Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 13

Pe e Fiafia le Atua i Aso Faamanatu Uma?

Pe e Fiafia le Atua i Aso Faamanatu Uma?

“Ia faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii.”​—EFESO 5:10.

1. O le ā e tatau ona tatou faia ina ia faamautinoa ai e fiafia Ieova i la tatou tapuaʻiga, ma aiseā?

 NA FETALAI Iesu: “O ē o loo i le tapuaʻiga moni, latou te tapuaʻi i le Tamā i le agaga ma le upu moni, auā o loo saʻilia e le Tamā tagata faapena e tapuaʻi atu iā te ia.” (Ioane 4:23; 6:44) E tatau iā i tatou taʻitoʻatasi ona “faamautinoa pea po o ā mea e fiafia i ai le Alii.” (Efeso 5:10) E lē o taimi uma e faigofie ai ona faia lenei mea. E taumafai Satani e faasesē i tatou ina ia faia mea e lē fiafia i ai Ieova.​—Faaaliga 12:9.

2. Faamatala le mea na tupu e lata i le mauga o Sinai.

2 E faapefea ona taumafai Satani e faasesē i tatou? E ala lea i le faafenumiaʻi o i tatou i le mea saʻo ma le mea e sesē. Seʻi mātau le mea na tupu i le nuu o Isaraelu ina ua tolauapi e latalata i le mauga o Sinai. Sa alu atu Mose i luga o le mauga, ma na faatalitali tagata i lona toe foʻi mai. Mulimuli ane, na latou fiu e faatalitali ma fai atu loa iā Arona e fai se atua mo i latou. Sa faia e Arona se faatusa o se tamaʻi povi auro, ma faia ai loa e tagata se tausamiga. Sa latou sisiva faataamilo i le tamaʻi povi ma ifo atu i ai. Na latou manatu o le ifo i le tamaʻi povi, o le tapuaʻi lenā iā Ieova. Peitaʻi, sa sesē lo latou manatu e faapea o lenā sauniga o se “tausamiga iā Ieova.” Sa silasila i ai Ieova o le ifo i tupua ma e toʻatele i latou na fasiotia ai. (Esoto 32:1-6, 10, 28) O le ā le lesona mo i tatou? Aua neʻi faasesēina i tatou. Aua neʻi o tatou “papaʻi atu i se mea e lē mamā,” o lona uiga e lē tatau ona faia sa tatou vaega i lotu sesē. Ia tuu atu iā Ieova e aʻoaʻo i tatou i le mea e saʻo ma le mea e sesē.​—Isaia 52:11; Esekielu 44:23; Kalatia 5:9.

3, 4. Aiseā e tāua ai ona iloilo amataga o le tele o aso faamanatu lauiloa?

3 A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia toleni ona soo ina ia faataatia se faaaʻoaʻoga i le tapuaʻiga mamā. Ina ua mavae lona maliu, na faaauau ona aʻoaʻo atu e le ʻauaposetolo mataupu silisili a Ieova i soo fou. Ae ina ua maliliu le ʻauaposetolo, na amata ona aumaia e aʻoaʻo pepelo manatu sesē ma tū ma aso faamanatu faapaupau i le faapotopotoga. Na latou suia foʻi igoa o nisi aso faamanatu faapaupau ina ia foliga mai ai e faa-Kerisiano. (Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:7, 10; 2 Ioane 6, 7) O le tele o nei aso faamanatu o loo lauiloa pea i aso nei, ma faaauiluma ai talitonuga sesē faapea faiga faatemoni. *​—Faaaliga 18:2-4, 23.

4 I le lalolagi i aso nei, ua avea aso faamanatu ma aso mālōlō o se vala tāua i olaga o tagata. Peitaʻi, a o faaauau ona e aʻoaʻoina le auala e silasila ai Ieova i mea, e te ono iloa ai e manaʻomia ona sui ou manatu e faatatau i nisi o aso faamanatu. E lē faigofie le faia faapea, ae e mafai ona e mautinoa o le a fesoasoani mai Ieova. Seʻi o tatou iloilo mea na amata mai ai nisi o aso faamanatu lauiloa, ina ia tatou iloa ai po o le ā le finagalo o Ieova e faatatau i na aso.

NA FAAPEFEA ONA AMATA MAI LE KERISIMASI?

5. O ā faamaoniga e iloa ai e leʻi fanau Iesu iā Tesema 25?

5 O le tele o vaega o le lalolagi e faamanatu le Kerisimasi iā Tesema 25, lea e manatu le toʻatele o le aso lenā sa fanau ai Iesu. E lē o taʻuina mai i le Tusi Paia le aso po o le masina na fanau ai Iesu, ae o loo faailoa mai ai le vaitaimi o le tausaga. Na tusi Luka e faapea ina ua fanau Iesu i Peteleema, sa iai ʻleoleo mamoe na nonofo i fafo’ ma vaavaai a latou lafu. (Luka 2:8-11) I le masina o Tesema, e mālūlū, timuga, ma aisā Peteleema. E lē mafai la ona nonofo i fafo ni leoleo mamoe ma a latou lafu i le pō. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei mea? E leʻi fanau Iesu iā Tesema, ae na fanau i le tau māfanafana. Ua iloa mai i le Tusi Paia ma faamaoniga o le talafaasolopito na fanau o ia i se taimi o masina ua taʻua nei o Setema ma Oketopa.

6, 7. (a) Na faapefea ona amata mai le tele o tū lauiloa o le Kerisimasi? (e) O le ā le māfuaaga e tatau ai ona tatou foaʻi meaalofa?

6 Na faapefea la ona amata mai le Kerisimasi? Na amata mai i aso faamanatu faapaupau, e pei o le aso faamanatu a Roma e taʻu o le Saturnalia, o se aso faamanatu mo Satana le atua o faatoʻaga. Ua taʻua i le Encyclopedia Americana: “O le tausamiga a tagata Roma e taʻu o le Saturnalia, lea e faamanatu i le ogatotonu o Tesema, ua avea ma faavae o le tele o tū ma aga o le Kerisimasi. O se faaaʻoaʻoga, o le aso faamanatu lenei na māfua mai ai faigaʻai tetele, le foaʻi atu o meaalofa, ma le tutuina o molī gaʻo.” E lē gata i lea, sa faamanatu foʻi iā Tesema 25 le aso fanau o Mithra, o le atua o le lā a Peresia.

7 Peitaʻi, o le toʻatele o tagata o loo faamanatuina le Kerisimasi i aso nei, e lē o mafaufau i le faapaupau o lona amataga. E pau mea e latou te tulimataʻia i le Kerisimasi, o le faatasitasi ma aiga, olioli i ni meaʻai mananaia, ma foaʻi atu meaalofa. E tatou te alolofa i o tatou aiga ma uō, ma e finagalo Ieova i ana auauna ia fetufaaʻi ma isi. Ua taʻua i le 2 Korinito 9:7: “E alofa le Atua i lē e foaʻi ma le lotofiafia.” E lē na o ni aso faapitoa e finagalo Ieova e tatou te foaʻi atu ai i isi. E fiafia tagata o Ieova e foaʻi atu meaalofa ma faatasitasi ma aiga ma uō i so o se taimi o le tausaga, e aunoa ma le faatalitalia e toe maua mai se taui. E latou te foaʻi atu ona o le alolofa i isi.​—Luka 14:12-14.

O le iloaina o amataga o aso faamanatu, e fesoasoani e tatou te iloa ai mea e ao ona ʻalofia

8. Pe na foaʻi atu e tagata na saʻiliʻili i fetu ni meaalofa iā Iesu i le aso na faatoʻā fanau ai? Faamatala.

8 Ina ia lagolagoina le manatu o le foaʻi o meaalofa i le Kerisimasi, e toʻatele e faapea mai sa avatu e ni tamāloloa atamamai e toʻatolu ni meaalofa i le pepe faatoʻā fanau mai o Iesu i le fale o manu. E saʻo na iai tamāloloa na asiasi atu iā Iesu ma avatu i ai meaalofa. O se tū masani i taimi o le Tusi Paia le foaʻi atu o meaalofa i se tagata tāua. (1 Tupu 10:1, 2, 10, 13) Ae pe e te iloa o loo taʻua i le Tusi Paia o nei tamāloloa o ni tagata na saʻiliʻili i fetu, sa faia faiga faaagaga ma e leʻi tapuaʻi iā Ieova? E lē gata i lea, e latou te leʻi asiasi atu iā Iesu ina ua faatoʻā fanau i le fale o manu. Na latou asiasi atu i se taimi mulimuli ane ina ua “tamaitiiti” o ia ma ua nofo i se fale.​—Mataio 2:1, 2, 11.

O LE Ā LE AʻOAʻOGA A LE TUSI PAIA E FAATATAU I ASO FANAU?

9. O ā aso fanau na faamanatu o loo faamatala i le Tusi Paia?

9 O se taimi fiafia le aso e fanau mai ai se pepe. (Salamo 127:3) Ae e lē faapea ai e tatau ona tatou faamanatu aso fanau. Seʻi mafaufau i le vala lenei: E na o le lua aso fanau o loo faamatala i le Tusi Paia. O le aso fanau o se Farao o Aikupito, ma le aso fanau o le tupu o Herota Anetipa. (Faitau le Kenese 40:20-22; Mareko 6:21-29.) O nei taʻitaʻi e toʻalua e lē o ni auauna a Ieova. O le mea moni, e leai se vaega o le Tusi Paia o taʻua ai se tagata tapuaʻi o Ieova na faamanatu se aso fanau.

10. O le ā le vaaiga a uluaʻi Kerisiano i le faamanatuina o aso fanau?

10 Ua taʻua i le tusi The World Book Encyclopedia, na manatu uluaʻi Kerisiano i le “faamanatuina o le aso fanau o so o se tasi o se aganuu faapaupau.” O na aganuu sa faavae mai i talitonuga sesē. O se faaaʻoaʻoga, na talitonu tagata Eleni anamua, o tagata uma lava e puipuia e se agaga na iai i le taimi na fananau mai ai. Na latou manatu o lenā agaga e iai sona sootaga i se atua na paʻū lona aso fanau i le aso lea na fanau ai lenā tagata. E lē gata o na talitonuga faapaupau, ae e iai foʻi le sootaga o aso fanau i saʻiliʻiliga i fetu ma valovaloga.

11. O ā faalogona o Ieova e faatatau i lo tatou limafoaʻi?

11 E manatu le toʻatele o tagata o ō latou aso fanau o se aso faapitoa, ma e tatau ona talisapaia ma alofagia ai i latou. Peitaʻi, e mafai ona faaalia le alofa i o tatou aiga ma uō i so o se taimi o le tausaga, nai lo na o se aso faapitoa se tasi. E finagalo Ieova ia tatou agalelei ma limafoaʻi i taimi uma. (Faitau le Galuega 20:35.) E tatou te faafetai iā Ieova i aso uma mo le meaalofa tāua o le ola, ae e lē na o aso na tatou fananau ai.​—Salamo 8:3, 4; 36:9.

E limafoaʻi Kerisiano moni i isi ona e alolofa

12. E faapefea ona sili le aso e tatou te feoti ai nai lo o le aso na tatou fananau mai ai?

12 Ua faapea mai le Failauga 7:1: “E sili le igoa lelei nai lo o le suāuu lelei, e sili foʻi le aso e oti ai nai lo o le aso e fanau mai ai.” E faapefea ona sili le aso e oti ai nai lo o le aso na fanau mai ai? Ina ua tatou fananau mai, o le taimi lenā e tatou te leʻi faia se mea lelei po o se mea leaga i o tatou olaga. Ae ina ua faaaogā o tatou ola e auauna ai iā Ieova ma faia mea lelei mo isi, ua tatou faia se “igoa lelei” po o se talaaga, ma o le a manatua e Ieova i tatou e tusa lava po ua tatou feoti. (Iopu 14:14, 15) E lē faamanatuina e tagata o Ieova o latou aso fanau po o le aso fanau o Iesu. E pau le aso na poloaʻia i tatou e Iesu ia faamanatu, o le Faamanatuga o lona maliu.​—Luka 22:17-20; Eperu 1:3, 4.

LE AMATAGA O LE ESETA

13, 14. O le ā e fesootaʻi atu i ai le faamanatuina o le Eseta?

13 E talitonu le toʻatele e faapea o loo latou faamanatuina le toetū o Iesu pe a faamanatu le Eseta. Ae o le mea moni, o le faamanatuina o le Eseta e fesootaʻi atu iā Eostre le atua fafine o le tafa o ata ma le tau e totogo ai mea, o se atua o tagata Peretania anamua. Ua faamatala i le tusi The Dictionary of Mythology, o ia foʻi o se atua fafine o le faaautama. O nisi tū o le Eseta e fesootaʻi atu i lenā mea. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻua i le tusi Encyclopædia Britannica, o fuāmoa “ua fai ma faailoga tāua o le ola fou ma le toetū.” Ua leva foʻi ona avea rapiti ma faailoga o le faaautama i tapuaʻiga faapaupau. E manino mai e leai se sootaga o le Eseta i le toetū o Iesu.

14 Pe e fiafia le finagalo o Ieova pe a silasila mai o nini faatasi e tagata aganuu a lotu sesē ma le toetū o lona Alo? E leai. (2 Korinito 6:17, 18) O le mea moni e leʻi poloaʻi mai Ieova iā i tatou e faamanatu le toetū o Iesu.

FAAMANATUINA O LE TAUSAGA FOU

15. O fea na tupuga mai ai tū ma aga o le faamanatuina o le Tausaga Fou?

15 E ui lava ina eseese tū ma aga a atunuu taʻitasi, ae o le masani a le toʻatele o tagata, o le feala seʻia oo i le po o le vaeluaga o Tesema 31, e faamavae atu ai i le tausaga tuai. O lenā pō e tele ina fai ai patī e onanā ai, e fai ai amioga lē mamā, e foaʻi atu ai meaalofa, ma folafola atu o le a sui a latou amioga i le tausaga fou. O tū ma aga i aso nei i le tele o atunuu, e fesootaʻi lelei ma aso faamanatu faapaupau. O le isi mea e fai e tagata i lenei pō, o le faapāpā lea o mea (e pei o faga ofe) e tutuli ese ai temoni. Ua faapea mai se tasi tusi: “O le uluaʻi aso o le tausaga i Roma i aso anamua, na faamamaluina ai Ianu, o le atua o pā puipui ma faitotoʻa, o le atua foʻi o le amataga ma le faaiʻuga. . . . Na avea le Tausaga Fou o se aso faamanatu i le Lotu Kerisiano i le 487 T.A., ina ua taʻua o le Tausamiga o le Peritomeina. I le taimi muamua, na faasā ona faia ni patī i lenā aso, auā o le tū ma aga lenā a tagata faapaupau. Ae na faasolosolo ina sui lenā tulaga, ma amata ai ona toe fai patī.”​—World Book Encyclopedia, 1966, Tusi 14, itulau 237.

FAAIPOIPOGA E FAAFIAFIAINA AI LE ATUA

16, 17. O le ā e tatau ona tatou mafaufau i ai pe a fuafua se faaipoipoga?

16 O se aso fiafia le aso o se faaipoipoga. E eseese auala e fai ai faaipoipoga i le lalolagi. E masani lava e lē mafaufau tagata i mea na amata mai ai tū ma aganuu o faaipoipoga. O lea atonu e latou te lē iloa ai o nisi o na tū ma aganuu na faavae mai i talitonuga a lotu faapaupau. Ae o se ulugalii Kerisiano o loo fuafua e faaipoipo, e mananaʻo ia faamautinoa o le a faafiafiaina Ieova i le la faaipoipoga. Pe afai e la te iloa le amataga mai o tū ma aganuu o faaipoipoga, o le a la faia la ni filifiliga lelei.​—Mareko 10:6-9.

17 O nisi o tū ma aganuu o faaipoipoga e manatu i ai e ʻlaki’ ai le ulugalii fou. (Isaia 65:11) O se faaaʻoaʻoga, o nisi vaipanoa e togi e tagata araisa po o mea faapena i le tama ma le teine faaipoipo. E latou te manatu o lenei faiga e maua ai se fanau a le ulugalii, o le a la fiafia, ola umi, ma puipuia ai i laʻua mai i mea leaga e tutupu. Peitaʻi, e matuā faaeteete Kerisiano ia ʻalofia so o se tū ma aganuu e fesootaʻi atu i lotu sesē.​—Faitau le 2 Korinito 6:14-18.

18. O ā isi mataupu silisili o le Tusi Paia e faatatau i faaipoipoga?

18 E mananaʻo se uso ma se tuafafine Kerisiano ia fiafia ma mamalu le aso o le la faaipoipoga, ma ia fiafia tagata uma e auai ai. E lē faia e le ʻauvalaaulia i le faaipoipoga a ni Kerisiano ni lauga e lē logolelei, pe e faatatau atu i feusuaʻiga i se auala lē mamā, pe e lē faaaloalogia ai foʻi le ulugalii faaipoipo po o isi. (Faataoto 26:18, 19; Luka 6:31; 10:27) E lē faamatilatilaina i le faaipoipoga a ni Kerisiano “le faalialiavale o meafaitino a se tasi.” (1 Ioane 2:16) Pe afai o fuafua sau faaipoipoga, ia faamautinoa o le a e manatua pea o se aso fiafia ma manaia.​—Tagaʻi i le Faaopoopoga 28.

LE AMATAGA O LE TŪ O LE FAAFETOʻAI O IPU UAINA

19, 20. O fea na tupuga mai ai le tū o le faafetoʻai o ipu uaina?

19 O se faiga masani i faaipoipoga ma isi faatasiga faasamasamanoa, le faafetoʻai o ipu uaina e faamanuia atu ai. Pe a faafetoʻai ipu uaina, e faamanuia atu le isi a o tuu i luga e isi a latou ipu uaina. O le ā le vaaiga e tatau ona iai i Kerisiano e faatatau i lenei faiga?

20 Ua taʻua i le tusi International Handbook on Alcohol and Culture, o le faafetoʻai o ipu uaina atonu e tupuga mai i se aganuu faapaupau anamua “sa ofo atu ai se meainu paia i atua.” Sa faia faapea “ina ia maua ai se mea o loo moomoo i ai, ma o se tatalo ua faapuupuu i upu e faapea ʻia umi lou soifua’ pe ʻia e manuia!’” I aso anamua sa masani ona tuu i luga e tagata a latou ipu inu ina ia talosaga atu ai i o latou atua mo se faamanuiaga. Peitaʻi, e lē o le auala lenā e saunia mai ai e Ieova faamanuiaga.​—Ioane 14:6; 16:23.

“O Ē E ALOLOFA IĀ IEOVA, IA OUTOU ʻINOʻINO I LE LEAGA”

21. O ā isi ituaiga aso faamanatu e tatau ona ʻalofia e Kerisiano?

21 Pe a e filifili e auai pe lē auai foʻi i se aso faamanatu, ia mafaufau po o ā uiga ma amioga o le a faaauiluma ai i lenā aso faamanatu. O se faaaʻoaʻoga, o nisi aso faamanatu e faia ai siva matagā, inuga e lē pulea, faapea amioga lē mamā. Atonu foʻi e faaauiluma ai faiga faatauatane ma tauafafine po o le lotonuu. Pe afai e tatou te auai i nei ituaiga aso faamanatu, po o tatou ʻinoʻino moni lava i mea e ʻinoʻino i ai Ieova?​—Salamo 1:1, 2; 97:10; 119:37.

22. O le ā e fesoasoani i se Kerisiano ina ia filifili ai pe e auai i se aso faamanatu?

22 E ao ona matuā faaeteete Kerisiano ia ʻalofia so o se aso faamanatu e lē faamamaluina ai le Atua. Na tusi le aposetolo o Paulo: “Pe tou te aai, pe inu, pe faia se tasi mea, ia faia mea uma lava ina ia faamamaluina ai le Atua.” (1 Korinito 10:31; tagaʻi i le Faaopoopoga 29.) E lē o aso faamanatu uma e iai ni o latou sootaga i amioga lē mamā, lotu sesē, po o le lotonuu. Ae pe afai e lē o solia ai mataupu silisili o le Tusi Paia i se aso faamanatu, e filifili la le tagata lava ia pe auai ai pe leai. Ae e ao foʻi ona tatou mafaufau po o le a faapefea i la tatou filifiliga ona aafia ai isi.

IA FAAMAMALUINA IEOVA I AU UPU MA GAOIOIGA

23, 24. E mafai faapefea ona faamatala atu i o tatou tauaiga lē talitonu, a tatou filifiliga i nisi o aso faamanatu?

23 Atonu e te lē o toe auai i aso faamanatu e lē o faamamaluina ai Ieova. Ae e ono mafaufau nisi o lou aiga e lē o ni Molimau a Ieova, e te lē o fiafia iā i latou pe lē o toe fia faatasitasi foʻi ma i latou. Atonu e latou te manatu o aso faamanatu e na o le pau ia o taimi e faatasitasi ai le aiga. O le ā la e mafai ona e faia? E tele auala e mafai ona e faamautinoa atu i ai e te alofa iā i latou ma e tāua i latou iā te oe. (Faataoto 11:25; Failauga 3:12, 13) E mafai ona e valaaulia i latou e faifaimea faatasi ma oe i isi faatasiga.

24 Pe a fia iloa e ou tauaiga pe aiseā ua e lē toe faamanatuina ai nisi o aso faamanatu, e mafai ona e saʻili i a tatou lomiga ma le jw.org mo ni faamatalaga e fesoasoani iā te oe e faamatala atu ai iā i latou māfuaaga. Aua e te faia se mea e latou te manatu ai o loo e taumafai e manumalo i se finauga, pe faamalosia i latou e ioe mai i ou manatu. Ia fesoasoani i lou aiga ia iloa e tele vala na e iloiloina ona fai ai lea o lau filifiliga. Ia toʻafilemu ma ʻia lē aunoa ona e tautala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima.’​—Kolose 4:6.

25, 26. E faapefea ona fesoasoani mātua i a latou fanau ia naunau i tapulaa a Ieova?

25 E tāua iā i tatou uma ona malamalama lelei i a tatou māfuaaga e lē auai ai i nisi o aso faamanatu. (Eperu 5:14) O lo tatou sini ia faafiafia Ieova. Pe a faapea o i tatou o ni mātua, ia faaalu se taimi e fesoasoani ai i a tatou fanau ia malamalama ma mulimuli i mataupu silisili o le Tusi Paia. Pe afai e matuā moni Ieova i fanau, o le a latou mananaʻo foʻi la e faafiafia o ia.​—Isaia 48:17, 18; 1 Peteru 3:15.

26 E fiafia le finagalo o Ieova e silasila mai o loo tatou faia mea uma e mafai ai, ina ia tapuaʻi atu iā te ia i se auala mamā ma faamaoni. (Ioane 4:23) Ae e manatu le toʻatele e lē mafai ona matuā faamaoni se tasi i lenei lalolagi lē faamaoni. Pe e moni lenā manatu? O le a tatou iloiloina lenei manatu i le mataupu o loo sosoo mai.

^ E te maua nisi faamatalaga e faatatau i nisi o aso faamanatu i le Watch Tower Publications Index, Tusi Taʻiala mo Saʻiliʻiliga a Molimau a Ieova, ma le jw.org.