Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 14

“O le Tulafono Lenei o le Malumalu”

“O le Tulafono Lenei o le Malumalu”

ESEKIELU 43:12

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le faaaliga o le malumalu ma ona lesona aogā i aso o Esekielu ma aso nei

1, 2. (a) O le ā na tatou aʻoaʻoina i le mataupu ua mavae i le faaaliga a Esekielu i le malumalu? (e) O ā fesili e lua o le a iloiloina i lenei mataupu?

 NA TATOU aʻoaʻoina i le mataupu ua mavae, e leʻi vaaia e Esekielu i le faaaliga le malumalu sili faaleagaga, lea na faamatala e le aposetolo o Paulo i senituri mulimuli ane. Na tatou aʻoaʻoina foʻi o lenā faaaliga na faaaogā e aʻoaʻo ai tagata o le Atua, i le tāua o tapulaa a le Atua mo le tapuaʻiga mamā. E faatoʻā mafai ona olioli tagata i se faiā ua faaleleia ma Ieova, pe a latou mulimuli i na tapulaa. E lētioa la faalua ona faamamafa e Ieova le manatu tāua lenei i le fuaiupu e tasi: “O le tulafono lenei o le malumalu.”—Faitau le Esekielu 43:12.

2 O lea, seʻi o tatou iloiloina ni fesili se lua. Muamua: O ā lesona patino i tapulaa a Ieova mo le tapuaʻiga mamā na mafai e tagata Iutaia i aso o Esekielu ona aʻoaʻoina mai i le faaaliga o le malumalu? O le tali o lenā fesili o le a fesoasoani iā i tatou e taliina ai le fesili lona lua: O le ā le uiga o le faaaliga mo i tatou i nei aso e gata ai ua sili ona faigatā?

O ā Lesona Mai i le Faaaliga mo Aso Anamua?

3. Aiseā na faapogaia ai le māsiasi o tagata ona o le vaaia o le fale o Ieova i luga o se mauga maualuga?

3 Ina ia tali le fesili muamua, seʻi o tatou uaʻi atu i nisi o vala mataʻina o lenei faaaliga o le malumalu. O le mauga maualuga. Atonu na faafesootaʻi e tagata le nofoaga o le faaaliga a Esekielu, i le valoaga faamāfanafanaloto a Isaia e faatatau i le toe faafoʻisiaga. (Isa. 2:2) Ae o le ā na latou aʻoaʻoina mai i le vaaia o le fale o Ieova i luga o se mauga e matuā maualuga? Na latou aʻoaʻoina e tatau ona faamaualugaina, faasilisilia, ma faaeaina le tapuaʻiga mamā nai lo o se isi lava mea. O le mea moni, o le tapuaʻiga mamā e silisili lava, ona o le faatulagaga mai i Lē e ʻsilisili ona faaeaina i isi atua uma.’ (Sala. 97:9) Ae e leʻi faia e tagata la latou vaega. I le tele o senituri, na faaauau ona latou faaleagaina ma tuulafoaʻia le tapuaʻiga mamā. O le vaaia o le fale paia o le Atua ua faasilisilia pe faamaualugaina i le tulaga mamalu e tatau ona iai, na faapogaia ai le māsiasi o tagata lotofaamaoni ona o a latou mea sesē.

4, 5. O le ā le lesona na aʻoaʻoina e le aofia a Esekielu mai i faitotoʻa maualuluga o le malumalu?

4 O faitotoʻa maualuluga. I le amataga o le faaaliga, na vaaia ai e Esekielu le agelu na taʻitaʻia lana matamataga o loo fuaina faitotoʻa. O na faitotoʻa e pe ā ma le 100 futu (30 mita) le maualuluga. (Eseki. 40:14) Na iai potu o leoleo i mea e ulu atu ai. O le ā ua faailoa atu e lenei mea iā i latou na suʻesuʻeina le ata o le malumalu? Na fetalai Ieova iā Esekielu: “Ia uaʻi totoʻa atu i le mea e ulu atu ai o le malumalu.” Aiseā? Talu ai na aumaia e le nuu i totonu o le fale tapuaʻi paia o le Atua ʻtagata e lē peritomeina le loto ma le tino.’ O le iʻuga, na fetalai Ieova: “E latou te faaleagaina ai loʻu malumalu.”—Eseki. 44:5, 7.

5 O i latou ʻe lē peritomeina le tino,’ na latou lē usiusitaʻi i le faatonuga manino a le Atua lea na amata mai i aso o Aperaamo. (Kene. 17:9, 10; Levi. 12:1-3) Ae na sili atu ona matuiā le faafitauli o i latou “e lē peritomeina le loto.” Na latou fouvale ma le faauamaaa, ma lē talia taʻiala ma le taʻitaʻiga a Ieova. Sa lē tatau ona faatagaina na tagata e ulu atu i le fale tapuaʻi paia o Ieova. E ʻinoʻino Ieova i le faagutugutulua, ma na faia e ona tagata le tele o faiga faagutugutulua i lona maota. E manino le lesona na aʻoaʻoina mai i faitotoʻa ma potu o leoleo i le faaaliga o le malumalu: O le ā le toe iai na faiga leaga! E tatau ona tausisia tapulaa maualuluga a le Atua ina ia ulu atu ai i lona maota. E pau lenā o le auala o le a faamanuia ai Ieova i le tapuaʻiga a lona nuu.

6, 7. (a) Na faapefea ona faaaogā e Ieova le pā e siʻo ai le malumalu e faaoo mai ai le feʻau i lona nuu? (e) O ā mea na faia e tagata o Ieova i lona fale paia? (Tagaʻi i le faamatalaga pito i lalo.)

6 O le pā e siʻo ai. O se tasi o vala mataʻina o lenei malumalu i le faaaliga, o le pā o loo siʻo ai le laueleele atoa na iai le malumalu. Ua faapea mai Esekielu o le uumi o itu taʻitasi o le pā e 500 ū, pe 5,100 futu (1,555 mita), pe toetoe atoa le maila (1.6 kilomita)! (Eseki. 42:15-20) Peitaʻi, o le malumalu ma lotoā e faatafafā ma e na o le 500 kupita, pe 850 futu (259 mita) le umi o le itu e tasi. O lea, na telē le laueleele na siʻomia ai le malumalu, ae na siʻo uma e le pā. * O le ā le fuafuaga?

7 Na fetalai Ieova: “O lenei, ia latou lafoaʻi mamao ese a latou faiga faatalitane faaleagaga ma tino oti o o latou tupu mai iā te aʻu, ona ou nofo ai lea i lo latou lotolotoi e faavavau.” (Eseki. 43:9) E foliga mai na faasino atu “tino oti o o latou tupu” i le ifo i tupua. O lea, o le faaaogāina e Ieova o le pā telē o le malumalu i le faaaliga a Esekielu, e tai pei lenā ua ia fetalai mai: “Ia matuā faamamao ese mea leaga uma, ma ia aua neʻi latalata mai.” Pe afai e mamā pea la latou tapuaʻiga, o le a faamanuia Ieova iā i latou e ala i lona faatasi ma i latou.

8, 9. O le ā na aʻoaʻoina e tagata mai i fautuaga malolosi a Ieova i tane tofia?

8 O fautuaga malolosi i tane tofia. Na avatu foʻi e Ieova fautuaga malolosi ma alofa i tane na tauaveina le tele o tiute tauave i lona nuu. Na ia matuā faasaʻoina le ʻau sa Levī o ē na faamamao ese mai iā te ia ina ua faia e tagata le ifo i tupua, ae na ia faamālō i atalii o Satoka “o ē na vaavaaia matafaioi i [lona] malumalu ina ua sē ese le fanauga a Isaraelu.” Na ia feutagaʻi ma vaega taʻitasi i se auala tonu ma alofa mutimutivale, e tusa ai ma a latou gaoioiga. (Eseki. 44:10, 12-16) Na maua foʻi e taʻitaʻi o Isaraelu faasaʻoga malolosi.—Eseki. 45:9.

9 Ua faailoa manino mai e Ieova, o tane e iai le tulaga pule e latou te tali atu iā te ia i le auala e taulimaina ai o latou tiute tauave. E latou te manaʻomia foʻi fautuaga, faasaʻoga, ma aʻoaʻiga. E lē gata i lea, e latou te tausolomua i le tausisia o tapulaa a Ieova.

10, 11. E faapefea ona iloa sa iai nisi o ē faaaunuua na toe foʻi sa faatatauina lesona mai i le faaaliga a Esekielu?

10 Pe na faatatauina e ē na toe foʻi mai i le faaaunuua lesona o le faaaliga a Esekielu? O le mea moni, e tatou te lē iloa po o ā manatu o na tane ma fafine faamaoni e faatatau i lenei faaaliga mataʻina. Peitaʻi, o loo faamatalaina i le Afioga a le Atua mea e tele na faia e ē na faaaunuua ia na toe foʻi, ma la latou vaaiga i le tapuaʻiga mamā iā Ieova. Pe na latou faatatauina mataupu silisili na faailoa mai i le faaaliga a Esekielu? E foliga mai e iai vala na latou faatatauina, aemaise pe a faatusatusa i o latou tuaa fouvale a o leʻi faaaunuua i Papelonia.

11 Na galulue mamafa tane faamaoni e pei o perofeta o Hakai ma Sakaria, le ositaulaga ma le tusiupu o Esera, ma le kovana o Neemia e aʻoaʻo tagata i mataupu silisili e pei o lea na faailoa mai i le faaaliga o le malumalu na vaaia e Esekielu. (Esera 5:1, 2) Na latou aʻoaʻoina tagata e tatau ona faasilisilia le tapuaʻiga mamā, nai lo o meafaitino ma faanaunauga manatu faapito. (Ha. 1:3, 4) Na latou faatonuina foʻi le nuu ina ia faaaloalo i tapulaa mo le faatinoina o le tapuaʻiga mamā. O se faaaʻoaʻoga, na matuā fautuaina e Esera ma Neemia le nuu ina ia aauina ese atu a latou avā mai i nuu ese, o ē na faavaivaia tagata i le itu faaleagaga. (Faitau le Esera 10:10, 11; Nee. 13:23-27, 30) Ae e faapefea le ifo i tupua? E foliga mai ina ua mavae le faaaunuua, na oo ina ʻinoʻino le nuu i lenā agasala lea na masani ona maileia ai i latou. Ae e faapefea ositaulaga ma taʻitaʻi, po o perenise? E pei ona faaalia i le faaaliga a Esekielu, na aofia i latou i ē na fautuaina ma faasaʻoina e Ieova. (Nee. 13:22, 28) Na talia ma le lotomaulalo e le toʻatele lenā fautuaga.—Esera 10:7-9, 12-14; Nee. 9:1-3, 38.

Na aʻoaʻo e Neemia tagata i le tapuaʻiga mamā a o latou galulue faatasi (Tagaʻi i le palakalafa 11)

12. O ā auala na faamanuia ai Ieova i ē faaaunuua na toe foʻi?

12 O le iʻuga, na faamanuia e Ieova lona nuu. Na olioli le nuu i le manuia faaleagaga, le ola mālōlōina, ma le tulaga maopoopo lea e latou te leʻi vaaia mo se taimi umi. (Esera 6:19-22; Nee. 8:9-12; 12:27-30, 43) Aiseā? Talu ai ua amata ona mulimuli tagata i tapulaa amiotonu a Ieova mo le tapuaʻiga mamā. Na faatatauina e le toʻatele o tagata lotofaamaoni lesona mai le faaaliga o le malumalu. I se aotelega, e mafai ona tatou faapea atu e lua ni auala na aogā ai i ē na faaaunuua le faaaliga o le malumalu na vaaia e Esekielu. (1) Na aʻoaʻoina ai i latou i lesona aogā e faatatau i tapulaa mo le tapuaʻiga mamā, ma auala e tausisia ai na tapulaa. (2) Na latou maua ai le faamautinoaga e ala i valoaga. Na valoia mai o le a toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā, ma o le a faamanuia e Ieova ona tagata pe afai e latou te faia pea le tapuaʻiga mamā. Peitaʻi, e tatou te fia iloa pe e iai se faataunuuga o lenei faaaliga i aso nei.

Lesona Mai le Faaaliga a Esekielu mo Aso Nei

13, 14. (a) E faapefea ona iloa e iai se faataunuuga o le faaaliga a Esekielu i le malumalu i o tatou aso? (e) O ā auala e lua e aogā ai le faaaliga mo i tatou i aso nei? (Tagaʻi foʻi i le pusa 13A, “Eseese Malumalu, Eseese Lesona.”)

13 Pe e tatou te mautinoa o loo faatatau mai foʻi iā i tatou i aso nei le faaaliga a Esekielu o le malumalu? Ioe! Ia manatua le mea e tutusa ai le maota paia o le Atua i le faaaliga a Esekielu lea o loo iai i se “mauga e matuā maualuga,” ma le valoaga a Isaia e faapea ʻo le a oo ina faatumauina le mauga o le fale o Ieova i luga o tumutumu o atumauga.’ Na taʻua patino e Isaia o le a faataunuuina lana valoaga a o faagasolo “aso e gata ai.” (Eseki. 40:2; Isa. 2:2-4; tagaʻi foʻi i le Mika 4:1-4.) Na faataunuuina na valoaga talu mai le 1919 i aso e gata ai, ina ua faaeaina ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā e tai pei o loo iai i luga o se mauga maualuga. *

14 E manino mai e faatatau foʻi le faaaliga a Esekielu i le tapuaʻiga mamā i aso nei. E pei ona aogā le faaaliga i tagata Iutaia na faaaunuua i aso anamua, e faapena foʻi ona aogā mo i tatou i auala nei e lua: (1) O loo iai lesona aogā i le auala e tatou te tausisi ai i tapulaa a Ieova mo le tapuaʻiga mamā. (2) E faamautinoa ai iā i tatou o le a toe faafoʻisia atoatoa le tapuaʻiga mamā ma maua ai faamanuiaga a Ieova.

Tapulaa mo le Tapuaʻiga Mamā i Aso Nei

15. O le ā e tatau ona tatou manatua a o taumafai e iloa lesona mai i le faaaliga a Esekielu i le malumalu?

15 Seʻi o tatou iloiloina nisi o vala patino o le faaaliga a Esekielu. Seʻi faapea o loo tatou ō faatasi ma Esekielu i lana matamataga i le malumalu ofoofogia na ia vaaia. Ia manatua, e tatou te lē o vaaia le malumalu sili faaleagaga; nai lo o lea, o loo tatou taumafai e iloa ni lesona e mafai ona faatatau mai i la tatou tapuaʻiga i aso nei. O ā ni lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina?

16. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i faamatalaga auʻiliʻili o le fuaina o le malumalu i le faaaliga a Esekielu? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

16 Aiseā e tāua ai faamatalaga auʻiliʻili o le fuaina o le malumalu? Na vaaia e Esekielu le agelu ua pei ona foliga o le ʻapamemea, o loo ia fuaina auʻiliʻili le malumalu e aofia ai pā, faitotoʻa, potu o leoleo, lotoā, ma le fata faitaulaga. O le tele o faamatalaga auʻiliʻili e mafai ona fiu ai le tagata e faitau. (Eseki. 40:1–42:20; 43:13, 14) Ae ia mafaufau i manatu tāua e mafai ona tatou maua mai i na faamatalaga auʻiliʻili. O loo faamatilatila e Ieova le tāua o ana tapulaa. O ia e faataatiaina na tapulaa, ae lē o tagata. Ua matuā faasesēina i latou ua faapea mai e lē tāua le auala e tatou te tapuaʻi ai i le Atua. E lē gata i lea, o le fuaina auʻiliʻili o le malumalu, ua faamautinoa mai ai e Ieova o le a toe faafoʻisia moni lava le tapuaʻiga mamā. O le maʻoti o faamatalaga i le fuaina o le malumalu, e faapena foʻi le mautinoa o le faataunuuga o folafolaga a le Atua. Na faamautinoa mai e Esekielu o le a toe faafoʻisia moni lava le tapuaʻiga mamā i aso e gata ai!

O le ā e te aʻoaʻoina mai i le fuaina auʻiliʻili o le malumalu? (Tagaʻi i le palakalafa 16)

17. O le ā e faamanatu mai iā i tatou i le pā na siʻo ai le laueleele na iai le malumalu?

17 O le pā e siʻo ai. E pei ona tatou talanoaina, na vaaia e Esekielu i le faaaliga se pā o loo siʻo ai le laueleele atoa na iai le malumalu. O lenā pā ua matuā faamanatu atu ai i tagata o le Atua, e ao ona faamamao ese le tapuaʻiga mamā mai i faiga lē mamā uma a lotu, ina ia lē faaleagaina ai le fale o le Atua. (Faitau le Esekielu 43:7-9.) E tatou te matuā manaʻomia na fautuaga i aso nei! Ina ua faasaʻoloto tagata o le Atua mai le faitau selau tausaga o faaaunuua faaleagaga i Papelonia le Aai Tele, na tofia ai e Keriso lana pologa faamaoni ma le faautauta i le 1919. Talu mai lenā taimi, na galulue mamafa tagata o le Atua e lafoaʻia aʻoaʻoga sesē ma faiga ua pisipisia i ifoga tupua ma faiga faapaupau. E tatou te mataala e faamamao ese faiga lē mamā faaleagaga mai i le tapuaʻiga mamā. E lē gata i lea, e tatou te lē faia faiga faapisinisi i o tatou Maota mo Sauniga, ma e tatou te lē nini faatasi na faiga ma la tatou tapuaʻiga.—Mare. 11:15, 16.

18, 19. (a) O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i faitotoʻa maualuluga o le malumalu i le faaaliga? (e) O le ā la tatou tali atu i ē e taumafai e suia tapulaa maualuluga a Ieova? Aumai se faaaʻoaʻoga.

18 O faitotoʻa maualuluga. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina pe a manatunatu i faitotoʻa maualuluga na vaaia e Esekielu? E mautinoa o lenā vala o le malumalu i le faaaliga, na aʻoaʻoina ai tagata Iutaia na faaaunuua e matuā maualuluga tapulaa tauamio a Ieova. Pe afai na moni lenā manatu i aso anamua, e faapefea la i aso nei? O loo tatou tapuaʻi i le malumalu sili faaleagaga o Ieova. Pe e lē sili atu ea la ona tāua i aso nei le faia o amioga tatau ma le lē faagutugutulua? (Roma 12:9; 1 Pete. 1:14, 15) O loo faasolosolo ona taʻitaʻia e Ieova ona tagata e mulimulituʻi i ana tapulaa mo amioga tatau, a o faagasolo nei aso e gata ai. * O se faaaʻoaʻoga, e aveesea mai le faapotopotoga tagata faimea sesē e lē salamō. (1 Kori. 5:11-13) E lē gata i lea, o potu o leoleo i mea e ulu atu ai i na faitotoʻa, ua faamanatu mai ai iā i tatou e lē mafai e se tasi ona tapuaʻi iā Ieova e aunoa ma lona finagalo malie. O se faaaʻoaʻoga, e mafai e se tasi o loo ola i se olaga uigalua ona ulu atu i se Maota mo Sauniga, ae e lē mafai ona ia maua le finagalo malie o Ieova seʻi vaganā ua ia faia le mea e tonu i lana silafaga. (Iako. 4:8) O se matuā puipuiga lenā mo le tapuaʻiga mamā i nei aso ua tumu i amioga lē mamā!

19 Na valoia i le Tusi Paia o le a matuā leaga amioga a tagata a o leʻi oo mai le iʻuga. O loo faapea mai le 2 Timoteo 3:13: “A o tagata amioleaga ma ē taufaasesē, e faateteleina pea lo latou leaga, o loo faasesē atu i nisi ma ua faasesēina foʻi i latou.” E toʻatele tagata i aso nei ua faasesēina i le manatu ua faasāsā naʻuā, lē toe aogā, pe e sesē tapulaa maualuluga a Ieova. Po o le a faasesēina ai foʻi oe? O se faaaʻoaʻoga, pe e te ioe pe a faapea mai se tasi e sesē tapulaa a le Atua e faatatau i le tauatane ma le tauafafine? Pe e te ioe i le manatu o Ieova le Atua o loo faailoa manino mai i lana Afioga, o ē e faia na amioga o loo latou “faia amioga matagā”? Ua lapataʻia i tatou e le Atua e faatatau i le taliaina o na amioga lē mamā. (Roma 1:24-27, 32) Pe a feagai ma na luʻi, ia faaata i o tatou mafaufau le malumalu i le faaaliga a Esekielu ma ona faitotoʻa maualuluga, ma ia manatua: E lē suia e Ieova ana tapulaa amiotonu, e tusa po o ā omiga mai lenei lalolagi leaga. Pe e tatou te ioe i le manatu o lo tatou Tamā i le lagi, ma tutū atu mo le mea saʻo?

E tatou te avatu “taulaga o viiga” pe a faia so tatou sao i le tapuaʻiga mamā

20. E faapefea ona faalaeiauina le “motu o tagata e toʻatele” i faamanatu mai i le faaaliga a Esekielu?

20 O lotoā. Ina ua vaaia e Esekielu le telē o le lotoā pito i fafo o le malumalu, e mautinoa na matuā faafiafiaina o ia i le mafaufau i le toʻatele o tagata tapuaʻi o Ieova e mafai ona faapotopoto ai i inā. O loo tapuaʻi Kerisiano i aso nei i se nofoaga e sili atu ona paia. O faamanatu mai i le faaaliga a Esekielu, ua faalaeiauina ai le “motu o tagata e toʻatele” o loo tapuaʻi i le lotoā pito i fafo o le malumalu faaleagaga o Ieova. (Faaa. 7:9, 10, 14, 15) Na vaaia e Esekielu potu ʻai o loo iai i lotoā, lea na aai ai tagata tapuaʻi i a latou taulaga faifaatasi. (Eseki. 40:17) Na tai pei na latou aai faatasi ma Ieova le Atua, o se faailoga o se faauōga lelei! E tatou te lē o toe faia ni taulaga e pei o tagata Iutaia na ola i le Tulafono faa-Mose. Nai lo o lea, e tatou te avatu “taulaga o viiga” pe a faia so tatou sao i le tapuaʻiga mamā, e ala i le faia o a tatou tali ma faaupuga o le faatuatua i sauniga ma le faiva i le fanua. (Epe. 13:15) O loo fafagaina foʻi i tatou e Ieova i meaʻai faaleagaga. E lētioa a tutusa o tatou faalogona ma atalii o Koru o ē na pepese iā Ieova e faapea: “E sili atu le aso e tasi i ou lotoā nai lo o aso e afe i se isi mea!”—Sala. 84:10.

21. O le ā e aʻoaʻoina e Kerisiano faauuina mai i ositaulaga i le faaaliga a Esekielu?

21 O ositaulaga. Na vaaia e Esekielu ositaulaga ma le ʻau sa Levī o ulu atu i le lotoā pito i totonu e ala i faitotoʻa, e pei o faitotoʻa ia na ulu atu ai ituaiga e lē o ni ositaulaga i le lotoā pito i fafo. O se auala lelei foʻi lenā e faamanatu atu ai i tane na avea ma ositaulaga, na tatau foʻi ona latou ausia tapulaa a Ieova mo le tapuaʻiga mamā. Ae e faapefea aso nei? E lē o tuufaasolo mai le faiva faaositaulaga i auauna a le Atua i aso nei, ae ua faailoa atu i Kerisiano faauuina: “O outou o ʻse vaega ua filifilia, o ositaulaga ua avea ma tupu.’” (1 Pete. 2:9) Na ese le lotoā na tapuaʻi ai ositaulaga i Isaraelu anamua. I aso nei, e lē ese le nofoaga e tapuaʻi ai Kerisiano faauuina mai i o latou uso tapuaʻi. E ui i lea, o loo latou olioli i se faiā faapitoa ma Ieova i le avea ma ona ataliifai. (Kala. 4:4-6) I le taimi e tasi, ua maua foʻi e le ʻaufaauuina faamanatu aogā mai le faaaliga a Esekielu. O se faaaʻoaʻoga, e latou te iloa na manaʻomia foʻi e ositaulaga fautuaga ma aʻoaʻiga. E ao ona manatua e Kerisiano uma o i tatou o se vaega o le “lafu e tasi,” o loo taʻitaʻia e le “leoleo mamoe e toʻatasi.”—Faitau le Ioane 10:16.

22, 23. (a) O le ā le lesona e aʻoaʻoina e toeaina Kerisiano mai i le taʻitaʻi o loo faamatalaina i le faaaliga a Esekielu? (e) O le ā o le a tupu i le lumanaʻi?

22 Le taʻitaʻi. I le faaaliga a Esekielu, e maualuga le tulaga o le taʻitaʻi. E lē tupuga mai o ia i le ituaiga o ositaulaga, ma i totonu o le malumalu e tatau ona gauaʻi o ia i le taʻitaʻiga a ositaulaga. E ui i lea, e manino mai lona galue e vaavaaia le nuu ma fesoasoani i le saunia o taulaga. (Eseki. 44:2, 3; 45:16, 17; 46:2) O lea, e avea o ia ma faaaʻoaʻoga mo tane Kerisiano o loo tauaveina le tele o tiute tauave i faapotopotoga i aso nei. E tatau i toeaina Kerisiano uma e aofia ai ovasia femalagaaʻi, ona gauaʻi atu i le pologa faamaoni ua faauuina. (Epe. 13:17) E galulue mamafa toeaina e fesoasoani i tagata o le Atua i le ofoina atu o a latou taulaga o viiga i sauniga faa-Kerisiano ma le faiva i le fanua. (Efe. 4:11, 12) E ao foʻi i toeaina ona manatua le auala na aʻoaʻia ai e Ieova taʻitaʻi o Isaraelu, ona o le faaaogā sesē o la latou pule. (Eseki. 45:9) E lē tatau foʻi i toeaina ona manatu e latou te lē manaʻomia fautuaga ma faasaʻoga. Nai lo o lea, e latou te faatāua so o se avanoa e faatonutonu ai i latou e Ieova, ina ia avea ma leoleo mamoe ma ovasia lelei.—Faitau le 1 Peteru 5:1-3.

23 O le a faaauau ona saunia e Ieova ovasia agavaa ma alolofa i le lalolagi Parataiso i le lumanaʻi. Ua maua e le toʻatele o toeaina i aso nei toleniga i le auala e avea ai ma leoleo mamoe agavaa ma lotofesoasoani i le Parataiso. (Sala. 45:16) Pe e lē faalaeiauina ai i tatou pe a mafaufau i le auala o le a avea ai na tane ma faamanuiaga mo i tatou i le lalolagi fou? O le a pei lo tatou malamalamaga i le faaaliga a Esekielu o isi foʻi valoaga o le toe faafoʻisiaga, e faasolosolo ona faamanino mai e Ieova i lana taimi talafeagai. Atonu e mataʻina le faataunuuga o isi vala i le lumanaʻi, lea e faigatā ona tatou malamalama ai i le taimi lenei. O le a tatou iloa na mea i le lumanaʻi.

O le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i la tatou tapuaʻiga mai i faitotoʻa o le malumalu ma lotoā? (Tagaʻi i palakalafa 18-21)

Faamanuia Ieova i le Tapuaʻiga Mamā

24, 25. Ua faapefea ona faaalia i le faaaliga a Esekielu o le a faamanuia Ieova i ona tagata pe a latou tausisi i le tapuaʻiga mamā?

24 I le aotelega, seʻi o tatou manatua le mea mataʻina na tupu i le faaaliga a Esekielu. Ua afio mai Ieova i le malumalu i le faaaliga, ma ua ia folafola i ona tagata o le a tumau ona iai o ia i inā pe a faaauau ona latou tausisi ma le faamaoni i ana tapulaa mo le tapuaʻiga mamā. (Eseki. 43:4-9) O le ā le aafiaga o le faatasi mai o Ieova i ona tagata ma lo latou laueleele?

25 O loo faamatala i le faaaliga faamanuiaga mai le Atua e ala i le faaaogā o ata faavaloaga nei e lua: (1) Ua tafe mai se vaitafe mai i le malumalu, ma ola lauusiusi ai le laueleele; ma le (2) ua vaevaeina lelei le laueleele, ma o loo iai i le ogatotonu le malumalu ma ona lotoā. O le ā lo tatou malamalamaga i na faamatalaga i aso nei? Ua tatou ola i le taimi na afio mai ai Ieova e faamamā ma faamaonia le malumalu sili faaleagaga, o se faatulagaga tau tapuaʻiga e sili atu ona paia. (Mala. 3:1-4) O le a tatou talanoaina na ata faavaloaga e lua i le Mataupu 19 e oo i le 21 o lenei lomiga.

^ Ua faia e Ieova se faaeseesega o mea na faia e tagata i lona fale paia: “Na latou faaleagaina loʻu igoa paia i mea inosia na latou faia, ina ua latou tuuina a latou mea e ulu atu ai i autafa o le mea e ulu atu ai i loʻu malumalu, ma tuu a latou pou o le faitotoʻa i autafa o le pou o le faitotoʻa o loʻu malumalu, ma e na o le pā puipui i le vā o i latou ma aʻu.” (Eseki. 43:8) I Ierusalema anamua, e na o le pā lava na tuaoi ai le malumalu o Ieova ma fale o aiga. O lea, ina ua sē ese tagata mai i tapulaa amiotonu a Ieova, na latou faia amioga lē mamā ma ifoga tupua e lata i le fale o Ieova. Na matuā lē talafeagai na tulaga!

^ E fesootaʻi le faaaliga a Esekielu i le malumalu ma isi valoaga o le toe faafoʻisiaga ia na faataunuuina a o faagasolo aso e gata ai. O se faaaʻoaʻoga, ia mātau faamatalaga taitutusa o loo i le Esekielu 43:1-9 ma le Malaki 3:1-5; Esekielu 47:1-12 ma le Ioelu 3:18.

^ Na amata ona iai le malumalu faaleagaga i le 29 T.A., ina ua papatiso Iesu ma amata lana galuega o se Ositaulaga Sili. Peitaʻi, na tuulafoaʻia le tapuaʻiga mamā i le lalolagi mo le faitau selau o tausaga ina ua maliliu aposetolo o Iesu. Ae na faasilisilia le tapuaʻiga mamā aemaise talu mai le 1919.