʻega o le matematika. O le ā na faia e lenei uso? Sa gaoioi o ia e pei o Iosefa. Ua faapea mai o ia: “Na vave ona ou teena le mea na ia manaʻo i ai. E ala i le tumau i le faamaoni, na ou tausia ai pea loʻu tulaga mamalu ma le faaaloalogia o aʻu lava.” O so o se “fiafia puupuu” lava e maua mai i le faia o le faitaaga, e masani ona iʻu atu ai i tigā ma le lotomafatia. (Eperu 11:25) O le usiusitaʻi iā Ieova e maua ai i taimi uma le fiafia tumau.​—Faataoto 10:22.

IA TALIA LE FESOASOANI A IEOVA

22, 23. E faapefea ona fesoasoani mai Ieova e tusa lava pe na tatou faia se agasala matuiā?

22 O le a taumafai Satani e faaaogā le faitaaga e maileia ai i tatou, ma e mafai ona avea o se luʻi. Atonu o i tatou uma lava e iai ni mafaufauga sesē mai i lea taimi i lea taimi. (Roma 7:21-25) E silafia lelei e Ieova lenei tulaga ma e na te manatua o le “efuefu lava i tatou.” (Salamo 103:14) E faapefea la pe a faia e se Kerisiano le agasala matuiā o le faitaaga? Po o lona uiga ua leai sona faamoemoe? Leai. Pe afai e salamō moni le tagata, o le a fesoasoani Ieova iā te ia ma e “nofosauni e faamagalo” o ia.​—Salamo 86:5; Iakopo 5:16; faitau le Faataoto 28:13.

23 Ua saunia mai foʻi e Ieova “meaalofa i tagata,” o toeaina alolofa o ē e manatu mamafa iā i tatou. (Efeso 4:8, 12; Iakopo 5:14, 15) Ua ia saunia mai toeaina ina ia fesoasoani e toe faaleleia la tatou faiā ma ia.​—Faataoto 15:32.

IA FAAAOGĀ LE “LOTO UA POTO”

24, 25. E faapefea i le “loto ua poto” ona fesoasoani e tatou te ʻalofia ai le faia o le faitaaga?

24 Ina ia faia ni filifiliga lelei, e manaʻomia ona tatou malamalama i aogā e maua mai i tulafono a Ieova. E tatou te lē fia pei o le tauleʻaleʻa lea e faamatala i le Faataoto 7:6-23. E leʻi iā te ia le “loto ua poto,” o lea na maileia ai o ia i le faia o le faitaaga. O le loto ua poto e tele mea e aofia ai nai lo o le tau ina poto. Pe a iai iā i tatou le loto ua poto e tatou te taumafai ia malamalama i manatu o le Atua ma faatatau i o tatou olaga. Ia manatua nei upu atamai: “O lē ua maua le loto ua poto, ua alofa o ia iā te ia lava. O lē ua leoleoina le faautaga loloto, e na te maua mea lelei.”​—Faataoto 19:8.

25 Po o e talitonu atoatoa e saʻo tapulaa a le Atua? Pe e te talitonu moni lava o le a e maua le fiafia pe a e usitaʻi i na tapulaa? (Salamo 19:7-10; Isaia 48:17, 18) Pe afai e te lē o mautinoa, ia manatua mea lelei uma ua faia e Ieova mo oe. “Inā outou tofotofo ia ma iloa ai e lelei Ieova.” (Salamo 34:8) O le a e iloa ai o le tele o lou faia faapea, o le tele foʻi lenā o lou alofa i le Atua. Ia fiafia i mea e fiafia i ai Ieova, ma ia ʻinoʻino i mea e na te inosia. Ia faatumu lou mafaufau i mea lelei, o mea moni, o mea ua tonu, o mea mamā, o mea e faatupu ai le fiafia, ma amioga lelei uma lava. (Filipi 4:8, 9) E mafai ona pei i tatou o Iosefa, o lē na maua aogā mai i le atamai o Ieova.​—Isaia 64:8.

26. O ā manatu o loo sosoo mai o le a tatou talanoaina?

26 E tusa pe e te nofofua po ua e faaipoipo, e finagalo Ieova ia fiafia lou olaga. O loo iai i mataupu e lua o loo sosoo mai, manatu e mafai ona fesoasoani ina ia tatou maua ai ni faaipoipoga taulau manuia.