Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 12

“Ou te Faia i Latou e Avea ma Nuu e Tasi”

“Ou te Faia i Latou e Avea ma Nuu e Tasi”

ESEKIELU 37:22

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le folafolaga a Ieova e toe faapotopotoina ona tagata; le valoaga i laau e lua

1, 2. (a) Aiseā na lē nofonofo lelei ai ē na faaaunuua? (e) O le ā le tala o le a faateʻia ai i latou? (i) O ā fesili o le a tatou iloiloina?

 O LE taʻitaʻiga a le agaga paia, na faailoa atu ai e Esekielu le tele o valoaga i ē na faaaunuua i Papelonia, e ala i le faia o faailoga vaaia. O le valoaga muamua na faatinoina e Esekielu sa aofia ai se feʻau faafaamasinoga, e faapena le lona lua ma le lona tolu, ma faaauau ai lava. (Eseki. 3:24-26; 4:1-7; 5:1; 12:3-6) O valoaga uma na ia faatinoina e ala i faailoga, na aofia ai ni faasalaga mamafa mo tagata Iutaia.

2 Seʻi manatu i le lē nofonofo lelei o ē na faaaunuua, a o latou vāai atu iā Esekielu ua sauni e faatino le isi valoaga. E mautinoa sa latou manatu, ʻO le ā foʻi le feʻau mataʻutia o le a ia faailoa mai i lenei taimi?’ Peitaʻi, o le a faateʻia i latou i le tala o le a faalogo i ai. E matuā ese lava le valoaga o le a faatinoina nei e Esekielu. O lenei valoaga e faailoa mai ai se folafolaga matagofie, nai lo o se faasalaga faanoanoa. (Eseki. 37:23) O le ā le feʻau na faailoa atu e Esekielu i ē na faaaunuua? O le ā le uiga o lenā feʻau? E faapefea ona aafia ai auauna a le Atua i aso nei? Seʻi o tatou tilofaʻia tali o na fesili.

“Ona Tasi ai Lea o i Latou i Loʻu Lima”

3. (a) O le ā ua faaata mai e le laau “mo Iuta”? (e) Aiseā na faaata ai e “le laau a Efaraima” le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu?

3 Na faatonu e Ieova Esekielu e ave ni laau se lua ma tusi le faaupuga “mo Iuta” i le tasi laau, ae tusi i le isi laau le faaupuga “mo Iosefa, o le laau a Efaraima.” (Faitau le Esekielu 37:15, 16.) O le ā na faaata mai e nei laau e lua? O le laau “mo Iuta” na faaatagia mai ai le malo o ituaiga e lua o Iuta ma Peniamina. Sa pule i na ituaiga e lua tupu mai i le gafa o Iuta ma sa iai i inā le faiva faaositaulaga, auā na auauna ositaulaga i le malumalu i Ierusalema. (2 No. 11:13, 14; 34:30) O lea, sa iai i le malo o Iuta le gafa tautupu o Tavita ma le faiva faaositaulaga a le ʻau sa Levī. “O le laau a Efaraima” na faaata mai ai le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu. Aiseā? O le uluaʻi tupu o le malo o ituaiga e sefulu, o Ierepoamo mai i le ituaiga o Efaraima. A o faagasolo foʻi taimi, na avea Efaraima ma ituaiga e sili ona malosi i Isaraelu. (Teu. 33:17; 1 Tu. 11:26) Ia mātau, e leʻi iai i le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu le gafa tautupu o Tavita po o le faiva faaositaulaga a le ʻau sa Levī.

4. O le ā ua faataʻitaʻi mai i mea o le a faia e Esekielu i laau e lua? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

4 Na faatonuina foʻi Esekielu e tuufaatasi laau e lua “ina ia avea ma laau e tasi.” A o vaavaai atu ma le lē mautonu iā Esekielu ē na faaaunuua, na latou fesili atu: “Pe e te lē taʻuina mai ea iā i matou le uiga o ia mea?” Na ia tali atu o mea ua ia faatinoina e faataʻitaʻi mai ai le mea o le a faia e Ieova. Na fetalai Ieova e faatatau i laau e lua: “O le a ou faia i latou ma laau e tasi, ona tasi ai lea o i latou i loʻu lima.”—Eseki. 37:17-19.

5. O le ā le uiga o mea na faatinoina e Esekielu? (Tagaʻi i le pusa “Tuufaatasia o Laau e Lua.”)

5 Na sosoo ai ma le faamatalaina e Ieova o le uiga o le tuufaatasia o laau e lua. (Faitau le Esekielu 37:21, 22.) O le a toe faafoʻisia i le laueleele o Isaraelu ē na faaaunuua mai i le malo o ituaiga e lua o Iuta, ma ē na faaaunuua mai i le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu (Efaraima), ma o le a avea i latou ma “nuu e tasi.”—Iere. 30:1-3; 31:2-9; 33:7.

6. O ā valoaga o loo maua i le Esekielu mataupu e 37?

6 Maʻeu le mataʻina o valoaga o le toe faafoʻisiaga o loo i le Esekielu mataupu e 37! O le a avea Ieova ma Atua e faasaʻolotoina ona tagata mai i le faaaunuua (fuaiupu 1-14) ma autasia i latou (fuaiupu 15-28). O le feʻau faamāfanafanaloto lenei o loo momoli mai i nei valoaga e lua: E mafai e Ieova ona faasaʻoloto ona tagata mai i le faaaunuua ma autasia i latou.

Na Faapefea ona Toe “Faapotopotoina i Latou” e Ieova?

7. E faapefea ona faamaonia i le tala o loo i le 1 Nofoaiga a Tupu 9:2, 3 “e mafaia e le Atua mea uma lava”?

7 I le vaaiga faaletagata, e matuā lē mafai ona faasaʻolotoina ma toe autasia ē na faaaunuua. * Peitaʻi, “e mafaia e le Atua mea uma lava.” (Mata. 19:26) Na faataunuu e Ieova lana valoaga. Na faaiʻuina le faaaunuua i Papelonia i le 537 T.L.M., ma mafai ai e tagata o malo e lua ona toe foʻi i Ierusalema e toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni. E faamaonia lenā manatu i le mau lenei: “Ua nonofo foʻi i Ierusalema nisi o le fanauga a Iuta, o Peniamina, o Efaraima ma Manase.” (1 No. 9:2, 3; Esera 6:17) O le mea moni, e pei ona valoia mai e Ieova, na tuufaatasia pe autasia tagata o le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ma tagata o le malo o ituaiga e lua o Iuta.

8. (a) O le ā na valoia e Isaia? (e) O ā vala tāua e lua o loo i le Esekielu 37:21?

8 I le pe tusa o le 200 tausaga muamua atu, na valoia ai e le perofeta o Isaia le mea o le a tupu iā Isaraelu ma Iuta pe a uma ona faaaunuua. Na ia valoia o le a toe “aoaoina” e Ieova “ē ua faataapeapeina o Isaraelu” ma “ē ua salalau solo o Iuta mai i pito e fā o le lalolagi,” e aofia ai ma le aoaoina o tagata “mai i Asuria.” (Isa. 11:12, 13, 16) Ioe, e pei ona valoia e Ieova, na ia “aumaia le fanauga a Isaraelu mai i atunuu.” (Eseki. 37:21) Seʻi mātau vala tāua nei e lua: Ua lē o toe taʻua e Ieova ē na faaaunuua o “Iuta” ma “Efaraima,” ae ua taʻua o “le fanauga a Isaraelu,” o se vaega e tasi. E lē o faamatalaina foʻi e faapea e ō mai le fanauga a Isaraelu mai i se atunuu e tasi po o Papelonia, ae e eseese atunuu o le a latou ō mai ai, pe e “mai i itu uma.”

9. Na faapefea ona fesoasoani Ieova e toe autasia ē na faaaunuua na toe foʻi i Isaraelu?

9 Na faapefea ona fesoasoani Ieova e toe autasia ē na faaaunuua na toe foʻi i Isaraelu? Na ia saunia ni leoleo mamoe faaleagaga mo Isaraelu, e aofia ai Serupapelu, Iosua le Ositaulaga Sili, Esera, ma Neemia. Na tofia foʻi e le Atua perofeta o Hakai, Sakaria, ma Malaki. Na galulue mamafa nei tane faamaoni e faalaeiau le nuu e mulimuli i faatonuga a le Atua. (Nee. 8:2, 3) Na puipuia foʻi e Ieova le nuu o Isaraelu e ala i le faalēaogāina o faufauga a fili o tagata o le Atua.—Eseta 9:24, 25; Saka. 4:6.

Na saunia e Ieova leoleo mamoe faaleagaga e fesoasoani ina ia autasia ona tagata (Tagaʻi i le palakalafa 9)

10. O le ā le itu na taulau ai taumafaiga a Satani?

10 E ui i sauniuniga alofa uma a Ieova, ae e leʻi tausisi le toʻatele o tagata Isaraelu i le tapuaʻiga mamā. O loo tusia i le Tusi Paia mea na latou faia ina ua mavae lo latou faaaunuua. (Esera 9:1-3; Nee. 13:1, 2, 15) E leʻi atoa se 100 tausaga talu ona toe foʻi tagata Isaraelu, ae ua latou liliuese mai i le tapuaʻiga mamā. O lea, na augani atu ai Ieova iā i latou: “Ia foʻi mai iā te aʻu.” (Mala. 3:7) E oo ane i le taimi na afio mai ai Iesu i le lalolagi, ua vaevaeina le lotu Iutaia i le tele o vaega ma na taʻitaʻia e leoleo mamoe lē faamaoni. (Mata. 16:6; Mare. 7:5-8) Na taulau taumafaiga a Satani auā ua lē autasi atoatoa tagata o le Atua. E ui i lea, o le a faataunuuina moni lava le valoaga a Ieova e faatatau i le autasi. E faapefea?

“O le a Fai Tavita Laʻu Auauna ma o Latou Tupu”

11. (a) O le ā na faailoa mai e Ieova i le valoaga o le toe autasia o ona tagata? (e) O le ā na toe taumafai Satani e fai ina ua lafo ese o ia mai i le lagi?

11 Faitau le Esekielu 37:24. Na faailoa mai e Ieova e faatoʻā faataunuuina atoatoa lana valoaga i le autasia o ona tagata, pe a māeʻa ona avea ma Tupu ʻlana auauna o Tavita’ po o Iesu, lea na faataunuuina i le 1914. * (2 Samu. 7:16; Luka 1:32) E oo ane i lenā taimi ua suia le Isaraelu faaletino i le Isaraelu faaleagaga, o le ʻaufaauuina. (Iere. 31:33; Kala. 3:29) Peitaʻi, na toe taumafai Satani e lepetia le autasi o tagata o le Atua aemaise lava ina ua lafo ese o ia mai i le lagi. (Faaa. 12:7-10) O se faaaʻoaʻoga, ina ua mavae le maliu o le uso o Russell i le 1916, na faaaogā ai e Satani ē ua liliuese mai i le upu moni e faatupu fevaevaeaʻiga i le vā o le ʻaufaauuina. E leʻi umi lava ae ō ese mai i le faalapotopotoga ē ua liliuese mai i le upu moni. Na taulau foʻi Satani ina ua faafalepuipui uso na taʻimua, peitaʻi e leʻi tafiesea ai tagata o Ieova. Sa tumau le autasi o uso faauuina sa faamaoni pea iā Ieova.

12. Aiseā na lē taulau ai taumafaiga a Satani e faatupu fevaevaeaʻiga i le Isaraelu faaleagaga?

12 Na taulau le Isaraelu faaleagaga e ui i taumafaiga a Satani e faatupu fevaevaeaʻiga, ma e tuufaafeagai ma le mea na tupu i le Isaraelu faaletino. Aiseā na lē taulau ai taumafaiga a Satani? Talu ai na faia e le ʻaufaauuina le mea sili e piiama ai i tapulaa a Ieova. O le iʻuga, na latou maua le puipuiga mai lo latou Tupu o Iesu Keriso, o lē o loo faaauau ona manumalo iā Satani.—Faaa. 6:2.

Faapogaia e Ieova Ona Tagata Tapuaʻi Ina ia “Tasi . . . i Latou”

13. O le ā le upu moni tāua ua tatou aʻoaʻoina mai i le valoaga e faatatau i le tuufaatasia o laau e lua?

13 O le ā le tāua i o tatou aso o le valoaga o le tuufaatasia o laau e lua? Ia tatou manatua, ua faataʻitaʻi mai i le valoaga le auala ua autasia ai vaega e lua. Ae e sili atu i lenā, ua faamatilatila i le valoaga o Ieova e māfua ai lenei autasi. O lea, o le ā le upu moni tāua e faatatau i le tapuaʻiga mamā ua faamatilatila mai i le valoaga o le tuufaatasia o laau e lua? O le manatu tāua lenei: O Ieova lava ia e faapogaia ona tagata tapuaʻi ina ia “tasi . . . i latou.”—Eseki. 37:19.

14. Na faapefea ona iai se faataunuuga sili o le valoaga o le tuufaatasia o laau e lua talu mai le 1919?

14 Na amata le faataunuuga sili o le valoaga o le tuufaatasia o laau e lua talu mai le 1919, ina ua faamamāina faaleagaga tagata o le Atua ma amata ona ulu atu i le parataiso faaleagaga. I lenā taimi, o le toʻatele o ē na autasia na faamoemoe e avea o ni tupu ma ositaulaga i le lagi. (Faaa. 20:6) I se uiga faafaatusa, na pei lenei ʻaufaauuina o le laau “mo Iuta,” o se nuu na iai le gafa tautupu o Tavita ma le faiva faaositaulaga a le ʻau sa Levī. A o faagasolo taimi, na aufaatasi atu i nei Kerisiano faauuina le toʻatele o ē faamoemoe e ola i le lalolagi. O i latou ia sa pei o “le laau a Efaraima,” o se nuu e leʻi iai le gafa tautupu o Tavita ma le faiva faaositaulaga a le ʻau sa Levī. Ua auauna ma le autasi nei vaega e lua o ni tagata o Ieova, i lalo o le taʻitaʻiga a lo latou Tupu e toʻatasi o Iesu Keriso.—Eseki. 37:24.

“E Fai Foʻi i Latou ma Oʻu Nuu”

15. Ua faapefea ona faataunuuina i aso nei le valoaga o loo i le Esekielu 37:26, 27?

15 Ua faailoa mai e le valoaga a Esekielu, e toʻatele o le a aufaatasi atu i le ʻaufaauuina i le tapuaʻiga mamā. Na fetalai Ieova e faatatau i ona tagata: “O le a ou . . . faatoʻateleina i latou” ma “o le a iai loʻu faleʻie i luga o i latou.” (Eseki. 37:26, 27; fpl.) O na upu e faamanatu mai ai valoaga a le aposetolo o Ioane, o lē na soifua pe ā ma le 700 tausaga talu ona mavae atu Esekielu, lea na faapea mai o le a “fofola atu foʻi e Lē o loo afio i le nofoālii lona faleʻie” i luga “o se motu o tagata e toʻatele.” (Faaa. 7:9, 15) I aso nei, o loo nonofo faatasi le ʻaufaauuina ma le motu o tagata e toʻatele o se nuu e tasi o ni tagata o le Atua, i lalo o lona faleʻie malupuipuia.

16. O le ā na valoia e Sakaria e faatatau i le autasia o le Isaraelu faaleagaga ma ē e faamoemoe e ola i le lalolagi?

16 Na valoia foʻi le autasia o Kerisiano faauuina ma ē e faamoemoe e ola i le lalolagi e Sakaria, o sē na toe foʻi mai i le faaaunuua. Na ia faapea mai ʻo le a fetagofi atu tagata e toʻasefulu mai atunuu eseese i le ofu o le tagata Iutaia’ ma faapea atu: “E matou te fia ō ma outou, auā ua matou faalogo o loo iā te outou le Atua.” (Saka. 8:23) O le faaupuga “le tagata Iutaia” e lē o faasino atu i se tagata e toʻatasi ae o se vaega o tagata, po o “outou,” lea e faaata mai ai i aso nei le vaega totoe o le ʻaufaauuina, po o tagata Iutaia faaleagaga. (Roma 2:28, 29) O “tagata e toʻasefulu” e faaata mai ai i latou e faamoemoe e ola i le lalolagi. E latou te “fetagofi atu” i le ʻaufaauuina ma “ō ma” i latou. (Isa. 2:2, 3; Mata. 25:40) O faaupuga “fetagofi atu” ma le “ō ma outou” ua faamatilatila mai ai le autasi atoatoa o nei vaega e lua.

17. Na faapefea ona faamatalaina e Iesu le autasi o loo tatou olioli ai i aso nei?

17 Atonu o le valoaga a Esekielu e faatatau i le autasi na tau i ai le mafaufau o Iesu, ina ua ia faamatalaina o ia lava o se leoleo mamoe o loo taʻitaʻia ana mamoe (le ʻaufaauuina) ma “isi mamoe” (ē e faamoemoe e ola i le lalolagi) ina ia avea ma “lafu e tasi.” (Ioa. 10:16; Eseki. 34:23; 37:24, 25) Maʻeu le talafeagai o upu a Iesu ma perofeta anamua e faamatala ai le autasi faaleagaga ua tatou olioli ai i aso nei, e tusa po o le ā lo tatou faamoemoe i le lumanaʻi! O se vavega lo tatou autasi a o matuā fevaevaeaʻi lotu sesē.

O loo tapuaʻi ma le autasi iā Ieova le ʻaufaauuina ma “isi mamoe” o se “lafu e tasi” (Tagaʻi i le palakalafa 17)

O Loo “Iai Loʻu Malumalu Faatasi ma i Latou e Faavavau”

18. E tusa ai o le Esekielu 37:28, aiseā e tāua ai i tagata o le Atua ona lē avea “o ni tagata o le lalolagi”?

18 O upu faaiʻu a Esekielu e faatatau i le valoaga o le autasi, ua faamatilatila mai ai le māfuaaga e lē mafai ai ona lepetia lo tatou autasi. (Faitau le Esekielu 37:28.) E autasi tagata o Ieova ona o loo ʻiai faatasi ma i latou’ lona malumalu, po o le tapuaʻiga mamā. E faaauau ona iai lona malumalu faatasi ma i latou pe afai e faaauau ona latou paia, pe vavaeese mai i le lalolagi a Satani. (1 Kori. 6:11; Faaa. 7:14) Na faamatilatila e Iesu le tāua o le lē avea ma vaega o le lalolagi, i lana tatalo faatauanau mo ona soo e faapea: “Le Tamā paia e, ia e leoleo iā i latou . . . ina ia tasi i latou . . . E lē o ni tagata o le lalolagi i latou . . . Ia faapaiaina i latou i le upu moni.” (Ioa. 17:11, 16, 17) Ia mātau, na faafesootaʻi e Iesu le ʻtasi o i latou’ ma le lē avea “o ni tagata o le lalolagi.”

19. (a) E faapefea ona faamaonia atu o loo avea i tatou o ni ē e “faaaʻoaʻo i le Atua”? (e) O le ā le upu moni tāua e faatatau i le autasi na faamatilatila e Iesu i le pō mulimuli a o leʻi maliu o ia?

19 E na o le pau lea o le faamaumauga o loo taʻua ai e Iesu le Atua o “le Tamā paia.” E atoatoa le mamā ma le amiotonu o Ieova. Na faatonu e Ieova le nuu o Isaraelu anamua: “E ao ona paia outou, auā e paia lava aʻu.” (Levi. 11:45) I le avea ai o i tatou o ni ē e “faaaʻoaʻo i le Atua,” e tatou te mananaʻo e usiusitaʻi i lenā faatonuga i a tatou amioga uma. (Efe. 5:1; 1 Pete. 1:14, 15) Pe a faasino atu le upu “paia” i tagata, e uiga atu i le “vavaeese.” O lea, i le pō mulimuli o Iesu a o leʻi maliu o ia, na ia faamatilatila mai ai e mafai ona tumau le autasi o ona soo, pe a faaauau ona latou vavaeese mai i lenei lalolagi fevaevaeaʻi.

“Ia Leoleo iā i Latou Ona o Lē ua Leaga”

20, 21. (a) O le ā e faamalosia ai lo tatou maufaatuatuaina o le puipuiga a Ieova? (e) O le ā ua e maumauaʻi e fai?

20 O le mataʻina o le autasi o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao i aso nei, o se faamaoniga lenā o le taliina e Ieova o le talosaga a Iesu: “Ia leoleo iā i latou ona o lē ua leaga.” (Faitau le Ioane 17:14, 15.) O le mea moni, o le lē taulau o Satani e lepetia le autasi o tagata o le Atua, e faamalosia ai lo tatou maufaatuatuaina o le puipuiga a le Atua. Na taʻua e Ieova i le valoaga a Esekielu o le a avea laau e lua ma laau e tasi i lona aao. O lea, ua faia e Ieova se vavega e autasia ma malupuipuia ai ona tagata i lalo o lona aao, o se mea e lē mafai e Satani ona lepetia.

21 O le ā la e tatau ona tatou maumauaʻi e fai? Ia faaauau ona tatou galulue mamafa e saosaolaumea i le autasi o loo tatou olioli ai nei. O le ā se auala tāua e tatou te faia ai faapea? E ala lea i le faia e lē aunoa o so tatou sao i le tapuaʻiga mamā i le malumalu faaleagaga o Ieova. O le a tatou iloiloina i mataupu o loo mulimuli mai mea e aofia ai i lenā tapuaʻiga.

^ E pe ā ma le 200 tausaga a o leʻi mauaina e Esekielu lenei valoaga, na ave faapagota ai e ʻautau a Asuria tagata o le malo o ituaiga e sefulu (“le laau a Efaraima”).—2 Tu. 17:23.

^ O loo faamatalaina auʻiliʻili lenei valoaga i le Mataupu 8 o lenei lomiga.