Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 11

“Faatumulia . . . i le Olioli ma le Agaga Paia”

“Faatumulia . . . i le Olioli ma le Agaga Paia”

O le faaa‘oa‘oga a Paulo i le feagai ai ma tagata tetee e lē tali lelei mai

Faavae i le Galuega 13:1-52

1, 2. O le ā le mea ua iloga ai le malaga lea o le a ō ai Panapa ma Saulo, ma na faapefea ona fesoasoani la la‘ua galuega i le faataunuuina o le Galuega 1:8?

 O SE aso e matuā fiafia mo le faapotopotoga i Anetioka. Ua tofia Panapa ma Saulo e le agaga paia mai i perofeta ma faia‘oga uma i inā, e avatu le tala lelei i nuu mamao. a (Galu. 13:1, 2) E moni, na iai isi tane agavaa na aauina atu muamua. Peita‘i i aso ua mavae, na faimalaga atu ai misionare i oganuu ua uma ona taliaina le Faa-Kerisiano. (Galu. 8:14; 11:22) A o le taimi lea, o le a auina atu Panapa ma Saulo i nuu e le‘i faalogo muamua i le tala lelei—faatasi ma Ioane Mareko lea o le a avea ma tautua iā i la‘ua.

2 I le 14 tausaga muamua atu, na fetalai atu ai Iesu i ona soo: “O le a fai outou ma molimau iā te aʻu i Ierusalema, i Iutaia uma ma Samaria, ma tuluʻiga uma o le lalolagi.” (Galu. 1:8) O le tofiaina o Panapa ma Saulo e auauna o ni misionare, o le a fesoasoani atili i le faataunuuina o upu faavaloaga a Iesu! b

“Ia Tofia . . . Ina ia Faia le Galuega” (Galuega 13:1-12)

3. O le ā na faigatā ai faigāmalaga mamao i le ulua‘i senituri?

3 I aso nei, e tatou te faafetaia le atamai faaonapōnei ua faafaigofie ai femalagaa‘iga e pei o taavale ma vaalele, lea e la‘itiiti ai se taimi e faaalu i se malaga mamao. E lē faapena le tulaga na iai i le ulua‘i senituri T.A. I tuā i lenā taimi, o le ala autū o femalagaa‘iga i le laueleele o le savavali, e masani lava i ala fitā ma gaoā. O le malaga mo se aso e tasi i le mamao e 20 maila [30 km], e matuā vaivai ai lava! c O lea, e lē masalomia le naunau o Panapa ma Saulo i lo la tofiga fou, ae ua la iloa fo‘i e mana‘omia ni taumafaiga malolosi ma ni faataulaga.—Mata. 16:24.

4. (a) Na faapefea ona filifilia Panapa ma Saulo, ma o le ā le tali atu a uso talitonu i lenei tofiga? (e) E faapefea ona tatou lagolagosua i ē ua maua faaeaga i le faapotopotoga?

4 Ae aiseā na faatonuina faapitoa ai e le agaga paia e “tofia . . . Panapa ma Saulo, ina ia faia le galuega”? (Galu. 13:2) E lē o ta‘ua mai i le Tusi Paia. Ae tatou te iloa sa faatonuina e le agaga paia le filifilia o nei tane. E leai se faamaoniga e faapea sa lē fiafia perofeta ma faia‘oga i Anetioka i nei filifiliga. Nai i lo o lenā, sa latou lagolagosua atoatoa i lenei tofiga. Se‘i manatu i faalogona o Panapa ma Saulo e uiga i o la uso faaleagaga, e le‘i matauʻa ae na “latou anapopogi ma tatalo, ona faaee atu lea o latou lima iā i laʻua ma tuuina atu i laʻua e ō.” (Galu. 13:3) E tatau fo‘i iā i tatou ona lagolagosua iā i latou e maua faaeaga faatiokarate, e aofia ai ma tane ua tofia e avea ma ovasia i faapotopotoga. Nai lo o le matau‘a i ē ua maua nei faaeaga, e tatau ona tatou “matuā manatu mamafa iā i latou ma le alofa ona o la latou galuega.”—1 Tesa. 5:13.

5. Faamatala po o ā mea na aofia ai i le molimau atu i le motu o Kuperu.

5 Ina ua uma ona savavali aga‘i i Selukeia, o se taulaga e taula ai vaa e lata i Anetioka, na tuuvaa atu loa Panapa ma Saulo i le motu o Kuperu, o se malaga e tusa ma le 120 maila [200 km]. d Ona o Panapa o se tagatānuu o Kuperu, e lē taumatea la lona naunauta‘i e avatu le tala lelei i tagata o lona nuu. Ina ua taunuu atu i Salamina, o se taulaga i le itu i sasa‘e o le motu, e le‘i faama‘imauina e nei tamāloloa se taimi. Na la “folafola atu loa le afioga a le Atua i sunako o tagata Iutaia.” e (Galu. 13:5) Na malaga atu loa Panapa ma Saulo mai i le isi itu e oo i le isi itu o Kuperu, ma molimau atu i aai tāua o loo ui atu ai. E fuafua i le auala na ui atu ai, atonu na savavali nei misionare pe tusa o le 100 maila [160 km]!

6, 7. (a) O ai Sekio Paulo, ma aiseā na taumafai ai Paiesu e taofia o ia mai le taliaina o le tala lelei? (e) Na faapefea ona tali atu Saulo i teteega a Paiesu?

6 I le ulua‘i senituri, sa tumu Kuperu i tapua‘iga sesē. Sa matuā manino mai lenei mea ina ua taunuu atu Panapa ma Saulo i Pafo, i le talafatai i sisifo o le motu. O i inā, na la fetaui ai ma “Paiesu, o se tamāloa faataulāitu ma o se perofeta pepelo,” ma na “faatasi o ia ma le suikonesula o Sekio Paulo, o se tamāloa atamai.” f I le ulua‘i senituri, o le to‘atele o tagata ta‘uta‘ua o Roma —e pei o le “tamāloa atamai” o Sekio Paulo—sa masani ona fesili atu i tagata faataulāitu po o ē sa‘ili fetu, mo se fesoasoani i le faia o filifiliga tāua. E ui i lea, sa mana‘o Sekio Paulo e fia iloa atili le fe‘au o le Malo, ma “ua naunau tele lenei tagata e faalogo i le afioga a le Atua.” E le‘i fiafia i ai Paiesu, o lē na iloa fo‘i i lona igoa matai o Elima, o lona uiga o le “Faataulāitu.”—Galu. 13:6-8.

7 Sa tetee Paiesu i le fe‘au o le Malo. Ma o le mea moni, e na o le tasi lava le auala e na te puipuia ai lona tulaga o se faufautua aloa‘ia a Sekio Paulo, o le ‘faaliliuese lea o le suikonesula mai i le faatuatua.’ (Galu. 13:8) Ae peita‘i, e le‘i faatagaina e Saulo se faataulāitu e na te faaliliueseina le fiafia o Sekio Paulo. O le ā la na faia e Saulo? Na faapea mai le tala: “Ua faatumulia Saulo o lē ua igoa foʻi iā Paulo, i le agaga paia ma ua pulatoʻa atu iā te ia [Paiesu] ma faapea atu: ‘O oe o le tagata ua tumu i mea piʻopiʻo ma mea leaga uma, o oe o le atalii o le Tiapolo ma e te tetee i mea tonu uma lava. Aiseā e faaauau ai ona e mimilo sesē ala tonu o Ieova? Faauta! O le a faasala oe e Ieova ma o le a e tauaso, e te lē vaai foʻi i le susulu o le lā mo se taimi.’ Ona oo ifo lea iā te ia o se puao mafiafia ma le pōuliuli, ma ua tautagotago solo e saʻili se tasi e taʻitaʻia o ia.” g O le ā le i‘uga o lenei mea na tupu faavavega? “Ina ua vaai le suikonesula i le mea ua tupu, ona talitonu ai lea o ia, auā ua ofo o ia i aʻoaʻoga a Ieova.”—Galu. 13:9-12.

I le pei o Paulo, e tatou te puipui ma le lototele le upu moni a o feagai ai ma teteega

8. I aso nei, e faapefea ona tatou faata‘ita‘i i le lē fefe o Paulo?

8 E le‘i fefe Paulo iā Paiesu. E faapena fo‘i i tatou, e lē tatau ona tatou fefefe iā i latou e taumafai e faavaivaia le faatuatua o ē e fiafia i le fe‘au o le Malo. Ae manatua, e tatau lava ona “lē aunoa ona outou tautatala atu i upu e logolelei, ia faamāi i le masima.” (Kolo. 4:6) Ae i le taimi e tasi, e tatou te lē manana‘o e faaleaga le tulaga faaleagaga o se tagata fiafia, e tau ina ia ‘alofia ai le faia o finauga. E faapena fo‘i ona tatou lē fefefe e faaalialia i le lautele tapua‘iga sesē, lea e faaauau pea ona “mimilo sesē ala tonu o Ieova,” e pei ona sa faia e Paiesu. (Galu. 13:10) I le pei o Paulo, se‘i o tatou faalauiloa atu pea ma le maelega le upu moni i tagata lotofaamaoni. Ma e tusa lava pe e foliga mai e lē o iai le lagolagosua a le Atua i a tatou taumafaiga, ae e mautinoa o le a faaaogā e Ieova lona agaga paia, e tosina mai ai tagata e tatau i ai le upu moni.—Ioa. 6:44.

O “Upu Faalaeiau” (Galuega 13:13-43)

9. Na faapefea ona faataatia e Paulo ma Panapa se faaa‘oa‘oga lelei mo ē o loo ta‘imua i le faapotopotoga i aso nei?

9 E manino mai, na iai ni suiga ina ua tuua e tamāloloa ia Pafo ma tuuvaa atu i Pereka, i le talafatai o Asia Itiiti, pe tusa ma le 150 maila [250 km]. I le Galuega 13:13, o loo ta‘ua ai e faapea na aofia ai i lenei vaega “o Paulo ma isi tamāloloa.“ O lenei faaupuga e ta‘u mai ai o lea ua amata ona ta‘imua Paulo i gaoioiga fai a le vaega. Ae peita‘i, e leai se mea o faailoa mai ai na matau‘a Panapa iā Paulo. Ae na faaauau pea ona galulue faatasi nei tane e to‘alua e faataunuu le finagalo o le Atua. Ua faataatia e Paulo ma Panapa se faa‘oa‘oga lelei mo ē o loo ta‘imua i le faapotopotoga i aso nei. Nai lo o le tauvā i le fia ta‘uta‘ua, e tatau i Kerisiano ona manatua fetalaiga a Iesu: “O le ‘auuso uma outou.” Na fetalai atili o ia: “O sē na te faaeaina o ia lava, e faamaulaloina o ia, a o sē e faamaulalo iā te ia lava, e faaeaina o ia.”—Mata. 23:8, 12.

10. Faamatala le malaga mai Pereka aga‘i atu i Anetioka i Pisitia.

10 Ina ua taunuu i Pereka, na tuumuli ese ai loa Ioane Mareko mai iā Paulo ma Panapa, ma toe fo‘i atu i Ierusalema. E lē o faamatalaina mai le māfuaaga o lona tuumuli faafuase‘i. Na faaauau pea ona malaga Paulo ma Panapa mai Pereka aga‘i atu i Anetioka i Pisitia, o se aai i le itumalo o Kalatia. E le‘i faigofie lenei malaga, talu ai o Anetioka i Pisitia e tusa ma le 3,600 futu [1,100 m] le maualuga mai le sami. E lauiloa fo‘i nei oganuu fitā ma maugā i le tele o tagata faomea. E faaopoopo atu i lenā, e foliga mai ua lagona e Paulo se faalētonu i lona soifua mālōlōina. h

11, 12. Na faapefea ona faaua‘i mai e Paulo le ‘aufaalogologo i lana lauga i le sunako i Anetioka i Pisitia?

11 I Anetioka i Pisitia, na ulu atu ai Paulo ma Panapa i le sunako i le Sapati. Ua faapea mai le tala: “Ina ua uma ona faitau atu le Tulafono ma tusi a Perofeta, ona aauina atu lea e pule o le sunako o nisi iā i laʻua, ma faapea atu: ‘Uso e, afai o iā te oulua ni upu faalaeiau mo tagata, ia taʻu mai ia.’” (Galu. 13:15) Na tū i luga Paulo ma tautala atu.

12 Na amata le lauga a Paulo i le faafeiloa‘i atu o le aofia: “Isaraelu e, ma outou e lē o ni Iutaia o ē matataʻu i le Atua.” (Galu. 13:16) O ē na iai na aofia ai tagata Iutaia, ma ē na liliu i le lotu Iutaia. Na faapefea ona faaua‘i mai e Paulo lana ‘aufaalogologo, o ē e le‘i iloaina le matafaioi a Iesu i fuafuaga a le Atua? Muamua, na otooto atu e Paulo le talaaga o le nuu o Iutaia. Na ia faamatala le auala a Ieova na “faaeaina [ai] i latou a o aumau o ni tagata ese i le nuu o Aikupito,” ma le auala na ‘faapalepale ai o ia i a latou amioga i le toafa’ mo le 40 tausaga ina ua faasa‘olotoina i latou. Sa faamatala atu fo‘i e Paulo le auala na maua ai e tagata o Isaraelu le Nuu o le Folafolaga, faapea le auala a Ieova na ‘tufatufaina atu ai fanua iā i latou e tusa ma o latou tofi.’ (Galu. 13:17-19) Sa manatu nisi e faapea, o le uiga o upu a Paulo o loo faasino atu i fuaiupu o Tusitusiga Paia, ia e le‘i leva ona faitau leotele atu, o se vaega o le sauniga o le Sapati. Afai o le tulaga lenā, o se tasi la lea o faaa‘oa‘oga e iloa ai na mafai ona avea Paulo “ma mea uma i tagata o ituaiga uma.”—1 Kori. 9:22.

13. E faapefea ona tatou taumafai e pā‘ia loto o a tatou tagata faalogologo?

13 E faapena fo‘i i tatou, e tatau ona taumafai malosi e faaua‘i mai i latou o loo tatou tala‘i atu i ai. O se faaa‘oa‘oga, o le iloaina o le talaaga tau tapua‘iga o se tagata, e mafai ona fesoasoani iā i tatou e filifili ai le mataupu e fiafia i ai lenā tagata. E mafai fo‘i ona tatou ta‘ua ni vaega o le Tusi Paia ua masani ai le tagata. Atonu e aogā pe a faitau mai e le tagata i lana lava Tusi Paia. Faaaogā ni auala eseese e pā‘ia ai le loto o le tagata ma naunau atili ai e fia iloa Ieova.

14. (a) Na faapefea ona faamatala atu e Paulo le tala lelei e uiga iā Iesu, ma o le ā le lapata‘iga na ia avatu? (e) Na faapefea ona tali mai le aofia i le lauga a Paulo?

14 Ona sosoo ai lea ma le talanoaina e Paulo o le faasologa o tupu o Isaraelu, e oo atu i “le faaola . . . , o Iesu,” lea na avea ai Ioane le Papatiso o sē na muamua atu iā te ia. Ona faamatala lea e Paulo le auala na fasiotia ai Iesu ma toe faatūina mai i le oti. (Galu. 13:20-37) Na faapea mai Paulo, “Ia outou iloa, e ala iā te ia ua folafola atu ai iā te outou le faamagaloina o agasala, . . . ua taʻumamāina ai o ē e talitonu e ala iā te ia.” Ona lapata‘i atu ai lea o le aposetolo i lana ‘aufaalogologo: “Ia faaeteete ina neʻi oo iā te outou mea ua taʻua e le ʻau Perofeta e faapea: ‘O outou o tagata tauemu, inā vāai mai ia, ma ofo, ma mou atu, auā o loo oʻu faia se galuega i o outou aso, o se galuega e tou te lē talitonu lava i ai, e tusa pe e faamatala auʻiliʻili atu e se tasi iā te outou.’” E mata‘ina le tali mai a tagata i le lauga a Paulo. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ona ‘ai‘oi atu lea o tagata ina ia faamatala atili atu iā i latou nei mea i le isi Sapati e sosoo ai.” Ina ua māe‘a ona latou faapotopoto i le sunako, “o le toʻatele o tagata Iutaia ma tagata liulotu o ē e tapuaʻi i le Atua, ua latou mulimuli atu iā Paulo ma Panapa.”—Galu. 13:38-43.

‘Ua Matou Liliu Atu i Nuu Ese’ (Galuega 13:44-52)

15. O le ā na tupu i le aso Sapati ina ua māe‘a le lauga a Paulo?

15 I le Sapati na sosoo ai, “e toetoe lava o tagata uma o le aai” na faapotopoto faatasi e faalogologo iā Paulo. Na avea lenā ma mea e lē fiafia ai nisi o tagata Iutaia, ma “ua latou upuleaga ma tetee atu i mea ua fai atu ai Paulo.” Sa ta‘u atu e Panapa ma Paulo ma le lototetele: “Ua tatau ona faailoa atu muamua iā te outou le afioga a le Atua. Ae ona ua outou teena lana afioga, ma e tou te lē manatu e tou te mauaina le ola e faavavau, faauta! ua matou liliu atu ai i nuu ese. Auā ua poloaʻia i maʻua e Ieova i upu nei: ‘Ua ou tofia oe e avea ma malamalama o nuu ese, ina ia avea oe ma faaolataga i tuluʻiga uma o le lalolagi.’”—Galu. 13:44-47; Isa. 49:6.

“Ua latou faatupu sauāga iā Paulo ma Panapa . . .  Ua faaauau fo‘i ona faatumulia le ‘ausoo i le olioli ma le agaga paia.”​—Galuega 13:50-52

16. Na faapefea ona tali atu tagata Iutaia i upu malolosi a misionare, ma o le ā le tali atu a Paulo ma Panapa i teteega?

16 Na olioli tagata o Nuu Ese sa faalogologo, ma “ua talitonu foʻi i latou uma o ē ua saunia o latou loto mo le ola e faavavau.” (Galu. 13:48) Na vave ona salalau atu afioga a Ieova i le atunuu atoa. Ae na ese le tali mai a tagata Iutaia. O lea, na ta‘u atu ai e nei misionare iā i latou, e ui ina mua‘i faalogo i latou i afioga a le Atua, ae na filifili e teena le Mesia, o lea ua tatau ai ona faasalaina i latou. Sa faavevesi e tagata Iutaia fafine aloa‘ia ma alii sili o le aai, “ma ua latou faatupu sauāga iā Paulo ma Panapa, ma tutuli i laʻua i fafo o le aai.” Na faapefea ona tali atu i ai Paulo ma Panapa? Ona “la tūtū atu lea o pefu o o la vae iā i latou, ma ō atu i Ikonio.” Po o le i‘uga lenā o le galuega Faa-Kerisiano i Anetioka i Pisitia? E leai! Na nonofo ai pea i inā le ‘ausoo, ma “ua faaauau foʻi ona faatumulia le ʻausoo i le olioli ma le agaga paia.”—Galu. 13:50-52.

17-19. O ā auala e mafai ona tatou faata‘ita‘i ai i faaa‘oa‘oga lelei na faataatia e Paulo ma Panapa, ma e faapefea i le faia faapea ona saosaolaumea i lo tatou olioli?

17 Ua tatou maua se lesona aogā i le auala na tali atu ai nei tagata faamaoni i teteega. E lē taofia la tatou galuega tala‘i, e tusa lava pe taumafai tagata aloa‘ia o le lalolagi e taofia i tatou mai i le faalauiloa atu o la tatou fe‘au. Mātau fo‘i, ina ua teena e tagata Anetioka le fe‘au a Paulo ma Panapa, “ona la tūtū atu lea o pefu o o la vae”—o se faailoga e iloa ai e lē o feita, ae ina ia aua ne‘i tuua‘ia ai i la‘ua i mea o le a tutupu iā i latou. Ua iloa e nei misionare e lē mafai ona la pulea le auala e tali mai ai isi. Ae o le mea e mafai ona la pulea, o le faaauau pea ona tala‘i atu. O le mea tonu lenā na la faia, a o aga‘i atu i Ikonio!

18 Ae faapefea soo na nonofo ai pea i Anetioka? Ioe, sa nonofo ai pea i latou i oganuu na itagia ai. Peita‘i, o lo latou olioli, e le‘i faalagolago i le tali lelei mai o tagata. Sa fetalai Iesu: “Amuia i latou e faalogo i le afioga a le Atua ma tausi i ai!” (Luka 11:28) Ma o le mea tonu lava lenā na fai e soo i Anetioka i Pisitia.

19 I le pei o Paulo ma Panapa, e tatau ona manatua pea lo tatou tiute tauave, o le tala‘i atu o le tala lelei. O le filifiliga e talia pe e lē talia, e fitoitonu i le tagata lava ia. Afai e foliga mai e lē fiafia i latou o loo tatou tala‘i atu i ai, e tatou te a‘oa‘oina se lesona mai i soo i le ulua‘i senituri. O le talisapaia o le upu moni ma tuu atu i tatou e ta‘ita‘ia e le agaga paia, e mafai ona tatou olioli ai e tusa lava po o ā teteega o tatou fesaga‘ia.—Kala. 5:18, 22.

b I le taimi lea, ua uma ona faatūina ai faapotopotoga i Anetioka i Suria, o le mamao e tusa ma le 350 maila [550 km] i mātū o Ierusalema.

c Taga‘i i le pusa “ I le Ala.”

d I le ulua‘i senituri, e mafai e se vaa ona folau e tusa ma le 100 maila [150 km] pe a lelei le agi a le matagi. Ae a leaga le tau, o le a umi atu le taimi e folau ai i se malaga faapena.

e Taga‘i i le pusa “ I Sunako o Tagata Iutaia.”

f O Kuperu sa pulea e le Senate o Roma. O se tagata e na te umia le tofiga autū o le motu, o le kovana faaitumalo, ma e ta‘ua o le suikonesula.

g Na amata mai i lenā taimi ona ta‘ua Saulo o Paulo. E manatu nisi, na ia faaaogā lona igoa Roma e faamanatu ai Sekio Paulo. Ae o le faaauau pea ona faaaogā o lona igoa o Paulo ina ua tuua Kuperu, e faaalia ai se isi manatu e ese—e faapea o Paulo, o le “aposetolo o nuu ese,” na mana‘o e faaaogā lona igoa Roma. Atonu sa ia faaaogā fo‘i le igoa o Paulo, ona o le faaleoga o le igoa Eperu o Saulo i le gagana Eleni, e taitutusa ma se upu e leaga lona uiga i le gagana Eleni.—Roma 11:13.

h O le tusi a Paulo i Kalatia, sa tusia i ni tausaga mulimuli ane. I lenā tusi, na tusi atu ai Paulo: “O loʻu maʻi na ala ai ona ou muaʻi folafola atu le tala lelei iā te outou.”—Kala. 4:13.