Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 17

“Koku e, o Aʻu Lava Ou te Faasagatau Atu iā te Oe”

“Koku e, o Aʻu Lava Ou te Faasagatau Atu iā te Oe”

ESEKIELU 38:3

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Faamatala po o ai e faasino i ai “Koku” ma po o le ā le “laueleele” e na te osofaʻia

1, 2. O le ā le taua tele o loo faaloloʻi mai, ma o ā fesili ua lāgā ai? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

 UA FAITAU afe tausaga o faatumulia le lalolagi i toto masaa ona o faigātaua, e aofia ai taua e lua o le lalolagi i le senituri lona 20. Peitaʻi, o loo faaloloʻi mai le taua e sili ona mataʻutia i le talafaasolopito o tagata. O lenei taua, e lē o se taua e fetauaʻi ai atunuu ona o ni māfuaaga manatu faapito. Nai lo o lea, o “le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.” (Faaa. 16:14) O lenei taua e faamaʻite e se fili faauamaaa, e ala i lona osofaʻia o se laueleele e tautele i le Atua. O lenā osofaʻiga, o le a matuā faaali ai e le Alii Pule Silisili Ese o Ieova le mataʻutia o lona mana e faaumatia ai, ma o se mea e leʻi vaaia muamua i le lalolagi.

2 Ua lāgā ai ni fesili tāua: O ai lenei fili? O le ā le laueleele o le a ia osofaʻia? O afea, aiseā, ma e faapefea ona ia osofaʻia lenei laueleele? E manaʻomia ona tatou iloa tali o na fesili, auā o mea o le a tutupu i le lumanaʻi, e aafia ai i tatou o ē e faia le tapuaʻiga mamā iā Ieova i le lalolagi. E taliina na fesili i se valoaga mataʻina o loo i le Esekielu mataupu e 38 ma le 39.

Le Fili e Taʻua o Koku Mai i Makoku

3. Ia faamatala le manatu tāua o le valoaga a Esekielu e faatatau iā Koku mai i Makoku.

 3 Faitau le Esekielu 38:1, 2, 8, 18; 39:4, 11. O le manatu tāua lenei o le valoaga: “I le faaiʻuga o tausaga,” e osofaʻia ai e se fili e taʻua o “Koku mai i Makoku” “le laueleele” o tagata o le Atua. Ae o lenā osofaʻiga mataʻutia, o le a sasao aʻe ai le “ita tele” o Ieova, ma faalaa mai ai o ia e faaumatia Koku. * E avatu e Ieova tino o ona fili ma ē uma e ʻau ma ia, “e fai ma meaʻai a manufelelei eseese uma, ma manufeʻai.” Mulimuli ane, e tuuina atu e Ieova “se fanuatanu” mo Koku. E manaʻomia ona tatou iloa muamua po o ai e faasino i ai Koku, ina ia tatou malamalama ai i le faataunuuga o lenei valoaga i le lumanaʻi.

4. O le ā ua tatou aʻoaʻoina e faatatau iā Koku mai i Makoku?

4 O ai la Koku mai i Makoku? Pe a fua i le faamatalaga a Esekielu, e mafai ona tatou faapea atu o Koku o se fili o le tapuaʻiga mamā. Po o Koku o se taʻu faavaloaga mo Satani le fili sili o le tapuaʻiga mamā? O le faamatalaga lenā na taʻua i a tatou lomiga mo le tele o tausaga. Peitaʻi, o nisi iloiloga atili o le valoaga a Esekielu ua suia ai lo tatou malamalamaga. Na faamatalaina i Le Olomatamata e faapea, o le taʻu Koku mai i Makoku, e lē o faatatau atu i se foafoaga agaga e lē vaaia, ae e faatatau atu i se fili faaletagata, o le tuufaatasiga lea o faigāmalo o le a faasagatau i le tapuaʻiga mamā. * A o leʻi iloiloina māfuaaga o lenā suiga, seʻi o tatou tilofaʻia muamua ni manatu se lua i le valoaga a Esekielu, e iloa ai o Koku e lē o se foafoaga agaga.

5, 6. O ā faamatalaga i le valoaga a Esekielu e iloa ai o Koku mai i Makoku e lē o se foafoaga agaga?

5 “Ou te tuuina atu oe e fai ma meaʻai a manufelelei eseese uma.” (Eseki. 39:4) E masani ona taʻua i le Tusi Paia manufelelei o loo ʻaina tino oti, e fai ma lapataʻiga o se faasalaga a le Atua. Na tuuina atu e le Atua na lapataʻiga i le nuu o Isaraelu, faapea ma nuu ese. (Teu. 28:26; Iere. 7:33; Eseki. 29:3, 5) Ia mātau, o na lapataʻiga na tuuina atu e le Atua i tagata e iai tino ma aano, ae lē o foafoaga agaga. E ʻaina e manufelelei ma manufeʻai tino faaletino, ae lē o tino agaga. O lea, ua faaalia i lenei lapataʻiga mai i le Atua o loo i le valoaga a Esekielu, o Koku e lē o se foafoaga agaga.

6 ʻO le a ou avatu iā Koku se fanuatanu i Isaraelu.’ (Eseki. 39:11) E lē o taʻua i le Tusi Paia ni foafoaga agaga ua tanu i le lalolagi. Nai lo o lea, o le a lafoina Satani ma ana temoni i le tō mo le 1,000 tausaga, ma mulimuli ane o le a lafoina i latou i le lepa afi faafaatusa, lea e faaatagia mai ai lo latou faaumatiaga e faavavau. (Luka 8:31; Faaa. 20:1-3, 10) Talu ai o loo taʻua e iai se “fanuatanu o Koku” i le lalolagi, e mafai la ona tatou faapea atu e lē o ia o se foafoaga agaga.

7, 8. O le ā e tutusa ai le mea o le a oo i “le tupu o le itu i mātū” ma Koku mai i Makoku?

7 Afai la o Koku e lē o se foafoaga agaga, o ai la lenei fili o le a faia se osofaʻiga mulimuli i tagata o le tapuaʻiga mamā? Seʻi o tatou iloiloina ni valoaga se lua mai i le Tusi Paia e tatou te iloa ai po o ai Koku mai i Makoku.

8 “Le tupu o le itu i mātū.” (Faitau le Tanielu 11:40-45.) Na valoia e Tanielu le soloaʻi ane o malo malolosi o le lalolagi, e amata mai i ona aso seʻia oo i o tatou taimi. O loo taʻua foʻi i le valoaga faigāmalo faapolotiki o loo faatautavā le tasi i le isi, o “le tupu o le itu i saute” ma “le tupu o le itu i mātū,” ma a o faagasolo senituri na suia faigāmalo na faaatagia mai e nei tupu, a o fetauaʻi malo o le lalolagi po o ai o i latou e sili. I taumafaiga mulimuli a le tupu o le itu i mātū ina ia faamausalī lana pule i “le taimi o le iʻuga,” na tusi Tanielu e faapea: “Ona alu atu lea o ia ma le lotoa tele ina ia tuʻimomomo ma faaumatia le toʻatele.” E taulaʻi faapitoa osofaʻiga a le tupu o le itu i mātū i tagata tapuaʻi o Ieova. * I le pei o Koku mai i Makoku, e alu atu le tupu o le itu i mātū “i lona lava iʻuga,” pe a lē taulau lana osofaʻiga i tagata o le Atua.

9. O le ā e tutusa ai le mea o le a tupu iā Koku mai i Makoku ma “tupu o le lalolagi uma”?

9 “Tupu o le lalolagi uma.” (Faitau le Faaaliga 16:14, 16; 17:14; 19:19, 20.) Na valoia i le tusi o Faaaliga le osofaʻia e “tupu o le lalolagi,” o Iesu “le Tupu o tupu” o lē e afio i le lagi. Peitaʻi, ona e lē mafai ona oo atu i le lagi a latou osofaʻiga, ua osofaʻia ai e le ʻaufouvale ē o loo i le lalolagi e lagolagoina le Malo. O le a toʻilalo tupu o le lalolagi i le taua o Amaketo. Ia mātau, o le iʻuga lenā e oo iā i latou pe a uma ona latou osofaʻia tagata o Ieova. O le iʻuga foʻi lenā o le a oo iā Koku mai i Makoku. *

10. O ai e faasino atu i ai Koku mai i Makoku?

10 Pe a fua i manatu na tatou iloiloina, o ai e faasino atu i ai Koku? Muamua, o Koku e lē o se foafoaga agaga. Lua, e faasino atu Koku i malo o le lalolagi lea ua toe o se aga ona latou osofaʻia lea o tagata o le Atua. E lē taumatea o le a faapotopoto faatasi na atunuu ma latou ʻau faatasi. Aiseā? Talu ai o loo iai tagata o le Atua i le lalolagi aoao, e manaʻomia la ona autasi atunuu i la latou fuafuaga ina ia osofaʻia i latou. (Mata. 24:9) O le mea moni, o Satani o loo fuafuaina ma faamaopoopoina lenā osofaʻiga, e ui lava o malo e faataunuuina. Ua leva ona taaʻina e Satani faigāmalo a le lalolagi ina ia tetee i le tapuaʻiga moni. (1 Ioa. 5:19; Faaa. 12:17) Ae o le valoaga a Esekielu e faatatau iā Koku mai i Makoku, o loo taulaʻi atu i le osofaʻiga a malo o le lalolagi i tagata o Ieova. *

O le ā e Faasino i ai “le Laueleele”?

11. Ua faapefea ona faamatalaina i le valoaga a Esekielu “le laueleele” o le a osofaʻia e Koku?

11 Na tatou aʻoaʻoina i le  palakalafa e 3, o le a faatupu e Koku mai i Makoku le ita tele o Ieova, e ala i le osofaʻia o se laueleele e tautele iā Ieova. O le ā lenā laueleele? Seʻi o tatou toe iloiloina le valoaga a Esekielu. (Faitau le Esekielu 38:8-12.) Ua taʻua o le a “osofaʻia” e Koku “le laueleele o tagata na toe faafoʻisia mai” ma “ua toe aoaoina mai i nuu.” Seʻi mātau le faamatalaga i le valoaga e faatatau i tagata tapuaʻi, o ē na toe faafoʻisia mai, ma o loo nonofo i lenei laueleele: “O loo nonofo i latou uma ma le saogalemu”; o aai e nonofo ai “e lē o puipuia i ni pā puipui, o laau faalava, po o faitotoʻa”; ma “ua faateleina lo latou tamaoaiga.” O le laueleele lenei o loo nonofo ai tagata o Ieova o loo faia le tapuaʻiga mamā i le lalolagi aoao. E faapefea ona tatou iloa lenei laueleele?

12. O le ā le toe faafoʻisiaga na tupu i le laueleele o Isaraelu anamua?

12 E lelei ona tatou iloiloina le toe faafoʻisiaga o Isaraelu anamua i le laueleele lea na nonofo, galulue ma tapuaʻi ai le nuu filifilia o le Atua mo le tele o senituri. Ina ua lē faamaoni tagata Isaraelu, na valoia e Ieova e ala iā Esekielu o le a faatafunaina ma faagaogaoina lo latou laueleele. (Eseki. 33:27-29) Ae na valoia foʻi e Ieova, o le a iai se vaega totoe o ē salamō o le a toe foʻi mai i le faaaunuua i Papelonia, ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā i le laueleele. O le a liua le laueleele o Isaraelu e avea o se laueleele lauolaola “e pei o le faatoʻaga o Etena,” ona o le faamanuia a Ieova. (Eseki. 36:34-36) Na amata lenā toe faafoʻisiaga i le 537 T.L.M., ina ua toe foʻi mai i Ierusalema tagata Iutaia na faaaunuua, ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni i le atunuu na pele iā i latou.

13, 14. (a) O le ā le laueleele faaleagaga? (e) Aiseā e tautele ai lenei laueleele iā Ieova?

13 Ua olioli foʻi tagata o loo faia le tapuaʻiga mamā i le Atua, i se toe faafoʻisiaga faapena i aso nei. Na tatou aʻoaʻoina i le Mataupu 9 o lenei lomiga, na faasaʻoloto i le 1919 tagata o le Atua mai i le saisaitia i Papelonia le Aai Tele mo se taimi umi. O le tausaga lenā na toe faafoʻisia ai e Ieova ona tagata tapuaʻi i se laueleele faaleagaga. O lenā laueleele o le parataiso faaleagaga, o le siʻomaga, po o le tulaga malupuipuia ma lauolaola faaleagaga, lea e tatou te tapuaʻi ai i le Atua moni. O loo tatou nonofo faatasi ma le saogalemu i lenei laueleele, ma maua le filemu o le loto ma le mafaufau. (Faata. 1:33) Ua tatou maua le anoanoaʻi o meaʻai faaleagaga, ma faia le tele o galuega faamalieloto i le folafolaina atu o le Malo o le Atua. Ioe, ua tatou tofo i le moni o upu o loo i le Faataoto 10:22: “O le faamanuia a Ieova e faatamaoaiga ai, ma e na te lē faaopoopo i ai se tigā.” Po o fea lava e tatou te nonofo ai i lenei lalolagi, ae o loo tatou iai i lenei laueleele po o le parataiso faaleagaga, pe a faaauau ona tatou lagolagoina ma le maelega le tapuaʻiga mamā e ala i upu ma gaoioiga.

14 E tautele iā Ieova lenei laueleele faaleagaga. Aiseā? E silasila Ieova i ē o loo nonofo i lenei laueleele o ni “ʻoa tautele mai i atunuu uma,” o tagata taʻitoʻatasi na ia tosina mai i le tapuaʻiga mamā. (Ha. 2:7; Ioa. 6:44) E latou te taumafai malosi e oofu i le tagata fou, lea e faaatagia ai uiga matagofie o le Atua. (Efe. 4:23, 24; 5:1, 2) I le avea ai ma tagata o le tapuaʻiga mamā, e latou te faia atoatoa se sao i le auaunaga iā te ia, lea e faamamaluina ai o ia, ma faamaonia ai lo latou alofa iā te ia. (Roma 12:1, 2; 1 Ioa. 5:3) Maʻeu le matuā faafiafiaina o le finagalo o Ieova, a o silasila mai i ona tagata tapuaʻi o galulue mamafa e faamatagofie le laueleele faaleagaga. Seʻi manatu i ai, o lou faamuamuaina o le tapuaʻiga mamā i lou olaga, e lē gata ua e faamatagofie ai le parataiso faaleagaga, ae ua e faafiafiaina ai foʻi le finagalo o Ieova!—Faata. 27:11.

Po o fea lava e tatou te nonofo ai, ae o loo tatou iai i le laueleele faaleagaga pe a tatou maelega i le tapuaʻiga mamā (Tagaʻi i palakalafa 13, 14)

O Afea, Aiseā, ma e Faapefea Ona Osofaʻia e Koku le Laueleele?

15, 16. O afea e osofaʻia ai e Koku mai i Makoku lo tatou laueleele faaleagaga lea ua toe faafoʻisia?

15 Ua toe o se aga ona osofaʻia lea e le tuufaatasiga o faigāmalo a le lalolagi, lo tatou laueleele faaleagaga matagofie. E tatou te fia iloa atili mea e faatatau i lenā osofaʻiga, auā o loo aafia ai i tatou o loo faia le tapuaʻiga mamā iā Ieova. Seʻi o tatou iloiloina ni fesili tāua se tolu.

16 O afea e osofaʻia ai e Koku mai i Makoku lo tatou laueleele faaleagaga lea ua toe faafoʻisia? O loo taʻua le tali i le valoaga: “I le faaiʻuga o tausaga, o le a e osofaʻia ai le laueleele.” (Eseki. 38:8) E faailoa mai ai, e tupu lenei mea a o lata i le iʻuga o lenei faiga o mea. Ia manatua, o le a amata le puapuaga tele i le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, o le emepaea o lotu sesē uma o le lalolagi. Pe a uma ona faaumatia lotu sesē ma a o leʻi amata Amaketo, o le a faia ai e Koku se osofaʻiga tele faaiʻu i tagata o le tapuaʻiga moni.

17, 18. O le a faapefea ona faatonutonu e Ieova mea a o faagasolo le puapuaga tele?

17 Aiseā o le a osofaʻia ai e Koku le laueleele ua toe faafoʻisia o loo faia ai le tapuaʻiga mamā a tagata o Ieova? E lua ni māfuaaga o loo taʻua i le valoaga a Esekielu. Muamua, o loo faatonutonuina e Ieova mea. Lua, o faanaunauga leaga o Koku.

18 O loo faatonutonuina e Ieova mea. (Faitau le Esekielu 38:4, 16.) Ia mātau le fetalaiga a Ieova iā Koku: “O le a ou . . . tuu mātau i ou auvae,” ma “o le a ou aumaia ai oe e faasagatau i loʻu laueleele.” Po o lona uiga la o le a faamalosia e Ieova atunuu ina ia osofaʻia ona tagata tapuaʻi? E leai! E na te lē faia se mea leaga i ona tagata. (Iopu 34:12) Peitaʻi, e silafia lelei e Ieova le ʻinoʻino o ona fili i ona tagata tapuaʻi, ma e latou te faaaogā so o se avanoa ina ia tafiesea ai i latou. (1 Ioa. 3:13) O le a faatonutonu e Ieova mea e tutupu ina ia ōgatusa ma lona finagalo ma lana taimi atofaina, e tai pei ua ia tuu se mātau i le auvae o Koku ma taʻitaʻia o ia. Pe a uma le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, atonu e maileia e Ieova atunuu ina ia faataunuu mea o loo i o latou loto. O le faia faapea, ua tuu ai e Ieova le avanoa i atunuu ina ia faia la latou osofaʻiga lea e iʻu atu iā Amaketo, o le taua e sili ona mataʻutia i le lalolagi. O le taimi lenā o le a ia laveaʻia ai ona tagata, faasilisilia lana pule silisili ese, ma faamamaluina lona suafa paia.—Eseki. 38:23.

O le a taumafai atunuu e taofi le tapuaʻiga mamā, ona e latou te ʻinoʻino i le tapuaʻiga mamā ma ē uma e faaauilumaina

19. Aiseā o le a taumafai ai Koku e taofi le tapuaʻiga mamā?

19 Faanaunauga leaga o Koku. O le a fafau e atunuu “se mea leaga.” O le a latou taumafai e faaoo atu lo latou maʻemaʻeā ma le ʻinoʻino i tagata tapuaʻi o Ieova, o ē e foliga o loo “nonofo i nuu e lē o puipuia i ni pā puipui, o laau faalava, po o faitotoʻa.” O le a matuā naunau foʻi atunuu “e ave le tele o le vete ma faoa le tele o mea” mai i “ē ua faateleina lo latou tamaoaiga.” (Eseki. 38:10-12) O le ā lea “tamaoaiga”? E tele le tamaoaiga faaleagaga o tagata o Ieova. Ae o le mea e sili ona tautele iā i tatou, o la tatou tapuaʻiga mamā lea e na o Ieova e avatu i ai. O le a taumafai atunuu e taofi la tatou tapuaʻiga mamā, ona e latou te ʻinoʻino i le tapuaʻiga mamā ma ē uma o loo faaauilumaina.

O le a fafau e Koku “se mea leaga” e ala i le taumafai e tafiesea le tapuaʻiga mamā, ae o le a lē taulau (Tagaʻi i le palakalafa 19)

20. O le a faapefea ona osofaʻia e Koku le laueleele po o le parataiso faaleagaga?

20 O le a faapefea ona osofaʻia e Koku le laueleele po o le parataiso faaleagaga? Atonu o le a taumafai atunuu e faafaigatā o tatou olaga ma taofi la tatou tapuaʻiga. O lea, atonu o le a latou taumafai e taofi lo tatou mauaina o meaʻai faaleagaga, le potopoto faatasi i sauniga, saveʻu le filemu o loo tatou olioli ai, ma taumafai e taofi i tatou mai i le folafolaina atu ma le maelega o le feʻau a le Atua. O vala tāua uma na o le parataiso faaleagaga. O le a uunaʻia e Satani atunuu ina ia taumafai e tafiesea mai i le lalolagi le tapuaʻiga mamā ma ē o loo auai ai.

21. Aiseā e te lotofaafetai ai ona ua lapataʻia i tatou e Ieova i mea o le a tutupu?

21 O le osofaʻiga o loo faaloloʻi mai a Koku mai i Makoku, o le a aafia ai i latou uma o loo faia le tapuaʻiga moni i le laueleele faaleagaga na foaʻi mai e le Atua. E tatou te lotofaafetai ona ua lapataʻia i tatou e Ieova i mea o le a tutupu. A o tatou faatalitali i le puapuaga tele, tau ina ia tatou maumauaʻi e lagolagoina le tapuaʻiga mamā ma faamuamua i o tatou olaga. O le faia faapea, o le a faia ai so tatou sao i le faamatagofieina i le taimi lenei o le laueleele ua toe faafoʻisia. O le a tatou maua foʻi le avanoa e molimauina ai se mea mataʻina ua toeitiiti lava tupu: O le a puipuia e Ieova ona tagata ma faasilisilia lona suafa paia iā Amaketo. O le a iloiloina lenā manatu i le mataupu o sosoo mai.

^ O le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai le auala ma le taimi e sasao aʻe ai le ita tele o Ieova iā Koku mai i Makoku, ma le uiga o lenā mea i tagata o le tapuaʻiga mamā.

^ Tagaʻi i le “Fesili Mai i le ʻAufaitau” i Le Olomatamata, Me 15, 2015, itu. 29-30.

^ Ua faaalia i le Tanielu 11:45 e taulaʻi atu le tupu o le itu i mātū i tagata o le Atua, auā o loo taʻua e “faatūina” e lenei tupu “ona faleʻie tautupu i le vā o le sami telē [Metitirani] ma le mauga paia o le Laueleele Matagofie [lea na iai le malumalu o le Atua na tapuaʻi ai ona tagata].”

^ O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia le osofaʻiga a “le Asuria” i aso nei ina ia tafiesea tagata o le Atua. (Mika 5:5) O osofaʻiga nei e fā o loo valoia e oo mai i tagata o le Atua: o le osofaʻiga a Koku mai i Makoku, o le tupu i mātū, o tupu o le lalolagi, ma le osofaʻiga a le Asuria. E eseese igoa o nei osofaʻiga ae atonu e faasino atu lava i le osofaʻiga e tasi.

^ Tagaʻi i le Mataupu 22 o lenei lomiga ina ia iloa po o ai e faasino i ai “Koku ma Makoku” o loo taʻua i le Faaaliga 20:7-9.