Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 15

“O le a Ou Faamutaina Au Faiga Faatalitane”

“O le a Ou Faamutaina Au Faiga Faatalitane”

ESEKIELU 16:41

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: O mea e tatou te aʻoaʻoina mai i faamatalaga i fafine talitane o loo i le Esekielu ma le Faaaliga

1, 2. Ia faamatala se fafine e filifili ma le loto i ai e faia faiga faatalitane.

 O SE mea e faanoanoa ai le vaaia o se fafine talitane, ma atonu e tatou te taumānatu pe aiseā ua oo ai o ia i lea ituaiga olaga lē mamā. Pe e māfua ona na sauāina pe faileagaina o ia e lona aiga a o laʻitiiti? Pe na faamalosia o ia e faigaluega o se fafine talitane ona o le matuā mativa? Pe na ia sola ese foʻi mai i se tane sauā? E taatele nei tulaga faanoanoa i lenei lalolagi leaga. E lētioa la matuā agalelei Iesu Keriso i nisi o fafine talitane. Na ia faamatilatila mai e mafai ona latou maua se olaga e sili ona lelei, pe a latou salamō ma suia o latou olaga.—Mata. 21:28-32; Luka 7:36-50.

2 Peitaʻi, seʻi o tatou mafaufau i se isi ituaiga o fafine talitane, o sē na ia filifilia ma le loto i ai lenei ituaiga olaga. E lē manatu i ai o ia o se tulaga e faalumaina ai, ae o se mea e faasilisilia ai o ia. E fiafia o ia i lona taaʻina o isi, faapea tupe e na te maua mai i lenei galuega. Ae o le itu e sili ai ona leaga, pe afai o lenei fafine e iai sana tane e lelei ma faamaoni, ae ua ia filifili ma le loto i ai e lē faamaoni iā te ia, ina ia faia le talitane. E mautinoa lo tatou matuā ʻinoʻino i lenā fafine ma le ituaiga olaga ua ia filifilia. O na faalogona ʻinoʻino, o se tasi lea o māfuaaga autū e faaauau ai ona faaaogā e Ieova le Atua faamatalaga e faatatau i se fafine talitane, e faailoa mai ai ona faalogona e faatatau i lotu sesē.

3. O ā tala o le a iloiloina i lenei mataupu?

3 O loo iai i le tusi o Esekielu ni tala matilatila se lua, o loo faaata mai ai e faiga faatalitane le matuā lē faamaoni o tagata o le Atua i Isaraelu ma Iuta. (Eseki., mata. 16 ma le 23) Peitaʻi, a o leʻi iloiloina na tala, seʻi o tatou talanoaina muamua se isi fafine talitane faafaatusa. Ua leva ona iai lenā fafine talitane a o leʻi taitai oo i aso o Esekielu. Na iai foʻi a o leʻi iai le nuu o Isaraelu, ma o loo malosi pea i aso nei. Ua faailoa mai lenei fafine talitane i le tusi mulimuli o le Tusi Paia o le Faaaliga.

“Le Tinā o Fafine Talitane”

4, 5. O ai e faasino i ai “Papelonia le Aai Tele,” ma e faapefea ona tatou iloa? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

4 E iai se fafine iloga i le faaaliga na faailoa atu e Iesu i le aposetolo o Ioane, i le faaiʻuga o le uluaʻi senituri T.A. Ua taʻua o ia “o le fafine talitane sili” ma o “Papelonia le Aai Tele, o le tinā o fafine talitane.” (Faaa. 17:1, 5) Ua tele senituri o iso taʻitaʻi lotu ma faitofā o le Tusi Paia, po o ai e faasino tonu i ai lenei fafine. E eseese uma o latou manatu, ma e faapea mai e faasino atu iā Papelonia, Roma, po o le lotu Katoliko Roma. Peitaʻi, ua leva ona malamalama Molimau a Ieova i lē e faasino tonu i ai lenei “fafine talitane sili.” O ia o le emepaea o lotu sesē uma o le lalolagi. E faapefea ona tatou iloa?

5 Ua taʻusalaina lenei fafine talitane, ona o lona faia o amioga lē mamā ma “tupu o le lalolagi” po o malo faapolotiki. E manino mai la, o lenei fafine e lē faasino atu i se malo faapolotiki. Ua taʻua foʻi i le Faaaliga, e faavauvau “le ʻaufaatauʻoa o le lalolagi” po o faiga faapisinisi a lenei lalolagi, ona o le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele. O lea la, o Papelonia le Aai Tele e lē faasino atu i pisinisi tetele. O ai la lenei fafine? E nofosala o ia ona o “faiga faaagaga,” o le ifo i tupua, ma le taufaasesē. Pe e lē talafeagai ona tuuaʻia lotu faapiʻopiʻo o lenei lalolagi i na mea? Ia mātau foʻi, o loo tiʻetiʻe lenei fafine talitane i luga o le manufeʻai, po o loo ia taaʻina faiga faapolotiki a lenei lalolagi. O loo ia sauāina foʻi auauna faamaoni a Ieova le Atua. (Faaa. 17:2, 3; 18:11, 23, 24) Pe e lē o mea na o loo faia e lotu sesē seʻia oo mai lava i o tatou aso?

O Papelu anamua, lea na taʻua mulimuli ane o Papelonia, na tupuga mai ai tū, aʻoaʻoga, ma faalapotopotoga faalotu uma (Tagaʻi i le palakalafa 6)

6. Aiseā ua taʻua ai Papelonia le Aai Tele “o le tinā o fafine talitane”?

6 Aiseā e lē gata ai ina taʻua Papelonia le Aai Tele “o le fafine talitane sili,” ae ua taʻua foʻi “o le tinā o fafine talitane”? Ua anoanoaʻi lotu sesē, o vaega faalotu, ma lotu ua vavaeese mai i isi tapuaʻiga. Talu mai le taimi na faafenuminumiaʻi ai gagana i Papelu anamua po o Papelonia, na amata ai ona salalau atu aʻoaʻoga sesē faalelotu i le lalolagi ma faavae aʻe ai isi lotu. Ua talafeagai la ona taʻua lenei fafine o “Papelonia le Aai Tele,” ua faaigoa i le aai o Papelonia lea na tupuga mai ai lotu sesē. (Kene. 11:1-9) O lea, e mafai ona faapea atu o nei lotu uma o fanau teine a le fafine talitane sili e toʻatasi. E masani ona faaaogā e Satani na lotu e maileia ai tagata i faiga faaagaga, ifo i tupua, ma isi tū ma talitonuga e lē faamamaluina ai le Atua. E lētioa la lapataʻia tagata o le Atua e faatatau i lenei faalapotopotoga faapiʻopiʻo i le lalolagi aoao: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese mai iā te ia, pe afai e tou te lē mananaʻo e tofusia i ana agasala”!—Faitau le Faaaliga 18:4, 5.

7. Aiseā e tatou te utagiaina ai le lapataʻiga ina ia “ō ese” mai Papelonia le Aai Tele?

7 Po ua e utagiaina lenā lapataʻiga? Ia manatua, na foafoaina e Ieova tagata ma “o latou manaʻoga faaleagaga.” (Mata. 5:3) E pau le auala talafeagai e faamalieina ai lenā manaʻoga, o le faia lea o le tapuaʻiga mamā iā Ieova. E masani ona naunau auauna a Ieova e matuā faamamao ese mai i faiga faatalitane faaleagaga. Peitaʻi, e ese le sini o Satani le Tiapolo. E naunau o ia e maileia tagata o le Atua i nei faiga faatalitane, ma e masani ona ia taulau manuia ai. E oo ane i aso o Esekielu, ua leva ona aafia tagata o le Atua i faiga faatalitane faaleagaga. E talafeagai la ona tatou iloiloina lenā talafaasolopito, ma tatou aʻoaʻoina ai mea e faatatau i tapulaa a Ieova, o lona faamasinotonu, ma lona alofa mutimutivale.

“Ua Avea Oe o se Fafine Talitane”

8-10. O le ā se vala tāua o le tapuaʻiga mamā e tatou te malamalama ai i faalogona o Ieova pe a tatou aafia i tapuaʻiga sesē? Ia faataʻitaʻi.

8 I le tusi o Esekielu, ua faaaogā e Ieova le talafaatusa i se fafine talitane e faamatala mai ai le auala na matuā aafia ai o ia. Na faagaeeina Esekielu e tusia ni tala matilatila se lua, e faailoa mai ai faalogona tigā o Ieova ona o amioga lē mamā ma le lē faamaoni o ona tagata. Aiseā na ia faatusaina ai i latou i fafine talitane?

9 E maua le tali o lenā fesili, pe a toe tomānatu i se vala tāua mo le tapuaʻiga mamā lea na talanoaina i le Mataupu 5 o lenei lomiga. Na taʻua e Ieova i le Tulafono na tuuina atu iā Isaraelu: “Aua neʻi e fai mo oe nisi atua e ese mai iā te aʻu [po o le “e tetee mai iā te aʻu,” fpl.]. . . . O aʻu o Ieova lou Atua, o le Atua e manaʻo e tapuaʻi mai e tau lava o aʻu.” (Eso. 20:3, 5) Mulimuli ane, na ia toe faamamafa mai lenā lava upu moni e faapea: “Aua e te ifo i se isi atua, auā o Ieova e finagalo e tapuaʻi atu tau lava o ia. Ioe, o ia o le Atua e finagalo e tapuaʻi atu tau lava o ia.” (Eso. 34:14) Na matuā faamanino mai e Ieova lenā vala tāua. E faatoʻā taliaina e Ieova la tatou tapuaʻiga, pe a tatou tapuaʻi tau lava o ia.

10 Seʻi o tatou mafaufau i le faaaʻoaʻoga i se ulugalii faaipoipo. E faatalitalia e le tane ma le avā le faamaoni atoatoa o le tasi i le isi. Pe a manaʻonaʻo pe feusuaʻi le isi paaga ma se isi tagata, e talafeagai la le fuā ma le tigā o le isi paaga. (Faitau le Eperu 13:4.) E faapena foʻi la tatou tapuaʻiga, e tigā faalogona o Ieova pe a liliu atu i atua sesē ona lava tagata, o ē ua tuuina atu atoatoa iā te ia. Ua ia faamatalaina ma le manino ona faalogona tigā i le Esekielu mataupu e 16.

11. O le ā na faamatala e Ieova e faatatau iā Ierusalema ma lona tupuaga?

11 O loo iai i le mataupu e 16 o le Esekielu le fetalaiga e pito sili ona umī a Ieova o loo faamauina i lenei tusi o le Tusi Paia. O se tasi lea o ana fetalaiga faavaloaga umī o loo i Tusitusiga Paia Eperu. Ua uaʻi atu Ieova i le aai o Ierusalema, lea e faaata mai ai le malo lē faamaoni o Iuta. Ua ia faamatala le tala faanoanoa e faatatau i lona tupuaga ma lona lē faamaoni. Sa amata mai Iuta o se pepe faatoʻā fanau, e leʻi faatāʻeleina, ma e leai se isi e tausia. O ona mātua o tagata faapaupau o Kanana. Ua leva ona pulea Ierusalema e tagata Iepusē, o se tasi o ituaiga o Kanana, seʻia oo i le taimi na faatoʻilaloina ai e Tavita le aai. Ae na alofa mutimutivale Ieova i lenei pepe, ua ia faamamā ma tausia o ia. Mulimuli ane, na avea o ia e pei o sana avā. O le mea moni, o tagata Isaraelu o ē na nofoia mulimuli ane le aai, ua uma ona latou osi feagaiga ma Ieova ma o se mea na latou faia ma le lotomalie i aso o Mose. (Eso. 24:7, 8) Ina ua avea Ierusalema ma laumua o le malo, na faamanuia, faatamaoaiga, ma faamatagofie o ia e Ieova, e pei ona teuteuina e se tane maumea ma aloaʻia lana avā i teuga matagofie.—Eseki. 16:1-14.

Na taaʻina Solomona e ana avā mai i nuu ese ma faaleagaina ai Ierusalema i ifoga tupua (Tagaʻi i le palakalafa 12)

12. Na faapefea ona faasolosolo ina lē faamaoni Ierusalema?

12 Seʻi mātau le mea na sosoo ai. Na fetalai Ieova: “Ae ua e faatuatuaina lou lalelei, ma ua avea oe o se fafine talitane ona o lou taʻutaʻua. Ua e faia au gaoioiga faatalitane i ē uma na ui ane, ma ua fai mo i latou lou lalelei.” (Eseki. 16:15) I aso o Solomona, na matuā faamanuia ma faatamaoaiga e Ieova ona tagata, ma avea ai Ierusalema ma aai e sili ona matagofie, lea na lauiloa ai i aso anamua. (1 Tu. 10:23, 27) Peitaʻi, na faasolosolo ina lē faamaoni Ierusalema. Sa taumafai Solomona e faafiafia le toʻatele o ana avā mai i nuu ese, ma amata ai ona faaleagaina Ierusalema i tapuaʻiga i atua faapaupau. (1 Tu. 11:1-8) Sa faia foʻi e tupu na sosoo ane mea e sili atu ona leaga, ma faaleagaina ai le nuu atoa i tapuaʻiga sesē. O ā faalogona o Ieova i na faiga faatalitane ma lē faamaoni? Na ia fetalai: “O mea ia e lē tatau ona faia, e lē tatau lava ona tutupu.” (Eseki. 16:16) Peitaʻi, na faaauau ona faateteleina amioga leaga a lona nuu fouvale.

Na faia e nisi tagata Isaraelu taulaga i a latou fanau mo atua sesē, e pei o Moloka

13. O ā amioga leaga na faia e tagata o le Atua i Ierusalema?

13 Seʻi faaata le tigā ma le ʻinoʻino o Ieova a o ia faailoa mai amioga leaga a lona nuu filifilia: “Ua e ave ou atalii ma ou afafine o ē na e fanaua mai iā te aʻu, ma fai ai taulaga i tupua ina ia faaumatia ai. Po ua lē lava ea au gaoioiga faatalitane? Ua e fasiotia laʻu fanau, ma ua e faia taulaga iā i latou e ala i le faaui ane o i latou i le afi.” (Eseki. 16:20, 21) O gaoioiga leaga na latou faia ua faailoa mai ai le matuā leaga o Satani. E matuā naunau o ia e maileia tagata o Ieova i na faiga matagā. Peitaʻi o loo silafia e Ieova mea uma. E mafai e le Atua ona ia faaiʻuina mea e sili ona leaga na faapogaia e Satani, ma faia le faamasinogatonu.—Faitau le Iopu 34:24.

14. O ai uso e toʻalua o Ierusalema i le talafaatusa a Ieova, ma o ai sa sili ona amioleaga i lenei ʻauso e toʻatolu?

14 Sa tatau ona māsiasi Ierusalema ona o ana amioga leaga. Peitaʻi, sa faaauau ona ia faia le talitane. Na fetalai Ieova sa sili atu ona lē mā lenei fafine nai lo o isi fafine talitane, ona sa ia totogiina isi ina ia faia amioga lē mamā ma ia. (Eseki. 16:34) Na faapea mai Ieova e pei lava Ierusalema o “lona tinā,” o tagata faapaupau sa puleaina le laueleele. (Eseki. 16:44, 45) Na faaauau le talafaatusa i le faapea mai o Ieova, o le uso matua o Ierusalema o Samaria, o lē na muamua faia faiga faatalitane faaleagaga. Na taʻua foʻi e le Atua le isi ona uso o Sotoma, e faamanatu mai ai le aai anamua o Sotoma lea na faaumatia, ona o le faasausili ma amioga e sili ona matagā. O le manatu na faamatilatila e Ieova, sa sili atu ona amioleaga Ierusalema nai lo o ona uso o Samaria ma Sotoma. (Eseki. 16:46-50) Sa faataligatuli tagata o le Atua i le tele o lapataʻiga ma faaauau ona fouvale.

15. O le ā le finagalo o Ieova ina ua ia aumaia le faasalaga i Ierusalema, ma o le ā le faamoemoe na aumaia ai?

15 O le ā o le a faia e Ieova? Na ia folafola atu iā Ierusalema: “Ou te faapotopoto faatasi ai i latou uma ua e tuʻinanau i ai,” ma “o le a ou tuuina atu oe i o latou lima.” O le a faaumatia o ia e atunuu faapaupau sa latou faifaimea faatasi, ma faoa ana mea matagofie ma tautele. Na fetalai o ia: “E latou te fetogia foʻi oe i maa ma fasiotia oe i a latou pelu.” E leʻi aumaia e Ieova lenei faasalaga ina ia tafiesea ai ona tagata. Nai lo o lea, na finagalo o ia ina ia ʻfaamutaina a latou faiga faatalitane.’ Na fetalai atili le Atua: “O le a ou faamutaina loʻu ita tele iā te oe, ma o le a liliuese loʻu ita mai iā te oe; ona ou toʻafilemu ai lea ma lē toe tigā ai loʻu loto.” E pei ona talanoaina i le Mataupu 9 o lenei lomiga, ua leva ona finagalo Ieova ina ia toe faafoʻisia ona tagata pe a uma ona faaaunuua. Aiseā? Na ia fetalai: “O le a ou manatua le feagaiga na ou osia ma oe i aso o lou teineitiiti.” (Eseki. 16:37-42, 60) E matuā faamaoni lava Ieova e lē pei o ona tagata.—Faitau le Faaaliga 15:4.

16, 17. (a) Aiseā ua tatou lē toe faapea atu ai o loo faaata faavaloaga mai e Aola ma Aolipa lotu ua faapea mai o Kerisiano? (Tagaʻi i le pusa “Se ʻAuso e Talitane.”) (e) O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le Esekielu mataupu e 16 ma le 23?

16 E tele mea e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i tapulaa amiotonu a Ieova, lona faamasinotonu, ma le tele o lona alofa mutimutivale, mai i lana fetalaiga umī ma tuusaʻo o loo i le Esekielu mataupu e 16. E faapena foʻi le Esekielu mataupu e 23. E faatāua e Kerisiano moni i aso nei le feʻau manino a Ieova e faatatau i faiga faatalitane a ona tagata. E tatou te lē mananaʻo e faatigā iā Ieova e pei ona faia e Iuta ma Ierusalema. O lea, ia tatou taumamao ese mai i so o se ifoga tupua, lea e aofia ai le matapeʻapeʻa ma le manaʻo tele i meafaitino. (Mata. 6:24; Kolo. 3:5) Ia faaauau ona tatou lotofaafetai i le alofa mutimutivale o Ieova, ua ia toe faafoʻisia ai le tapuaʻiga mamā i nei aso e gata ai, ma e na te lē toe faatagaina lava le faaleagaina o le tapuaʻiga mamā. Ua faavaeina e Ieova “se feagaiga e tumau” ma le Isaraelu faaleagaga, lea o le a lē toe faalēaogāina ona o le lē faamaoni po o faiga faatalitane. (Eseki. 16:60) O lea, ia tatou faapelepele i le faaeaga ua tatou maua, o le auaufaatasi ma tagata mamā o Ieova i aso nei.

17 O le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i “le fafine talitane sili” o Papelonia le Aai Tele, mai i fetalaiga a Ieova i fafine talitane o loo faamatalaina i le Esekielu? Seʻi o tatou iloiloina lenā fesili.

“E Lē Toe Maua Lava o Ia”

18, 19. O ā mea e tutusa ai fafine talitane o loo i le Esekielu ma le fafine talitane o loo i le Faaaliga?

18 E lē liliu Ieova. (Iako. 1:17) E mai lava i le amataga o lenei fafine talitane sili, e lē suia faalogona o Ieova e faatatau i lotu sesē. E lē faateʻia la i tatou i le tele o mea e tutusa ai faamasinoga a Ieova i fafine talitane o loo i le tusi o Esekielu, ma le iʻuga o “le fafine talitane sili” o loo i le tusi o Faaaliga.

19 O se faaaʻoaʻoga, e leʻi faaumatia tuusaʻo e Ieova fafine talitane i le valoaga a Esekielu, ae na toe faaumatia lava e atunuu na faia le mulilua faaleagaga ma tagata lē faamaoni o le Atua. E faapena foʻi le emepaea o lotu sesē o le lalolagi, ua taʻusalaina o ia i le faia o amioga lē mamā ma “tupu o le lalolagi.” O ai o le a faasalaina le fafine talitane? Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau i malo faapolotiki, “e latou te ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faataugā ma faatelenoa iā te ia, e latou te ʻaina foʻi lona tino ma susunu uma o ia i le afi.” Aiseā o le a faia ai e malo o le lalolagi lenei gaoioiga e leʻi faatalitalia? Talu ai o le a “tuuina e le Atua i o latou loto ina ia faataunuu lona finagalo.”—Faaa. 17:1-3, 15-17.

20. E faapefea ona iloa e lē toe suia le faaiʻuga ua faia iā Papelonia?

20 O le a faaaogā e Ieova malo o le lalolagi e faataunuuina lana faasalaga i lotu sesē uma, e aofia ai le tele o lotu ua faapea mai o Kerisiano. E lē toe suia lenei faaiʻuga, o le a lē faamagaloina i latou, e lē toe iai foʻi se isi avanoa mo i latou e suia ai o latou ala. Ua taʻua i le Faaaliga 18:21, “e lē toe maua lava” Papelonia. O le a olioli agelu a le Atua i le faaumatiaga o Papelonia ma faapea mai: “Ia vivii atu iā Ioa! Ona alu aʻe lea o le asu mai i le susunuina o ia e faavavau, faavavau lava.” (Faaa. 19:3) E tumau e faavavau lenei faaiʻuga. O le a lē toe iai se lotu sesē e faaleagaina le tapuaʻiga mamā. O le faaumatia ma le susunuina o Papelonia, o le a alu aʻe ai le asu e oo i le faavavau i se uiga faafaatusa.

E faaumatia Papelonia le Aai Tele e malo ua leva ona ia taaʻina ma faasesēina (Tagaʻi i palakalafa 19, 20)

21. O le ā o le a amata pe a faaumatia lotu sesē, ma o le ā o le a taualuga ai?

21 Pe a faaumatia e faigāmalo o le lalolagi Papelonia le Aai Tele, o le a latou faaoo mai ai le faasalaga a le Atua, o se vala mataʻina o le faataunuuina o le finagalo o Ieova. O lenā mea e amata ai le puapuaga tele, o se taimi e sili ona faigatā e lē mafaatusalia. (Mata. 24:21) E taualuga lenā puapuaga iā Amaketo, o le taua lea a le Atua e faasaga i lenei faiga leaga o mea. (Faaa. 16:14, 16) E tatou te iloa i mataupu o loo mulimuli mai o lenei lomiga, le tele o faamatalaga o loo i le tusi o Esekielu e faatatau i le faagasologa o le puapuaga tele. Peitaʻi, o ā lesona tāua mai i le Esekielu mataupu e 16 ma le 23 e tatou te mananaʻo e manatua ma faatatau?

O le a faaoo e faigāmalo le faasalaga a le Atua iā Papelonia le Aai Tele (Tagaʻi i le palakalafa 21)

22, 23. E faapefea i le iloiloina o faamatalaga i fafine talitane o loo i le Esekielu ma le Faaaliga ona aafia ai la tatou auaunaga paia?

22 E naunau Satani e faasesē i latou o loo faia le tapuaʻiga mamā. E matuā fiafia o ia pe a ia maua se avanoa e faaliliuese ai i tatou mai i le tapuaʻiga mamā, ma tatou mulimuli ai i ala o fafine talitane o loo taʻua i le tusi o Esekielu. Ia manatua, e finagalo Ieova ia tatou tapuaʻi tau lava o ia ma ia tatou faamaoni. (Nu. 25:11) Ia tatou matuā taumamao ese mai i lotu sesē, ma aua neʻi “papaʻi atu i se mea e lē mamā” i le silafaga a le Atua. (Isa. 52:11) O māfuaaga foʻi na e tatou te matuā solitū ai i fefinauaʻiga faapolotiki a lenei lalolagi fevaevaeaʻi. (Ioa. 15:19) E tatou te manatu i le lotonuu o se isi lea tapuaʻiga sesē ua faaauiluma e Satani, ma e lē fia faia ai sa tatou vaega.

23 Ae e sili i lea, ia tāmau i o tatou mafaufau lo tatou faaeaga o le tapuaʻi iā Ieova, i lona malumalu faaleagaga e mamā ma paia. A o tatou olioli i lenā faamanuiaga, tau ina ia tatou maumauaʻi e aua lava neʻi faia sa tatou vaega i lotu sesē, ma ana faiga faatalitane!