Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 8

“O le a Ou Faatūina se Leoleo Mamoe e Toʻatasi”

“O le a Ou Faatūina se Leoleo Mamoe e Toʻatasi”

ESEKIELU 34:23

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: O valoaga e fā e faatatau i le Mesia ma lo latou faataunuuga i le Keriso

1-3. Aiseā na matuā ootia ai faalogona o Esekielu, ma o le ā na faagaeeina o ia e tusia?

 O LE tausaga lona ono lenei talu ona ave faapagota Esekielu. * Na matuā ootia faalogona o le perofeta a o ia mafaufau i le tulaga leaga o pulega a Iuta, le nuu e pele iā te ia lea e faitau selau maila le mamao ese mai i le mea o loo iai. E eseese tupu na soloaʻi ane i le nofoālii i taimi o Esekielu.

2 Na fanau Esekielu i le ogatotonu o le pulega a le tupu faamaoni o Iosia. E mautinoa na matuā faafiafiaina Esekielu, ina ua ia iloa gaoioiga na faia e Iosia e faatamaʻia ai faatusa ua tā ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā i Iuta. (2 No. 34:1-8) Ae e leʻi faaauau ona iai na suiga, auā o le toʻatele o tupu na pule ina ua mavae Iosia, na latou faia pea ifoga tupua. E lētioa la matuā faaleagaina le tulaga faaleagaga ma le tulaga tauamio a le nuu ona o na tupu leaga. Po ua leai ai la se faamoemoe? E leai!

3 Na faagaeeina e Ieova lana perofeta faamaoni ina ia faamauina se tasi o valoaga e faatatau i le Mesia, le Pule ma le Leoleo Mamoe i le lumanaʻi, o lē o le a toe faafoʻisiaina atoatoa le tapuaʻiga mamā ma tausia faapelepele mamoe a Ieova. E tāua ona tatou iloiloina lelei na valoaga, auā o lo latou faataunuuga e aafia ai lo tatou lumanaʻi e faavavau. O lea, seʻi o tatou iloiloina valoaga e fā e faatatau i le Mesia o loo i le tusi o Esekielu.

“Se Moemoe Fou” na Avea ma ʻArasi Matagofie’

4. O le ā le valoaga na faamatala e Esekielu, ma na faapefea ona faatomua e Ieova lenā valoaga?

4 I le pe ā o le 612 T.L.M., na ʻoo mai ai le afioga a Ieova’ iā Esekielu, ma na ia faailoa mai se valoaga e faamatala ai le mamao e oo atu ai le pulega faa-Mesia, ma le manaʻomia ona maufaatuatuaina o lona Malo. Na faatomua e Ieova le valoaga, e ala i le faatonuina o Esekielu e taʻu atu i ē na ave faapagota se tupua faavaloaga, e faataʻitaʻi mai ai le lē faamaoni o tupu o Iuta ma faamatilatila ai le manaʻomia o le Pule faa-Mesia amiotonu.—Eseki. 17:1, 2.

5. O le ā le faamatalaina o le tupua?

5 Faitau le Esekielu 17:3-10. O le faamatalaina lenei o le tupua: Na oto e se “aeto telē” se moemoe o loo i le tumutumu o le laau o le arasi, ma tuu “i se aai o tagata e faia fefaatauaʻiga.” Ona ave lea e le aeto o ni “fatu o le laueleele” ma totō i fanua lafulemu i “autafa o vai e tele.” Ua oo ina tupu aʻe le fatu ma avea ma “vine lauolaola.” Ae na sosoo ai ma le vaaia o se isi aeto telē. Ua sosolo atu ma le “naunau tele” aa o lenei vine i le aeto lona lua, e manaʻo e sii ma toe totō o ia i se isi laufanua e tele ai vai. Na taʻusalaina e Ieova gaoioiga a le vine, ma faailoa atu o le a liaʻieseina ona aa ma o le a “matuā mago” lava.

O le aeto telē muamua ua faaata mai ai Nepukanesa le tupu o Papelonia (Tagaʻi i le palakalafa 6)

6. Faamatala le uiga o le tupua.

6 O le ā le uiga o le tupua? (Faitau le Esekielu 17:11-15.) I le 617 T.L.M., na siʻomia ai Ierusalema e Nepukanesa le tupu o Papelonia (le “aeto telē” muamua). Na ia aveesea Ioakina le tupu o Iuta (“le moemoe o loo i le tumutumu”) mai i lona nofoālii ma avatu o ia i Papelonia (“se aai o tagata e faia fefaatauaʻiga”). Na tofia e Nepukanesa Setekaia (o se “fatu o le laueleele” po o sē na tupuga mai i le gafa tautupu) e nofoia le nofoālii i Ierusalema. Na faatautō e Nepukanesa le tupu fou o Iuta i le suafa o le Atua, ina ia faamaoni iā Papelonia. (2 No. 36:13) Ae e leʻi tausisi Setekaia i lana tautoga, ma na ia fouvale iā Papelonia ma liliu atu i le tupu o Aikupito o Farao (le “aeto telē” lona lua) mo se fesoasoani faavaegaʻau, ae e leʻi taulau. Na taʻusalaina e Ieova gaoioiga lē faamaoni a Setekaia, o lē e leʻi tausia lana tautoga. (Eseki. 17:16-21) O le iʻuga, na aveesea Setekaia mai i le nofoālii, ma na oti i le falepuipui i Papelonia.—Iere. 52:6-11.

7. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei tupua faavaloaga?

7 O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei tupua faavaloaga? Muamua, i le avea ai ma tagata o le tapuaʻiga mamā, e manaʻomia ona tatou tausisi i a tatou upu. Na fetalai Iesu: “Ia avea la outou upu o le ʻIoe,’ ia Ioe; ma le ʻLeai,’ ia Leai.” (Mata. 5:37) Pe a oo i se tulaga e manaʻomia ai ona tatou tautō i luma o le Atua e taʻu le mea moni, e pei o le tautō i luma o se faamasinoga, e tatau ona tatou vaai i lenā tautoga o se mataupu e matuā tāua. Lona lua, e tatau ona tatou faaeteete i ē e tuu atu i ai lo tatou faatuatuaga. Ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “Aua tou te faatuatua atu i perenise, po o le fanau a tagata e lē o iai se faaolataga.”—Sala. 146:3.

8-10. Na faapefea ona faamatala e Ieova le Pule faa-Mesia i le lumanaʻi, ma o le ā le faataunuuga o le valoaga? (Tagaʻi foʻi i le pusa “Le Valoaga Faa-Mesia—Le Laau Matagofie o le Arasi.”)

8 Peitaʻi, e iai se pule ua alagatatau ona tuu atoatoa atu i ai lo tatou faatuatuaga. Ina ua uma ona faailoa atu le tupua faavaloaga e faatatau i le moemoe na sii ma toe totō, ona faaaogā lea e Ieova o lenā lava ata faafatusolo e faamatala ai le Pule faa-Mesia i le lumanaʻi.

9 Le valoaga. (Faitau le Esekielu 17:22-24.) Ua oo i le taimi e gaoioi ai Ieova lava ia ae e lē o aeto tetelē. O le a ia oto mai se moemoe fou “mai i le tumutumu o le laau maualuga o le arasi ma totō . . . i se mauga e sili ona maualuga.” O le a tupu lauolaola lenei moemoe ma avea ma ʻarasi matagofie’ e ofaga i ai “manulele eseese uma.” O le a iloa ai e “laau uma o le fanua,” o Ieova lava ia na faatupuina lenei laau matagofie.

10 Le faataunuuga o le valoaga. Na aumaia e Ieova lona Alo o Iesu Keriso mai i le gafa tautupu o Tavita (“le laau maualuga o le arasi”) ma totō i le mauga o Siona i le lagi (“se mauga e sili ona maualuga”). (Sala. 2:6; Iere. 23:5; Faaa. 14:1) O lea, na ave e Ieova lona Alo, o lē na manatu i ai ona fili o se “tagata ua sili ona faatauvaa,” ma faaeaina o ia e ala i le tuu atu iā te ia o “le nofoālii o Tavita lona tamā.” (Tani. 4:17; Luka 1:32, 33) E pei o se arasi matagofie, o le a pule mai i le lagi Iesu Keriso le Tupu faa-Mesia agaʻi i le lalolagi atoa, ma o le a avea o ia ma puna o faamanuiaga mo ona tagatānuu uma. Ioe, e alagatatau ona tuu atu lo tatou faatuatuaga i lenā Pule. I le paolo o le pulega a Iesu i le Malo, o le a mafai ai e tagata usiusitaʻi i le lalolagi aoao ona ʻnonofo ma le saogalemu e aunoa ma le fefefe i so o se puapuaga.’—Faata. 1:33.

11. O le ā le lesona tāua e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga i le “moemoe fou” ma le ʻarasi matagofie’?

11 O mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga. O lenei valoaga mataʻina e faatatau i le “moemoe fou” ua avea ma ʻarasi matagofie,’ ua mafai ai ona taliina se fesili e sili ona tāua: O ai e tatau ona tuu atu i ai lo tatou faatuatuaga? O se gaoioiga lē atamai le faatuatuaina o malo faaletagata ma le malosi o a latou vaegaʻau. Ina ia maua le saogalemu moni, e atamai ona tatou maufaatuatuaina atoatoa Iesu Keriso, le Tupu faa-Mesia. O lana pulega faalelagi, e pau lenā o le faamoemoe o tagata.—Faaa. 11:15.

O “Lē ua Iai le Aiā Faaletulafono”

12. Na faapefea ona faaalia manino mai e Ieova e na te leʻi tuulafoaʻia lana feagaiga ma Tavita?

12 O le faamatalaina e le Atua o le tupua faavaloaga e faatatau i aeto e lua, na iloa ai e Esekielu o le a aveesea mai i le nofoālii ma ave faapagota i Papelonia Setekaia, o se tupu lē faamaoni mai i le gafa tautupu o Tavita. Atonu na taumānatu le perofeta, ʻAe faapefea le feagaiga a le Atua ma Tavita lea na folafola mai ai o le a pule e faavavau se tupu mai i le gafa o Tavita?’ (2 Samu. 7:12, 16) Pe afai na mafaufau Esekielu i se fesili faapena, e leʻi manaʻomia la ona ia faatali umi mo se tali. E pe tusa o le 611 T.L.M. i le tausaga lona fitu o le faaaunuua, ma a o pule pea Setekaia i Iuta, na ʻoo mai ai le afioga a Ieova’ iā Esekielu. (Eseki. 20:2) Na faailoa atu e Ieova iā te ia se isi valoaga faa-Mesia, e faaalia manino ai e leʻi tuulafoaʻia e le Atua lana feagaiga ma Tavita. Nai lo o lea, ua faailoa mai i le valoaga o le Pule faa-Mesia i le lumanaʻi, e iā te ia le aiā faaletulafono e pule ai o se suli o Tavita.

13, 14. O le ā le faamatalaina o le valoaga o loo i le Esekielu 21:25-27, ma o le ā le faataunuuga o le valoaga?

13 Le valoaga. (Faitau le Esekielu 21:25-27.) Na fetalai mai Ieova e ala iā Esekielu i lenei taʻitaʻi amioleaga o Isaraelu,” lea ua oo mai le taimi e faasalaina ai. Na faapea mai Ieova i lenei pule amioleaga o le a aveesea mai iā te ia “le pulou o le tupu” ma “le palealii” (o faailoga o pulega tautupu). Na ia faailoa mai foʻi o le a faaeaina pulega na ʻmaulalalo,’ ae faamaulaloina pulega na ʻmaualuluga.’ O le a pule pea malo na faaeaina seʻia afio mai “lē ua iai le aiā faaletulafono,” ona tuuina atu lea e Ieova iā te ia le Malo.

14 Le faataunuuga o le valoaga. O le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., na faamaulaloina ai le malo “maualuga” o Iuta lea na faaautū i Ierusalema ina ua faaumatia e Papelonia le aai, aveese le tupu o Setekaia mai i lona nofoālii, ma ave faapagota o ia. Talu ai na leai se tupu mai i le gafa tautupu o Tavita na pule i Ierusalema, o lea na faaeaina ai pulega “maulalo” a Nuu Ese e ala i lo latou pule i le lalolagi mo sina taimi. Na faaiʻuina Taimi o Nuu Ese po o “taimi atofaina o nuu ese” i le 1914, ina ua tuuina atu e Ieova iā Iesu Keriso le tulaga tautupu. (Luka 21:24) Talu ai o Iesu na tupuga mai i le tupu o Tavita, e iā te ia la “le aiā faaletulafono” i le Malo faa-Mesia. * (Kene. 49:10) Na faataunuu e Ieova e ala iā Iesu lana folafolaga, e foaʻi atu iā Tavita se suli tumau mo le Malo e faavavau.—Luka 1:32, 33.

E iai le aiā faaletulafono a Iesu e avea ai ma Tupu o le Malo o le Atua (Tagaʻi i le palakalafa 15)

15. Aiseā e mafai ai ona tatou maufaatuatuaina atoatoa le Tupu o Iesu Keriso?

15 O mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga. E mafai ona tatou maufaatuatuaina atoatoa le Tupu o Iesu Keriso. Aiseā? E lē pei Iesu o pule i le lalolagi, o ē e filifilia e tagata e ala i le palota pe e latou te faoa faamalosi foʻi le pule. Peitaʻi, o Iesu na filifilia e Ieova ma “tuuina atu iā te ia . . . le malo,” lea e iai lana aiā faaletulafono e pule ai. (Tani. 7:13, 14) E matuā alagatatau ona tatou faatuatuaina le Tupu na tofia e Ieova lava ia!

O le a Avea “Tavita Laʻu Auauna” ma “o Latou Leoleo Mamoe”

16. O ā faalogona o Ieova e faatatau i ana mamoe, ma na faapefea ona tausia e “leoleo mamoe o Isaraelu” le lafu mamoe i aso o Esekielu?

16 E matuā manatu mamafa mai Ieova le Leoleo Mamoe Silisili i ana mamoe, po o ona tagata tapuaʻi i le lalolagi. (Sala. 100:3) Pe a tofia e Ieova tagata e avea ma leoleo mamoe lagolago, po o ē e iai le pule, e silasila totoʻa o ia i le auala e latou te tausia ai ana mamoe. Seʻi manatu la i faalogona o Ieova i “leoleo mamoe o Isaraelu” i aso o Esekielu! Na ʻpulepuletutū ma sauā’ na taʻitaʻi. O le iʻuga, na mafatia le lafu ma e toʻatele na latou tuua le tapuaʻiga mamā.—Eseki. 34:1-6.

17. Na faapefea ona laveaʻia e Ieova ana mamoe?

17 O le ā o le a faia e Ieova? Na ia fetalai atu i taʻitaʻi sauā o Isaraelu, ʻOu te toe taui atu iā te outou.’ Na ia folafola atu foʻi: “O le a ou laveaʻia aʻu mamoe.” (Eseki. 34:10) E tausisi pea Ieova i ana fetalaiga. (Iosua 21:45) I le 607 T.L.M., na laveaʻia ai e Ieova ana mamoe e ala i le faaaogā o ʻautau a Papelonia e aveesea faamalosi le pule mai i na leoleo mamoe manatu faapito. I le 70 tausaga mulimuli ane ai, na ia laveaʻia mai i Papelonia ona tagata tapuaʻi e pei o ni mamoe, ma toe faafoʻi i latou i lo latou atunuu ina ia toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni. Ae na iai pea mamoe a Ieova i se tulaga lamatia, ona na faaauau ona pulea i latou e malo malolosi o le lalolagi. Sa faaauau pea “taimi atofaina o nuu ese” mo le tele o senituri.—Luka 21:24.

18, 19. O le ā le valoaga na faailoa mai e Esekielu i le 606 T.L.M.? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

18 I le 606 T.L.M., e pe ā o le tausaga talu ona mavae le faaumatiaga o Ierusalema, ma a o leʻi taitai laveaʻiina tagata Isaraelu mai i le faaaunuua i Papelonia, na faagaeeina ai e Ieova Esekielu e faailoa mai se valoaga e faaatagia mai ai le matuā manatu mamafa o le Leoleo Mamoe Silisili mo le lelei o ana mamoe. O loo faamatalaina i le valoaga le auala o le a leoleoina ai e le Pule faa-Mesia mamoe a Ieova.

19 Le valoaga. (Faitau le Esekielu 34:22-24.) ʻO le a faatūina e le Atua se leoleo mamoe e toʻatasi,’ o lē na ia taʻua o ʻlaʻu auauna o Tavita.’ O faaupuga “leoleo mamoe e toʻatasi” ma “laʻu auauna” lea e faasino atu i sē e toʻatasi, e faaalia ai e lē taumafai Lē e pule e toe amata le soloaʻiga o tupu mai i le gafa o Tavita, ae o le a avea o ia e toʻatasi ma suli tumau o Tavita. I le avea ai ma Leoleo Mamoe ma Pule, o le a ia fafagaina mamoe a le Atua ma avea ma “taʻitaʻi iā i latou.” O le a osia foʻi e Ieova se “feagaiga o le filemu” ma ana mamoe. ʻO le a totō ifo iā i latou faamanuiaga e pei o timuga’ ma o le a latou olioli i se tulaga saogalemu ma taulau manuia. E mataʻina le tulaga filemu o le a iai i le vā o tagata, faapea le vā o tagata ma manu!—Eseki. 34:25-28.

20, 21. (a) O le ā le faataunuuga o le valoaga e faatatau i ʻlaʻu auauna o Tavita’? (e) O le ā ua faailoa mai e faatatau i lo tatou lumanaʻi i upu a Esekielu i “se feagaiga o le filemu”?

20 Le faataunuuga o le valoaga. O le taʻua e le Atua o lenei Pule ʻo laʻu auauna o Tavita,’ na ia faasino faavaloaga atu iā Iesu, o lē na tupuga mai iā Tavita ma e iai lana aiā faaletulafono e pule ai. (Sala. 89:35, 36) A o iai Iesu i le lalolagi, na faamaonia atu o ia o “le leoleo mamoe lelei” e ala i le foaʻiina atu o lona “ola mo mamoe.” (Ioa. 10:14, 15) Peitaʻi, ua avea nei o ia ma Leoleo Mamoe i le lagi. (Epe. 13:20) I le 1914, na faanofotupu ai e le Atua Iesu ma tuu atu iā te ia le matafaioi e leoleo ma fafaga mamoe a le Atua i le lalolagi. E leʻi umi lava, ae tofia e le Tupu fou “le pologa faamaoni ma le faautauta” i le 1919, e fafagaina “le ʻaufaigaluega” po o tagata tapuaʻi faamaoni o le Atua, o ē e faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi. (Mata. 24:45-47) O le taʻitaʻiga a Iesu Keriso, o loo faaauau ai ona fafaga e le pologa faamaoni mamoe a le Atua i le tele o meaʻai faaleagaga. O nei meaʻai ua fesoasoani iā i latou e maua ai le filemu ma le saogalemu i le parataiso faaleagaga o loo faalauteleina pea.

21 O le ā ua faailoa mai e faatatau i lo tatou lumanaʻi i upu a Esekielu i “se feagaiga o le filemu,” ma le totō ifo o faamanuiaga e pei o ni timuga? I le lalolagi fou, o le a tofo atoatoa tagata tapuaʻi o Ieova i faamanuiaga o le “feagaiga o le filemu.” I le parataiso i le lalolagi aoao, o le a lē toe matataʻu tagata faamaoni ona o taua, solitulafono, oge, faamaʻi, po o manufeʻai. (Isa. 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23) Pe e te lē tulimataʻia ea le faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso, lea o le a “nonofo ma le saogalemu” ai mamoe a le Atua “e leai se isi e faamataʻu” iā i latou?—Eseki. 34:28.

I le avea ai o Iesu ma Leoleo Mamoe i le lagi, e na te mātaulia le auala o loo tausia ai mamoe a le Atua (Tagaʻi i le palakalafa 22)

22. O ā faalogona o Iesu e faatatau i mamoe, ma e faapefea ona faaatagia atu e leoleo mamoe lagolago faalogona o Iesu?

22 O mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga. I le pei o lona Tamā, e matuā manatu mamafa Iesu mo le lelei o mamoe. I le avea ai ma Leoleo Mamoe ma Tupu, e faamautinoa e Iesu o loo fafagaina lelei faaleagaga mamoe a lona Tamā, ma o loo latou olioli i le filemu ma le saogalemu i le parataiso faaleagaga. O se faamāfanafanaga le tausia o i tatou e lea Pule! E manaʻomia ona faaatagia atu e leoleo mamoe lagolago le manatu mamafa o Iesu mo mamoe. E ao i toeaina ona leoleo le lafu ma le “lotomalie” ma le “lotonaunau” ma avea i latou ma faaaʻoaʻoga lelei mo mamoe. (1 Pete. 5:2, 3) E lē tatau i se toeaina ona agaleaga i se mamoe a Ieova! Ia manatua fetalaiga a Ieova i leoleo mamoe sauā o Isaraelu i aso o Esekielu: “Ou te toe taui atu iā i latou.” (Eseki. 34:10) E silasila totoʻa mai le Leoleo Mamoe Silisili i le auala o loo tausia ai ana mamoe, ma e faapena foʻi lona Alo.

O le a Fai Laʻu Auauna o Tavita ma o Latou Taʻitaʻi e Faavavau”

23. O le ā le folafolaga a Ieova e faatatau i le toe autasia o le nuu o Isaraelu, ma na faapefea ona ia faataunuuina?

23 E finagalo Ieova e auauna ma le autasi ona tagata tapuaʻi. I se valoaga e faatatau i le toe faafoʻisiaga, na folafola ai e le Atua o le a ia aoao mai ona tagata, o nisi mai i le malo o ituaiga e lua o Iuta ma le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ma autasia i latou o se “nuu e tasi” e pei ua tuufaatasia ni “laau” se lua e avea ma “laau e tasi” i lona aao. (Eseki. 37:15-23) O le faataunuuga o lenā valoaga, na toe faafoʻisia ai e le Atua le nuu ua autasi o Isaraelu i le Nuu Folafolaina i le 537 T.L.M. * Ae o lenā autasi, o se faataʻimuaga o se tulaga autasi e sili atu i le lumanaʻi lea e tumau e faavavau. Ina ua uma ona folafola mai le autasia o tagata Isaraelu, na faailoa e Ieova iā Esekielu se valoaga e faatatau i le auala o le a autasia ai e Lē o le a pule i le lumanaʻi tagata o le tapuaʻiga moni i le lalolagi aoao, i le fusi o le autasi lea e tumau e faavavau.

24. Na faapefea ona faamatala e Ieova le Pule faa-Mesia, ma o le a faapeʻī le pulega a lenei Tupu?

24 Le valoaga. (Faitau le Esekielu 37:24-28.) Na toe taʻua e Ieova le Pule faa-Mesia o ʻlaʻu auauna o Tavita,’ le ʻleoleo mamoe e toʻatasi,’ ma le “taʻitaʻi,” ae o lenei ua ia taʻua foʻi Lē na folafolaina mai o se “tupu.” (Eseki. 37:22) O le a faapeʻī le pulega a lenei Tupu? O le a tumau lana pulega. O le faaaogāina o faaupuga “faavavau” ma le “tumau,” e iloa ai e lē gata mai faamanuiaga o le pulega a lea Tupu. * O le a matilatila lana pulega i le autasi. I le pulega a lenei ʻtupu e toʻatasi,’ o le a tutusa ʻiʻuga o faamasinoga’ e mulimuli ai tagatānuu faamaoni, ma o le a latou ʻnonofo faatasi i le laueleele.’ O le pulega a lea tupu o le a vavalalata atu ai ona tagatānuu iā Ieova le Atua. O le a osia e Ieova “se feagaiga o le filemu” ma nei tagatānuu. O le a avea Ieova ma o latou Atua ma o le a avea i latou ma ona nuu. O le a iai lona malumalu “faatasi ma i latou e faavavau.”

25. O le ā le faataunuuga o le valoaga e faatatau i le Tupu faa-Mesia?

25 Le faataunuuga o le valoaga. I le 1919, na autasia ai le ʻaufaauuina faamaoni i le taʻitaʻiga a lo latou “leoleo mamoe e toʻatasi,” le Tupu faa-Mesia o Iesu Keriso. Mulimuli ane, na aufaatasi atu se “motu o tagata e toʻatele” mai i “atunuu uma, ma ituaiga, ma nuu, ma gagana” i o latou uso faauuina. (Faaa. 7:9) Ua avea nei i latou ma “lafu e tasi” i le taʻitaʻiga a le “leoleo mamoe e toʻatasi.” (Ioa. 10:16) E tusa pe e latou te faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi, ae e latou te usiusitaʻi uma i iʻuga o faamasinoga a Ieova po o ana tulafono. O le iʻuga, e latou te nonofo faatasi i se parataiso faaleagaga, o se ʻauuso e autasi i le lalolagi aoao. Ua faamanuiaina i latou e Ieova i le filemu, ma o loo faatasi ma i latou lona malumalu lea e faaatagia mai ai le tapuaʻiga mamā. E fai Ieova ma o latou Atua, ma e latou te mitamita e avea ma ona tagata tapuaʻi i le taimi lenei e oo i le faavavau.

26. E faapefea ona e saosaolaumea i le autasi o le parataiso faaleagaga?

26 O mea e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga. O se faaeaga lo tatou autasi o se ʻauuso i le lalolagi aoao e faia le tapuaʻiga mamā iā Ieova. Peitaʻi, o lenā faaeaga e aofia ai ma se tiute tauave, o le tatau lea ona tatou saosaolaumea i lenā autasi. O lea, e manaʻomia ona fai la tatou vaega e faatumau ai le autasi o o tatou talitonuga ma gaoioiga. (1 Kori. 1:10) O lona uiga, e tutusa meaʻai faaleagaga e tatou te naunau e aai ai, e tutusa tapulaa tauamio a le Tusi Paia e tatou te tausisi i ai, ma e tutusa le galuega tāua e faia ai so tatou sao, o le talaʻia lea o le Malo ma le faia o isi ma soo. Peitaʻi, o le vala autū e tatou te autasi ai, o le alofa. A o tatou taumafai e atiaʻe ma faaalia vala eseese o le alofa, e aofia ai le tigā alofa, alofa mutimutivale, ma le lotofaamagalo, o lo tatou sao lenā i le faatumauina o le autasi. O loo taʻua i le Tusi Paia, o “le alofa o le fusi lea e atoatoa ona autasi ai.”—Kolo. 3:12-14; 1 Kori. 13:4-7.

E faamanuia e Ieova ona tagata tapuaʻi o se ʻauuso alolofa i le lalolagi aoao (Tagaʻi i le palakalafa 26)

27. (a) O ā ni ou faalogona i valoaga e faatatau i le Mesia o loo i le tusi o Esekielu? (e) O le ā o le a iloiloina i mataupu o loo sosoo mai?

27 Maʻeu lo tatou lotofaafetai i valoaga e faatatau i le Mesia o loo i le tusi o Esekielu! O le faitau ma manatunatu loloto i na valoaga, ua tatou iloa ai e alagatatau ona tatou maufaatuatuaina lo tatou Tupu peleina o Iesu Keriso, o lē e iai le aiā faaletulafono e pule ai, e na te leoleoina ma le faapelepele i tatou, ma e na te faatumauina i tatou i le fusi o le autasi lea e tumau e faavavau. Maʻeu se faaeaga mo i tatou o le avea ai ma tagatānuu o loo pulea e le Tupu faa-Mesia! Ia tatou manatua foʻi, o nei valoaga e faatatau i le Mesia o loo lagolago ai le matua o le toe faafoʻisiaga, lea o loo faamatilatila i le tusi o Esekielu. Ua faaaogā e Ieova Iesu e aoaoina mai ona tagata, ma toe faafoʻisia la latou tapuaʻiga mamā. (Eseki. 20:41) I mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai le matua mataʻina o le toe faafoʻisiaga, ma le auala o loo faamatilatila ai i le tusi o Esekielu.

^ O le tausaga muamua o le faaaunuua i Papelonia, na amata i le 617 T.L.M., ina ua aveina faapagota le vaega muamua o tagata Iutaia i Papelonia. O lea, o le tausaga lona ono na amata i le 612 T.L.M.

^ O loo faamauina lelei i tusi o Evagelia le tupuga mai o Iesu i le gafa o Tavita.—Mata. 1:1-16; Luka 3:23-31.

^ O le a talanoaina i le Mataupu 12 o lenei lomiga le valoaga a Esekielu e faatatau i laau e lua ma lona faataunuuga.

^ Ua faamatalaina i se tasi tusi, o upu Eperu ua faaliliuina “faavavau” ma le “tumau,” e maua ai le manatu o se mea e faaauau pea, e lē mafai ona suia, ma e lē mafai ona foua e se tasi.