Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 22

“Ia Faia le Finagalo o Ieova”

“Ia Faia le Finagalo o Ieova”

Ona o le maumauaʻi o Paulo e faia le finagalo o le Atua, na alu atu ai o ia i Ierusalema

Faavae i le Galuega 21:1-17

1-4. Aiseā na alu ai Paulo i Ierusalema, ma o le ā o faatali mai mo ia i inā?

 E FAAMOMOILOTO le faamavaega na faia i Meleto. Pagā le faigatā iā Paulo ma Luka ona tuua toeaina i Efeso o ē sa la matuā alolofa i ai! O loo tutū nei misionare e toʻalua i luga o le vaa. Ua uma ona teu i a la ato mea e manaʻomia mo le malaga. Na la aveina foʻi meaalofa na aoina mo Kerisiano matitiva i Iutaia, ma na la naunau ia faamautinoa ua taunuu lelei nei meaalofa.

2 O le agi mālū o le matagi na uunaʻia lā o le vaa ma tuua ai le uafu. O loo faataupupula atu nei tamāloloa e toʻalua faatasi ma a la aumea faimalaga e toʻafitu, i foliga faanoanoa o o latou uso o loo tutū mai i le matafaga. (Galu. 20:4, 14, 15) Sa talotalo faamavae atu pea le ʻaumalaga, seʻia oo ina lē toe iloa atu a latou uō.

3 E tusa ma le tolu tausaga o galulue soosootauʻau pea Paulo ma toeaina i Efeso. Ae i le taʻitaʻiga a le agaga paia, ua alu atu ai o ia i Ierusalema. Sa lagona e ona tino e iai ni mea o loo faatalitali mai mo ia. E muamua atu, na ia taʻu atu i toeaina: “O le faamalosi mai o le agaga, ou te alu atu ai i Ierusalema, e ui ou te lē iloa mea o le a tutupu iā te aʻu i inā, ae ua molimau mai pea le agaga paia iā te aʻu mai i lea aai i lea aai e faapea, o loo faatali mai noanoataga ma puapuaga iā te aʻu.” (Galu. 20:22, 23) E ui i lamatiaga mataʻutia, ae na lagona e Paulo “le faamalosi mai o le agaga”—na manaʻo ma lotomalie pea o ia e mulimuli i le taʻitaʻiga a le agaga paia ina ia alu i Ierusalema. E tāua iā te ia lona ola, ae e sili atu ona tāua iā te ia le faia o le finagalo o le Atua.

4 Pe e faapena ou lagona? Ina ua tuuina atu i tatou iā Ieova, sa tatou taʻutino atu o le a avea le faia o lona finagalo, ma mea e sili ona tāua i o tatou olaga. E aogā iā i tatou ona manatunatu i le faaaʻoaʻoga faamaoni a le aposetolo o Paulo.

Pasia le “Motu o Kuperu” (Galuega 21:1-3)

5. O fea na ui atu ai Paulo ma lana ʻaumalaga agaʻi i Turo?

5 O le vaa na malaga ai Paulo ma lana ʻaumalaga, na “folau saʻo” ona sa taumuliaʻi i le matagi, seʻia taunuu i Ko i le afiafi o le aso lava lenā. (Galu. 21:1) E foliga mai na taula ai i inā le vaa i le pō, a o leʻi folau atu i Roto ma Patara. I Patara, i le itu i saute o le talafatai o Asia Itiiti, na malaga ai uso i se vaa laʻuoloa telē ma ō atu saʻo ai i Turo i Foinie. A o folau atu, na latou pasia ai le “motu o Kuperu i le itu tauagavale.” (Galu. 21:3) Aiseā na taʻua ai na faamatalaga e Luka, o le tusitala o le tusi o Galuega?

6. (a) Aiseā na faamalosia ai Paulo ina ua iloa atu Kuperu? (e) O le ā se faaiʻuga e te ono faia, pe a e mafaufau i le auala ua faamanuia ma fesoasoani ai Ieova iā te oe?

6 Atonu na faasino atu e Paulo le motu, ma faamatala atu mea na tutupu iā te ia i inā. I lana malaga faamisionare muamua, pe tusa ma le iva tausaga talu ai, na fetaiaʻi ai Paulo, Panapa, Ioane Mareko, ma le faataulāitu o Elima lea na tetee i la latou talaʻiga. (Galu. 13:4-12) O le vaai atu i lenā motu ma toe manatunatu i mea na tutupu ai, atonu na faalototeleina ma faamalosia ai Paulo i mea o loo faatali mai mo ia. E tatou te maua foʻi aogā i le manatunatu i le auala ua faamanuia ai i tatou e le Atua, ma fesoasoani mai ia tumau i tofotofoga. O na manatunatuga, e fesoasoani iā i tatou e manatua ai upu a Tavita: “E tele puapuaga o le tagata amiotonu, ae e laveaʻiina e Ieova o ia mai i na mea uma.”—Sala. 34:19.

“Ua Matou Saʻili, Ona Maua ai Lea o Soo” (Galuega 21:4-9)

7. O le ā na faia e le ʻaumalaga ina ua taunuu i Turo?

7 Na talisapaia e Paulo le tāua o le aufaatasiga ma Kerisiano, ma naunau ai ia aufaatasi ma i latou i le faatuatua. Ina ua taunuu i Turo, na tusi Luka, “ua matou saʻili, ona maua ai lea o soo.” (Galu. 21:4) I le iloa e iai uso Kerisiano i Turo, na latou saʻilia ai loa i latou ma nonofo ai. O se tasi o faamanuiaga sili o le iloaina o le upu moni, po o fea lava e tatou te iai, ae e tatou te maua lava tagata talitonu faapena o le a talia i tatou. O ē e alolofa i le Atua ma faia le tapuaʻiga moni, e maua uō i le lalolagi atoa.

8. E faapefea ona tatou malamalama i le Galuega 21:4?

8 I le faamatalaina o aso e fitu na latou nonofo ai i Turo, na faamauina ai e Luka se mea e foliga mai e faigatā ona malamalama i ai: “Ua latou [le ʻauuso i Turo] fai atu pea iā Paulo e aua neʻi alu atu i Ierusalema, ona o mea na faailoa atu e le agaga iā i latou.” (Galu. 21:4) Po ua suia le finagalo o Ieova? Po ua ia faatonuina nei Paulo e aua neʻi alu atu i Ierusalema? E leai. A ua faailoa atu e le agaga, o le a faileagaina Paulo i Ierusalema, ma e tatau lava ona alu atu i le aai. E foliga mai e ala i le agaga paia, na saʻo ai manatu o uso i Turo o le a sauāina Paulo i Ierusalema. O le mea lea, ona o le manatu mamafa mo Paulo, na latou tauanau ai o ia e aua neʻi alu atu i le aai. E malamalama i lo latou faanaunauga, ina ia puipuia Paulo mai i mala o loo faaloloʻi mai. Ae peitaʻi, o le maumauaʻi e faia le finagalo o Ieova, na faaauau ai ona alu atu o ia i Ierusalema.—Galu. 21:12.

9, 10. (a) Ina ua faalogo atu i popolega o le ʻauuso i Turo, o le ā se tulaga talitutusa atonu na manatua e Paulo? (e) O le ā le manatu taatele o loo iai i tagata o le lalolagi i aso nei, ma o le ā le eseesega ma upu a Iesu?

9 Ina ua faalogo atu i popolega o le ʻauuso, atonu na manatua ai e Paulo se tulaga talitutusa ma le tali a le ʻausoo iā Iesu, ina ua fetalai atu e tatau ona alu atu o ia i Ierusalema, e faatigāina foʻi i mea e tele ma iʻu ai ina fasiotia. Ona o uunaʻiga o lona loto, na faapea atu ai Peteru iā Iesu: “Le Alii e, ia e alofa iā te oe lava, e lē tutupu na mea iā te oe.” Ae na tali atu Iesu: “Satani e, inā alu ese ia oe! Ua fai oe ma mea ou te tautevateva ai, auā e lē o manatu o le Atua ua e manatu ai, a o manatu o tagata.” (Mata. 16:21-23) Sa maumauaʻi Iesu e talia le ala faataulaga na tofia i ai o ia e le Atua. O le lagona foʻi lenā sa iā Paulo. E mautinoa sa iai ni faanaunauga lelei o le ʻauuso i Teroa e pei o Peteru, peitaʻi, e latou te leʻi iloa o le finagalo lea o le Atua.

O le mulimuli atu iā Iesu e manaʻomia ai le agaga faataulaga

10 Ua taatele i aso nei le manatu ifo o le tagata mo lona lava lelei po o le ola foʻi i se olaga faigofie. O le toʻatele o tagata ua māfuli atu i le saʻilia o lotu e fiafia i ai, ma e lē mananaʻo e faaalu ai le tele o tupe. Peitaʻi, na taʻua e Iesu se manatu e matuā ese lava. Na ia fetalai atu i ona soo: “A fia mulimuli mai se tasi iā te aʻu, ia faafitia e ia o ia lava ma amo le laau e faapuapuagatia ai o ia, ma mulimuli mai pea iā te aʻu.” (Mata. 16:24) O le mulimuli iā Iesu e lē o se ala faigofie, ae o le ala saʻo ma le atamai lea.

11. Na faapefea ona faaalia e le ʻauuso i Turo lo latou alolofa ma le lagolagosua iā Paulo?

11 E leʻi pine ae oo i le taimi e faaauau ai le malaga a Paulo, Luka ma isi na faatasi ma i laʻua. E faamomoiloto le faamatalaga e faatatau i lo latou tuuvaa ese atu. Ua faaalia ai le alofa o le ʻauuso i Turo iā Paulo, atoa ma la latou lagolagosua malosi i lana faiva. Na ō faatasi tane, fafine ma tamaiti i le matafaga e faaee Paulo ma lana ʻaumalaga. Na tootutuli ma tatalo faatasi i latou uma, ona faamavae ai lea. Mulimuli ane, na tuuvaa atu ai loa Paulo, Luka ma a la uō na faimalaga faatasi i se isi vaa ma folau atu i Tolumai, o i inā na feiloaʻi ai ma le ʻauuso ma nonofo ai ma i latou i le aso e tasi.—Galu. 21:5-7.

12, 13. (a) O le ā se talaaga o le auaunaga faamaoni a Filipo? (e) Ua faapefea ona avea Filipo ma faaaʻoaʻoga lelei mo tamā Kerisiano i aso nei?

12 Ona sosoo ai lea ma le lipotia mai e Luka e faapea, na malaga atu i Kaisareia Paulo ma ē na faatasi ma ia. Ina ua taunuu i inā, ona latou “ō atu lea ma nonofo i le fale o Filipo, o le faievagelia.” a (Galu. 21:8) E mautinoa na olioli i latou ina ua feiloaʻi ma Filipo. Pe tusa ma le 20 tausaga muamua atu i Ierusalema, na tofia ai o ia e le ʻauaposetolo e fesoasoani i le tufatufaina atu o meaʻai mo le faapotopotoga Kerisiano fou. Na lauiloa Filipo o ia o sē e talaʻi ma le maelega mo se taimi umi. Manatua le taimi na faataapeape ai le ʻausoo ona o sauāga, na alu atu ai Filipo i Samaria ma amata ona talaʻi atu. Mulimuli ane, na talaʻi atu o ia i le eunuka Aitiope ma papatisoina. (Galu. 6:2-6; 8:4-13, 26-38) Maʻeu se talaaga o le auaunaga faamaoni!

13 E leʻi mou atu le maelega o Filipo i lana faiva. A o faamautū i lenā taimi i Kaisareia, sa pisi pea o ia i le galuega talaʻi, e pei ona faailoa mai e Luka e ala i le faaigoaina o ia “o le faievagelia.” Ua tatou iloa ai foʻi sa iai ona afafine e toʻafā sa faia valoaga, e faaalia ai sa latou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a lo latou tamā. b (Galu. 21:9) E mautinoa le tele o mea sa faia e Filipo, ina ia atiaʻe ai e lona aiga se faiā ma Ieova. Ua mulimuli foʻi tamā Kerisiano i aso nei i lana faaaʻoaʻoga, i le taʻimua i le faiva ma fesoasoani i a latou fanau e atiaʻe le naunau i le galuega faaevagelia.

14. O le ā e mautinoa na iʻu i ai le asiasiga a Paulo ma ana aumea talitonu, ma o ā avanoa faapena ua iai i aso nei?

14 E mai i lea nofoaga i lea nofoaga, na saʻilia ai e Paulo ni aumea talitonu ma faaalu se taimi ma i latou. E mautinoa na naunau uso e faalautele atu lo latou agaga talimālō i misionare femalagaaʻi ma a latou aumea. O le mea moni, na avea na asiasiga ma avanoa e “fefaalaeiauaʻi ai.” (Roma 1:11, 12) Ua iai foʻi avanoa faapena i aso nei. E maua le tele o aogā pe a faaavanoa lou fale mo ovasia matagaluega ma a latou avā, e tusa lava po le ā le faatauvaa.—Roma 12:13.

“Ua Ou Nofosauni . . . ia Ou Oti” (Galuega 21:10-14)

15, 16. O le ā le feʻau na aumaia e Akapo, ma o ā ni aogā na maua e i latou na faalogologo i ai?

15 A o nofo Paulo i le fale o Filipo, ae taunuu ane loa se isi tagata asiasi taualoa, o Akapo. Na iloa e i latou na faapotopoto i le fale o Filipo, o Akapo o se perofeta; ma na ia valoia se oge tele i le taimi o le pulega a Kalaotio. (Galu. 11:27, 28) Atonu na latou taumānatu: ʻAiseā ua sau ai Akapo? O le ā le feʻau o loo ia aumaia?’ A o latou vaavaai atu ma le naunau, na tago atu Akapo i le fusi o le ofu o Paulo, o se ʻie lautele e mafai ona tuu ai tupe ma isi mea ma e fusi i le sulugātiti, ma ua fusi ai e Akapo ona vae ma ona lima. Ona ia faailoa atu lea o lenei feʻau: “Ua faapea mai le agaga paia, ʻO le tagata e ana lenei fusi, o le a faapea ona saisaia o ia e tagata Iutaia i Ierusalema, ma tuuina atu o ia i lima o tagata o nuu ese.’”—Galu. 21:11.

16 Na faamautinoa atu e le valoaga o le a alu atu Paulo i Ierusalema. Ua faaalia mai ai foʻi e faapea, o le a tuuina atu o ia e tagata Iutaia “i lima o tagata o nuu ese.” Na iai ni aafiaga o lenei valoaga iā i latou na iai. Ua tusi Luka: “Ina ua matou faalogo i lenei mea, ona matou matuā ʻaiʻoi atu lea faatasi ma i latou i lea nuu, ia aua lava neʻi alu aʻe o ia i Ierusalema. Ua tali mai Paulo: ʻAiseā ua outou fetagisi ai ma faavaivai mai i loʻu loto? Ia outou matuā mautinoa, ua ou nofosauni e lē gata e saisaia aʻu, ae ia ou oti foʻi i Ierusalema ona o le suafa o le Alii o Iesu.’”—Galu. 21:12, 13.

17, 18. Na faapefea ona faaalia le maumauaʻi o Paulo i lana faaiʻuga, ma o le ā le tali mai a le ʻauuso?

17 Seʻi mafaufau i le vaaiga lenei. O uso e aofia ai ma Luka, na ʻaiʻoi atu iā Paulo ia aua neʻi alu aʻe. Ua fetagisi nisi. I le ootia ona o le manatu alofa na latou faaalia iā te ia, na tautala lemū atu ai Paulo e faapea, ua latou “faavaivai mai i [lona] loto,” o loo faaliliuina i nisi tusitusiga le upu Eleni, ua outou “tuia [loʻu] loto.” Ae na tumau pea lana faaiʻuga ma o le tulaga lenā na oo i ai, ina ua feiloaʻi o ia ma le ʻauuso i Turo, e leʻi avea lo latou faatauanau atu ma loimata e faavaivaia ai o ia. Nai lo o lea, na ia faamatala atu iā i latou le pogai e tatau ai ona alu. Maʻeu le lototele ma le maumauaʻi na ia faaalia! I le pei o Iesu, na maumauaʻi pea Paulo e alu aʻe i Ierusalema. (Epe. 12:2) E leʻi manaʻo Paulo e faamaturo o ia, ae afai e tupu lenā mea, e manatu o ia o se faaeaga le oti ona o le avea ma soo o Keriso Iesu.

18 Na faapefea ona gaoioi le ʻauuso? O le tali puupuu lava, na latou faaalia le faaaloalo. E tatou te faitau ai e faapea: “Ina ua lē mafai ona taofia o ia, ona matou lotomalilie lea ma faapea atu: ʻIa faia le finagalo o Ieova.’” (Galu. 21:14) E leʻi taulau taumafaiga a tagata na taumafai e taofia Paulo mai le alu aʻe i Ierusalema. Na latou faalogo ma lolo atu iā Paulo, ua latou iloa ma taliaina o le finagalo lea o Ieova, e ui lava sa faigatā iā i latou. Na uia e Paulo se ala e iʻu ai i lona oti. Ua atili ai ona faigatā iā Paulo ona na taumafai tagata alolofa e taofia o ia.

19. O le ā le lesona tāua ua tatou aʻoaʻoina mai i le mea na tupu iā Paulo?

19 Ua tatou aʻoaʻoina se lesona tāua mai i le mea na tupu iā Paulo: Ia aua lava neʻi o tatou taumafai e taofia isi, mai i le tuliloaina o se ala faataulagaina i le auaunaga i le Atua. E mafai ona tatou faatatauina lenei lesona i le tele o tulaga, e lē na o tulaga e aafia ai le ola ma le oti. O se faaaʻoaʻoga, e faigatā i le toʻatele o mātua Kerisiano ona vāai atu ua tuua e a latou fanau le aiga, ina ia auauna iā Ieova i oganuu mamao, ae ua maumauaʻi e lē tatau ona faalotovaivaia i latou. E manatua e Fili o lē e nofo i Egelani, ona lagona ina ua alu lana tama teine e toʻatasi e auauna faamisionare i Aferika. Ua fai mai Fili, “O se taimi o faalogona ootia, ma na faigatā iā te aʻu ina ua ou iloa o le a alu o ia i se mea mamao. E ui ina ou lagona le faanoanoa, ae i le taimi e tasi na ou lagona foʻi le mitamita. Na ou tatalo faatauanau e uiga i lenei mea. Ae ona o lana filifiliga, ou te leʻi taumafai ai e taofia o ia. I mea uma lava, sa ou aʻoaʻo pea o ia ia faamuamua manaʻoga o le Malo! Ua 30 nei tausaga o auauna faamaoni o ia i atunuu eseese, ma ou te faafetai ona o lona faamaoni iā Ieova i aso uma.” Maʻeu le lelei pe a tatou faalaeiau uso talitonu o loo iai le agaga faataulaga!

E lelei ona tatou faalaeiau uso talitonu o loo iai le agaga faataulaga

“Ona Talia Fiafia Lea o i Matou e le ʻAuuso” (Galuega 21:15-17)

20, 21. E faapefea ona iloa na faanaunau Paulo e faatasi ma ona uso, ma aiseā na manaʻo ai o ia e nonofo faatasi ma i latou e i le faatuatua?

20 Ua faia sauniuniga, ona faaauau lea o le malaga a Paulo faatasi ma le ʻauuso, o ē na faamautinoa atu iā te ia la latou lagolagosua ma le lotoatoa. I vala uma o le malaga i Ierusalema, na saʻilia ai e Paulo ma ē na latou ō faatasi, le aufaatasiga a o latou uso ma tuafāfine Kerisiano. Na latou maua ni soo i Turo, ma nonofo ai i inā i aso e fitu. I Tolumai, na feiloaʻi ai ma o latou uso ma tuafāfine, ma nonofo ai i le aso e tasi. I Kaisareia, na latou nonofo ai i le fale o Filipo mo ni nai aso. Ona ō atu ai lea o nisi o le ʻausoo mai i Kaisareia, e momoli Paulo ma lana ʻaumalaga i Ierusalema, o i inā na latou nonofo ai ma Nasona, o se tasi o uluaʻi soo. Mulimuli ane, ina ua taunuu le ʻaumalaga i Ierusalema, na lipotia mai e Luka e faapea, “ona talia fiafia lea o i matou e le ʻauuso.”—Galu. 21:17.

21 E manino mai, na manaʻo Paulo e faatasi ma uso faatuatua. Na maua e le aposetolo faalaeiauga mai i ona uso ma tuafāfine, e pei foʻi o i tatou i aso nei. E mautinoa, o na faalaeiauga na faamalosia ai Paulo e feagai ma tagata feita ma ē tetee o loo saʻili e fasiotia o ia.