Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 10

ʻUa Tupu Pea le Afioga a Ieova’

ʻUa Tupu Pea le Afioga a Ieova’

Ua lavea‘iina Peteru ma ua lē mafai e sauāga ona taofia le salalau atu o le tala lelei

Faavae i le Galuega 12:1-25

1-4. O le ā le tulaga faigatā na feagai ma Peteru, ma o le ā sou lagona pe ana faapea o oe?

 A O TA‘ITA‘IINA atu Peteru e leoleo Roma e to‘alua i lona sela i le falepuipui, o loo loka ona lima i filifili u‘amea, ma na faalogoina le pa‘ō leotele o le tapunia o le faitoto‘a i ona tua. Ona nofo ai lea o ia i inā mo ni aso, e faatalitali ai po o le ā le mea o le a fai iā te ia. Ua leai se mea e na te iloa atu, ae ua na o pa puipui, filifili u‘amea, ma ē o loo leoleoina o ia.

2 E matuā tigā le tala ua oo mai. Ua mana‘o le tupu o Herota Akeripa I e fasioti Peteru. a O le mea moni, e tatau ona tuuina atu Peteru i tagata pe a mavae le Paseka, ma o le fasiotia o ia, o se meaalofa e faafiafia ai tagata. E tatau lava ona faataunuu lenei sala. O Iakopo—o se tasi o uso aposetolo o Peteru—e le‘i mamao atu se taimi na fasiotia ai e le tupu lava lea.

3 I le pō a o lumana‘i le faasalaga, o ā mea o loo mafaufau i ai Peteru i lona sela pogisa i le falepuipui? Po o ia manatua tausaga ua mavae, na ta‘u atu ai e Iesu o le a fusifusia o ia i se aso, ma ave faamalosi ina ia fasiotia? (Ioa. 21:18, 19) Atonu na mafaufau Peteru pe e lē o le taimi lenei.

4 Pe ana o oe o Peteru, o ā ni ou faalogona? O le to‘atele o le a faanoanoa ona e manatu ua leai se faamoemoe. Ae peita‘i, pe e moni ua leai se faamoemoe mo lenei soo faamaoni o Iesu Keriso? O le ā e tatou te a‘oa‘oina mai i le auala na tali atu ai Peteru ma ona uso Kerisiano, i sauāga na oo iā i latou? Se‘i o tatou vāai.

“Ua Tatalo Faatauanau le Faapotopotoga” (Galuega 12:1-5)

5, 6. (a) Aiseā ma na faapefea ona faileagaina e le tupu o Herota Akeripa I le faapotopotoga Kerisiano? (e) Aiseā na avea ai le maliu o Iakopo o se tofotofoga i le faapotopotoga?

5 E pei ona tatou iloa i le mataupu ua mavae atu o lenei tusi, o le faaliliuina o Konelio le tagata o Nuu Ese ma lona aiga, o se mea na matuā fiafia ai le faapotopotoga Kerisiano. Ae atonu na faate‘ia tagata Iutaia e lē talitonu, i le iloa ua to‘atele Kerisiano Iutaia ua tapua‘i faatasi nei ma tagata e lē o ni Iutaia.

6 O Herota le faipolotiki taufaasesē, na ia iloa o le avanoa lenei e mafai ona faatosina mai ai tagata Iutaia, o lea na ia faileagaina ai Kerisiano. E mautinoa na ia iloa e matuā māfana le aposetolo o Iakopo iā Iesu Keriso. O lea, na ‘fasiotia ai e Herota Iakopo le uso o Ioane i le pelu.’ (Galu. 12:2) Pagā se tofotofoga mo le faapotopotoga! O Iakopo, o se tasi o le to‘atolu na molimauina le faaliliuina o Iesu, faapea ma isi vavega e le‘i faailoaina atu i isi aposetolo. (Mata. 17:1, 2; Mare. 5:37-42) Na faaigoa e Iesu Iakopo ma lona uso o Ioane, o “Atalii o le Faititili” ona o lo la maelega tele. (Mare. 3:17) O lea, ua lē toe maua ai e le faapotopotoga se aposetolo lototele, o se molimau faamaoni ma e pele iā i latou.

7, 8. O le ā le mea na faia e le faapotopotoga ina ua faafalepuipuiina Peteru?

7 Na olioli tagata Iutaia ina ua fasiotia Iakopo, e pei lava ona mana‘o iai Akeripa. Ua avea lea ma mea e faamalosia ai o ia ina ia faia fo‘i faapena iā Peteru. E pei ona faamatalaina muamua, na ia pu‘e faapagota Peteru. E foliga mai sa manatua e Akeripa, e le‘i aogā le faafalepuipuiina o le ‘auaposetolo e pei ona ta‘ua i le mataupu e 5 o lenei tusi. O lea, na ia faatonu ai ina ia fusifusia Peteru i ni filifili i le va o ni leoleo se to‘alua, ma tofia nisi leoleo e to‘a 16, e auaua‘i i le ao ma le pō e leoleoina o ia ne‘i sola. Afai e sola, o le a faasalaina na leoleo i le faasalaga ua fuafuaina mo Peteru. O le ā se mea e mafai ona fai e uso Kerisiano o Peteru i na tulaga faigatā?

8 Na iloa lelei e le faapotopotoga le mea e tatau ona fai. Ua faapea mai le Galuega 12:5: “O lea, ua taofia ai Peteru i le falepuipui, ae ua tatalo faatauanau le faapotopotoga i le Atua mo ia.” Na tatalo faatauanau i latou mai i o latou loto, mo lo latou uso pele. E le‘i lotovaivai ai i latou ona o le maliu o Iakopo, pe manatu ai e lē aogā tatalo. E tāua tele iā Ieova tatalo. Afai e talafeagai ma lona finagalo, o le a ia talia na tatalo. (Epe. 13:18, 19; Iako. 5:16) O se lesona lenei e tatau ona manatua e Kerisiano i aso nei.

9. O le ā e tatou te a‘oa‘oina mai i faata‘ita‘iga a uso Kerisiano o Peteru e faatatau i le mataupu o le tatalo?

9 Pe e te iloa ni uso talitonu o loo feagai ma tofotofoga? Atonu o loo latou onosaia sauāga, faasāsāaga mai i malo ma mala faalenatura. Aiseā e lē faaaofia ai i latou i au tatalo mai i le loto? Atonu o loo e iloa fo‘i nisi ua oo i tulaga faigatā ae lē o iloa, e pei o faafitauli i aiga, lotovaivai, po ua lu‘ia fo‘i lo latou faatuatua. Afai e te manatunatu loloto ae e te le‘i tatalo, e mafai ona e manatua le to‘atele o i latou i o latou igoa, a o e talanoa atu iā Ieova le “Faafofoga tatalo.” (Sala. 65:2) E pei ona e mana‘o e faia faapea e ou uso ma tuafāfine iā te oe pe a lofitūina i mea faigatā.

E tatou te tatalo mo o tatou uso o loo i falepuipui ona o lo latou faatuatua

“Mulimuli Mai iā te A‘u” (Galuega 12:6-11)

10, 11. Faamatala le auala na lavea‘i ai e le agelu a Ieova Peteru mai i le falepuipui.

10 Pe na popole Peteru ona o le tulaga mata‘utia o loo ia fesaga‘ia? E tatou te lē o mautinoa, ae i lenā pō mulimuli i le falepuipui, sa moe gase o ia i le va o leoleo o loo feala. O loo mautinoa e lenei tamāloa faatuatua, po o le ā lava le mea e tupu a taeao, ae o loo malupuipuia o ia i aao o Ieova. (Roma 14:7, 8) Atonu e lē o mafaufau Peteru o le a tupu se mea ofoofogia. Na faafuase‘i ona faatumulia lona sela i le pupula o le malamalama. O loo tū se agelu i ona luma ma fafagu faavave iā te ia, e mautinoa e lē o iloa atu e leoleo. Ma ua pa‘u‘ū ese filifili na saisai ai ona lima—ia e foliga mai e lē mafai ona motusia!

“Ua oo atu i le faitotoʻa uʻamea e agaʻi atu i le aai, ona matala fua lea o le faitotoʻa iā i laʻua.”​—Galuega 12:10

11 Na avatu e le agelu ni faatonuga ma‘oti iā Peteru: “Ia e tū vave i luga! . . . Ia fai ou ofu ma nonoa ou seevae. . . . Ia fai lou ofu tele.” Na vave ona usita‘i Peteru. Mulimuli ane ua fai atu le agelu: “Mulimuli mai iā te a‘u,” ma na faia faapea e Peteru. Na la tuua le sela ma savavali atu i le va o leoleo o loo tiute i fafo, ma aga‘i atu i le faitoto‘a u‘amea tele. O le a faapefea nei ona la sopo‘ia lenā faitoto‘a? Afai sa iai se manatu faapena iā Peteru, e mo na o sina taimi puupuu. A o latalata atu i la‘ua i le faitoto‘a, “ona matala fua lea.” O nei mea na tutupu faafuase‘i a o la sopo‘ia le faitoto‘a ma aga‘i atu i le auala, ona tuua loa lea o ia e le agelu. Na tuua i inā Peteru, ma faato‘ā malamalama ai, e moni lava nei mea uma na tutupu. E lē o se miti. Ua faasa‘olotoina o ia!—Galu. 12:7-11.

12. E faapefea ona faamāfanafanaina i tatou pe a mafaufau i le lavea‘iina e Ieova o Peteru?

12 Pe e lē faamāfanafanaina ai i tatou pe a mafaufau i le mana malosi o Ieova e lavea‘i ai ana auauna? Na taofia faapagota Peteru e se tupu o se malo e sili ona malosi i le lalolagi. Ae na savali ese atu Peteru mai i le falepuipui, e aunoa ma se faalavelave! O le mea moni, e lē faia e Ieova vavega faapena i ana auauna uma. E na te le‘i faia faapena iā Iakopo, ma o le a na lē faia fo‘i faapena iā Peteru i se taimi mulimuli ane, pe a faataunuuina fetalaiga a Iesu e uiga i lenei aposetolo. E lē faatalitalia e Kerisiano i aso nei se lavea‘iga faavavega. Ae ia manatua, e lē liliu Ieova. (Mala. 3:6) E lē o toe mamao, ae faaaogā loa lona Alo e faasa‘oloto le faitau miliona mai i lenei faasalaga e lē ma‘alofia o le oti. (Ioa. 5:28, 29) E matuā faalototeleina i tatou i na folafolaga pe a feagai ma tofotofoga i aso nei.

Ua “Latou Vaaia . . . o Ia ma ua Matuā Ofo Ai” (Galuega 12:12-17)

13-15. (a) O ā lagona na oo i le faapotopotoga sa i le fale o Maria ina ua taunuu atu Peteru? (e) O le ā ua taula‘i atu nei i ai le tusi o Galuega, ae o ā aafiaga na iai pea i uso ma tuafāfine faaleagaga ona o Peteru?

13 O loo tū Peteru i le ala pogisa, ma mafaufau po o fea o le a alu i ai. Ona ia manatua lea o se fafine Kerisiano e igoa iā Maria, e nofo latalata ane. O lenei fafine mauoloa, ua oti lana tane, e iai lona fale telē e mafai ona ofi ai le faapotopotoga. O ia o le tinā o Ioane Mareko, ma o le taimi muamua lea ua ta‘ua ai Ioane i le tusi o Galuega, ma na avea mulimuli ane e pei o se atalii iā Peteru. (1 Pete. 5:13) I lenā pō, sa iai pea le toʻatele o le faapotopotoga i le fale o Maria, o loo tatalo faatauanau. E mautinoa na tatalo i latou ina ia faasaʻolotoina Peteru—ae latou te le‘i faatalitalia po o le a faapefea ona tali mai Ieova!

14 Sa tu‘itu‘i Peteru i le faitotoʻa o le pā lea e ui atu ai i le lotoā i luma o le fale. Na sau i le faitotoʻa se auauna teine e igoa iā Rhoda—o se igoa e taatele i le faa-Eleni, o lona uiga o “Rosa.” Na faigatā ona talitonu o ia i le leo na ia faalogo atu i ai. O le leo o Peteru! Nai lo o le tatala o le faitotoʻa, na tamoʻe ma le fiafia atu i le fale, ma taumafai e faatalitonu le faapotopotoga o lea ua sau Peteru, ae o loo tū pea Peteru i le faitotoʻa o le pā. Ua latou fai atu iā te ia ua valea, ae sa maumaua‘i pea o ia. Ae na matuā finau atu o ia e sa‘o lana tala. Ua amata ona latou talitonu ma ua faapea mai nisi, atonu o se agelu o loo fai ma sui o Peteru. (Galu. 12:12-15) A o lenei taimi atoa, o loo tu‘itu‘i mai pea Peteru, ma mulimuli ane, na latou ō atu ma tatala le faitoto‘a.

15 I le faitoto‘a o le pā, ‘ua latou vaaia ai o ia ma ua matuā ofo ai’! (Galu. 12:16) Ua taumafai Peteru e faafilemu lo latou pisapisaō fiafia ina ia mafai ona faamatala atu lana tala, ma faatonu atu e ta‘u atu i le soo o Iakopo ma le ‘auuso, ma alu ese loa ne‘i maua mai o ia e fitafita a Herota. Na alu ese o ia ina ia faaauau lana auaunaga faamaoni i se nofoaga e saogalemu. E le‘i toe ta‘ua o ia i lenei tala, se‘i vaganā ai lana vaega i le fo‘ia o le mataupu e faatatau i le peritome, e pei ona ta‘ua i le Galuega mataupu e 15. Ona amata loa lea ona taula‘i atu le tusi o Galuega i le galuega ma femalagaa‘iga a le aposetolo o Paulo. Peita‘i, e tatou te mautinoa na faamalosia e Peteru le faatuatua o ona uso ma tuafāfine i so o se mea na alu i ai. E alu ese atu o ia i lenā pō, a ua matuā faatumulia i le olioli i latou sa i le fale o Maria.

16. Aiseā e tatou te mautinoa ai o le a maua i le lumana‘i le tele o mea e tatou te olioli ai?

16 O nisi taimi e tuuina atu ai e Ieova i ana auauna mea e sili atu nai lo o mea e latou te faatalitalia, ma matuā faafiafiaina ai i latou. E faapena lagona na oo i uso ma tuafāfine faaleagaga o Peteru i lenā pō. E faapena fo‘i o tatou lagona i nisi taimi, pe a tofo i ‘oa o faamanuiaga a Ieova i aso nei. (Faata. 10:22) I le lumana‘i, o le a tatou vaaia ai le faataunuuga o folafolaga a Ieova i le lalolagi aoao. O le faataunuuga o folafolaga matagofie, o le a sili atu nai lo o mea o loo tatou faatalitalia i aso nei. Se‘i vaganā ua tatou tumau i le faamaoni, ona mafai lea ona tatou olioli i le tele o faamanuiaga i le lumana‘i.

“Ona Taia Loa Lea o Ia e le Agelu a Ieova” (Galuega 12:18-25)

17, 18. O le ā le mea na tupu na māfua ai ona viiviia Herota?

17 Na faate‘ia Herota ina ua sola Peteru—ma na matuā ita ai lava o ia. Na vave ona faatonuina e Herota leoleo ina ia sa‘ilia mai o ia, ona ia su‘esu‘eina lea o i latou na leoleoina Peteru. Ua “ta‘ita‘iina i latou ina ia faasala,” atonu i le oti. (Galu. 12:19) O Herota Akeripa, o se tagata e sauā ma e lē alofa. Pe na faasalaina ea lenei tamāloa sauā?

18 Atonu na matuā faalumaina Akeripa ina ua lē taulau ona ia fasiotia Peteru, ae e le‘i umi ae toe faaleleia lenā tulaga. Sa faia se fiafia a tagata mautofi o le malo, ma na taumafai nisi o ona fili e faia se faaleleiga ma Akeripa, e lē taumatea sa mana‘o o ia e lauga atu i luma o lenei aofia e to‘atele. Sa faapea mai Luka, a o sauniuni Herota, “ona ofu ai lea o [ia] i ofu o le tupu.” Na tusia e Josephus o se tusitala Iutaia o talafaasolopito e faapea, o le ofu o Herota e fai i le siliva, ma pe a suluia i le malamalama, e foliga mai ua pupula o ia i le mamalu. Ona faia lea e lenei ta‘ita‘i faamaualuga se lauga. Ua viiviia o ia e le to‘atele o tagata ma alalaga atu: “O le si‘ufofoga o se atua, ae lē o le leo o se tagata!”—Galu. 12:20-22.

19, 20. (a) Aiseā na faasalaina ai e Ieova Herota? (e) O le ā e faalototeleina ai i tatou i le auala na oo ai le oti iā Herota Akeripa?

19 O lenei viiga e na o le Atua e tatau ona avatu i ai, ma o loo silasila mai o Ia! Sa iai le avanoa e mafai ai ona ‘alofia e Herota mala. Sa ono mafai ona ia faasa‘oina le motu o tagata, po o le teena fo‘i o a latou viiga. Nai lo o lea, ua avea o ia o se faaa‘oa‘oga malosi e fetaui lelei ma le faataoto: “O le faamaualuga e iʻu i le paʻū.” (Faata. 16:18) “Ona taia loa lea o ia e le agelu a Ieova,” ma na māfua ai le oti matagā o lenā tamāloa faamaualuga. Na “ʻati [Herota] e anufe ma oti ai.” (Galu. 12:23) Na ta‘ua fo‘i e Josephus e faapea, na faafuase‘i ona taia Akeripa ma na manatu ai le tupu, ua māfua lenei mea ona ua ia taliaina viiviiga mai i le motu o tagata. Na tusia e Josephus, na tigāina Akeripa mo aso e lima ona oti ai lea. b

20 O nisi taimi e foliga mai o tagata e lē matata‘u i le Atua, e sao mai i faasalaga. E lē faate‘ia i tatou i lenā mea, talu ai “o le lalolagi atoa o loo nofo toʻilalo i le pule a lē o loo leaga.” (1 Ioa. 5:19) E ui i lea, e iai taimi e lē fiafia ai auauna faamaoni a le Atua, pe a vāai atu e lē o faasalaina tagata leaga. O se tasi lenā o māfuaaga e avea ai lenei mea na tupu ma mea e faalototeleina ai i tatou. O mea e tutupu o loo tatou vaaia ai le faalaa mai o Ieova, e faamanatu mai ai i ana auauna, e fiafia o ia i le faamasinogatonu. (Sala. 33:5) E lē o toe umi ae faataunuuina loa lana faamasinogatonu.

21. O le ā le lesona tāua o loo iai i le Galuega mataupu e 12, ma aiseā e faamāfanafanaina ai tatou i aso nei?

21 O loo faai‘uina lenei tala i se lesona e sili ona faalaeiau: “Ua tupu pea ma ua salalau atu le afioga a Ieova.” (Galu. 12:24) O lenei lipoti i le aga‘iga‘i i luma o le galuega tala‘i, ua faamanatu mai ai iā i tatou le auala ua faamanuia ai e Ieova lenei galuega i aso nei. Ua manino mai, o le tusi o Galuega mataupu e 12, e lē na o se faamaumauga o le maliu o se tasi o aposetolo, ma le faasaoina o le isi. Ae o loo faatatau fo‘i iā Ieova ma auala ua ia faalēaogāina ai taumafaiga a Satani e faaumatia le faapotopotoga Kerisiano, ma taofia lo latou maelega i le galuega tala‘i. Na lē taulau na osofa‘iga, e pei lava ona lē manuia isi taumafaiga uma. (Isa. 54:17) I le isi itu, o i latou o loo ‘au iā Ieova ma Iesu Keriso, o loo faia se galuega e lē mafai ona lē taulau. Pe e lē o se faalaeiauga lenei manatu? Ma‘eu se faaeaga ua tatou maua, o le faasalalauina atu “o le afioga a Ieova” i aso nei!

a Taga‘i i le pusa “ Le Tupu o Herota Akeripa I.”

b Na tusia e se foma‘i ma o se tusitala e faapea, o āuga na faamatala mai e Josephus ma Luka, e māfua ona oti le tagata ona o ni anufe e poloka ai le puta. O nisi taimi o nei anufe e mafai ona pua‘i mai i fafo e se tagata, pe e fetolofi mai i fafo o le tino o le tagata pe a maliu. Na mātaulia se tasi o faamatalaga faapea: “O le manino lelei o le faamatalaga a lenei foma‘i poto o Luka, e iloa ai le mata‘utia o le auala na oti ai Herota.”