1-3. (a) Pauro neshamwari dzake vakatungamirirwa sei nemweya mutsvene? (b) Tichakurukura zviitiko zvipi?

 VAKADZI vari kufamba vachibuda muguta reFiripi kuMakedhoniya. Vanobva vasvika pakarwizi kanonzi Gangites. Vanogara pasi kuti vanyengetere kuna Mwari waIsraeri setsika yavo yavanogara vachiita. Jehovha anovacherechedza.—2 Mak. 16:9; Pis. 65:2.

² Izvi pazviri kuitika, pane varume vari kubva muguta reRistra riri kumaodzanyemba kweGaratiya, makiromita 800 kubva kuFiripi. Pashure pemazuva mashomanana vanosvika mumugwagwa mukuru unovaendesa kumavirira kuguta rinogara vanhu vakawanda kupfuura mamwe ese munharaunda yeEzhiya. Varume vacho ndiPauro, Sirasi naTimoti. Vane chido chekushanyira Efeso nemamwe maguta ane zviuru zvevanhu vasati vanzwa nezvaKristu. Asi vasati vamboenda kure, mweya mutsvene unovamisa. Hatizivi hedu kuti unovamisa sei, asi unovarambidza kuparidza muEzhiya. Unovarambidzirei? Jesu ari kushandisa mweya mutsvene kuudza Pauro neshamwari dzake kuti vafambe mitunhu nemitunhu kusvika vabuda muAsia Minor, voyambuka gungwa reAegean, voramba vachifamba kusvika kukarwizi kaya kanonzi Gangites.

³ Nzira yakashandiswa naJesu kutungamirira Pauro nevamwe vake parwendo irworwo rwekuenda kuMakedhoniya inotidzidzisa zvidzidzo zvinokosha. Saka ngationgororei zvinhu zvakaitika parwendo rwaPauro rwechipiri rweumishinari, urwo rwakatanga munenge muna 49 C.E.

4, 5. (a) Chii chakaitika kuna Pauro nevamwe vake pavakanga vava kusvika kuBhitiniya? (b) Vadzidzi vakazosarudza kunanga kupi, uye chii chakaitika vasvika ikoko?

⁴ Pavakarambidzwa kuparidza muEzhiya, Pauro neshamwari dzake vakananga kuchamhembe vachida kunoparidza mumaguta eBhitiniya. Vanogona kunge vakafamba kwemazuva mutunzira twusina kutsarukana vachipfuura nemunharaunda dzeFrijiya neGaratiya dzisina misha yakawanda. Asi pavakanga vava kusvika kuBhitiniya, Jesu akashandisazve mweya mutsvene  kuvamisa. (Mab. 16:6, 7) Izvi zvinofanira kunge zvakavhiringa varume ava. Vakanga vasisazive kuti voita zvipi. Basa ravo vairiziva, asi kwekuriitira ndiro rakanga rava dambudziko. Vakanga vagogodza suo rinovapinza muEzhiya, vakasazarurirwa. Iye zvino vagogodza suo rinopinda muBhitiniya, asi vava kurambidzwa zvakare. Asi Pauro aida kuramba achigogodza kusvikira awana suo rinozarurwa. Pauro nevamwe vake vakazoita chisarudzo chisinganzwisisiki. Vakananga kumadokero ndokufamba kwemakiromita 550, vachipfuura nemumaguta akawanda kusvikira vasvika pachiteshi chezvikepe cheTroasi, paizivikanwa kuti kana watosvika ipapo zvakangofanana nekuti watosvika kuMakedhoniya. (Mab. 16:8) Iye zvino Pauro agogodza suo kechitatu, uye rabva ravhurika!

⁵ Munyori weEvhangeri Ruka, uyo akazobatana naPauro nevamwe vake vava kuTroasi, anotaura zvakaitika achiti: “Pauro akaona chiratidzo usiku chemumwe murume wekuMakedhoniya akanga akamira achimukumbira achiti: ‘Yambukirai kuno kuMakedhoniya mutibatsirewo.’ Paakangoona chiratidzo ichi, takapinda munzira takananga kuMakedhoniya, taona kuti Mwari akanga atishevedza kuti tizivise mashoko akanaka kwavari.” a (Mab. 16:9, 10) Iye zvino Pauro akanga ava kuziva kuti aifanira kunoparidzira kupi. Anofanira kunge akafara kwazvo kuti akanga asina kunetera panzira! Varume vacho vana vakabva vangokwira chikepe vakananga kuMakedhoniya.

6, 7. (a) Zvakaitika kuna Pauro paaiva parwendo rwake zvinotidzidzisei? (b) Kana tikashandisa zvatinodzidza panyaya iyi tinova nechokwadi chekuti chii chichaitika?

⁶ Nyaya iyi inotidzidzisei? Cherechedza kuti mweya waMwari wakatozobatsira  Pauro pashure pekunge asimuka kuti aende kuEzhiya, uye Jesu akatozopindira pashure pekunge Pauro ava pedyo neBhitiniya, uye Jesu akatozotungamirira Pauro kuti aende kuMakedhoniya pashure pekunge Pauro asvika muTroasi. Sezvo Jesu ari iye Musoro weungano, anogona kuitawo saizvozvo kuungano mazuva ano. (VaK. 1:18) Tinogona kunge tava nenguva tichifunga nezvekupayona kana kutamira kunodiwa vamwe vaparidzi veUmambo. Asi Jesu anotozoshandisa mweya waMwari kutitungamirira kana tatora matanho ekutanga pakuzadzisa chinangwa chacho. Nei zvichidaro? Tingazvienzanisa nezvinoita mutyairi wemotokari. Haakwanisi kuendesa mota yake kurudyi kana kuruboshwe kana mota yacho isiri kufamba. Ndizvo zvinoitawo Jesu; anongotitungamirira pakuwedzera ushumiri hwedu kana isu vacho tichiedza nemwoyo wese kuzviita.

⁷ Asi ko kana tichiedza zvese asi zvichiramba? Tozvisiya here tichiti mweya mutsvene waMwari hausi kutitungamirira? Aiwa. Yeuka kuti Pauro akasanganawo nezvipingamupinyi. Asi akaramba achitsvaga pekupinda napo kusvikira suo ravhurika. Tinogona kuva nechokwadi chekuti tikaramba tichitsvaga “suo guru rebasa,” tichawanawo mubayiro wakadaro.—1 VaK. 16:9.

8. (a) Guta reFiripi rakanga rakamira sei? (b) Chii chinofadza chakaitika pakaparidza Pauro ‘panzvimbo yekunyengeterera’?

⁸ Pavakasvika munharaunda yeMakedhoniya, Pauro nevamwe vake vakaenda kuFiripi, guta raiva nevanhu vaidada nekuva zvizvarwa zveRoma. Masoja eRoma aiva pamudyandigere aigara imomo aiona Firipi sekaItari kadiki, sekunge yaiva guta reRoma rakangogadzikwa muMakedhoniya. Mamishinari acho akawana nzvimbo yaaifunga kuti yaiva “nzvimbo yekunyengeterera,” kunze kweguta pedyo nekarwizi. b Vakaenda panzvimbo iyoyo riri Sabata vakawana vakadzi vakaungana vachinamata Mwari. Vadzidzi vakagara pasi ndokutanga kutaura navo. Mumwe mukadzi ainzi Ridhiya “akanga achiteerera, uye Jehovha akanyatsovhura mwoyo wake.” Ridhiya akabayiwa mwoyo nezvaakadzidza kumamishinari aya zvekuti iye neveimba yake vakabva vabhabhatidzwa. Akabva akumbira Pauro nevamwe vake kuti vazogara kumba kwake. c—Mab. 16:13-15.

9. Mazuva ano, vakawanda vanotevedzera sei zvakaitwa naPauro, uye makomborero api avari kuwana?

⁹ Fungidzira mufaro wakavapo pakabhabhatidzwa Ridhiya! Pauro anofanira kunge akafara zvikuru kuti akanga abvuma paakanzi ‘ayambukire kuMakedhoniya,’ uye kuti Jehovha akanga aona zvakakodzera kumushandisa pamwe chete neshamwari dzake kupindura minyengetero yevakadzi ivavo vaitya Mwari! Mazuva ano, hama nehanzvadzi dzakawanda, vakuru nevadiki, uye vane mhuri nevasina, vanotamirawo kunzvimbo dzinodiwa vamwe vaparidzi veUmambo. Vanogona havo kusangana nematambudziko pavanodaro asi matambudziko iwayo hapana zviripo kana achienzaniswa nekugutsikana  kwavanoita pavanowana vanhu vakaita saRidhiya, vanogamuchira chokwadi cheBhaibheri. Unogona kuchinja zvimwe zvinhu muupenyu hwako here kuti ukwanise ‘kuyambukira’ kunzvimbo inodiwa vaparidzi veUmambo? Uchawana makomborero. Funga nezveimwe hama yechidiki inonzi Aaron yakatamira kune imwe nyika yekuCentral America. Vakawanda vanobvumirana nezvaakataura paakati: “Kushumira kune imwe nyika kwakandibatsira kukura panyaya dzekunamata uye kuswedera pedyo naJehovha. Uye basa remumunda riri kunakidza chaizvo; ndiri kuitisa zvidzidzo zveBhaibheri 8!”

10. Nei tingati madhimoni ndiwo akatanga kupikisa basa raiitwa naPauro nevamwe vake?

¹⁰ Satani anofanira kunge aisvotwa nekuona kuti mashoko akanaka akanga ava kudzika midzi munzvimbo yaaimbonamatwa iye nemadhimoni ake pasina anomupikisa. Saka hazvishamisi kuti nyaya yakazoita kuti Pauro nevamwe vake vatange kupikiswa yaiva nechekuita nemadhimoni! Pane mumwe mushandi wechisikana aiva nedhimoni aiwanisa vanatenzi vake mari nekufembera kwake. Pauro nevamwe vake pavairamba vachienda kunzvimbo iya yekunyengeterera, musikana uyu airamba achishevedzera kuti: “Varume ava varanda vaMwari Wekumusorosoro uye vari kukuzivisai nzira yeruponeso.” Dhimoni racho rinogona kunge raiita kuti musikana uyu ashevedzere mashoko iwayo kuti vanhu vafunge kuti zvaidzidziswa naPauro nezvaifemberwa nemusikana uyu zvaibva kumwe chete. Izvi zvaizovhiringa vanhu vari kumunzwa kuti vasanyatsoteerera vateveri vaKristu vechokwadi. Asi Pauro akadzinga dhimoni racho musikana wacho akabva anyarara.—Mab. 16:16-18.

11. Chii chakaitika kuna Pauro naSirasi pavakabudisa dhimoni mune mumwe musikana?

¹¹ Varidzi vemushandi uya wechisikana pavakaona kuti mugodhi waivawanisa mari zviri nyore wakanga wadhiritswa, vakaviruka nehasha. Vakazvuzvurudzira Pauro naSirasi kumusika kwaitongerwa vanhu nevatongi vaimiririra Roma. Varidzi vemusikana uyu vaiziva kuti vatongi ava vanovenga vaJudha uye vanodada nerudzi rwavo, saka ndizvo zvavakashandisa pakupomera Pauro naSirasi vachiti: “Varume ava vaJudha, uye vari kukanganisa guta redu zvisingaiti, vachizivisa zvinhu zvatisingabvumirwi nemutemo kuita kana kutevedzera, sezvo tiri vaRoma.” Zano ravo rakashanda. “Vanhu vese [vaiva pamusika] vakabva vavapandukira,” uye vatongi vehurumende vakaita kuti “varohwe neshamhu.” Vapedza kuvarova, vakavazvuzvurudzira mujeri. Murindi wejeri akakanda varume vacho vakanga vakuvara mujeri remukatikati ndokusungirira makumbo avo mumatanda. (Mab. 16:19-24) Paakavhara suo rejeri racho, makabva mati ndoo zvekuti Pauro naSirasi vaitoita kunge vachatadza kuonana. Asi Jehovha aivaona.—Pis. 139:12.

12. (a) Jesu akati chii nezvevadzidzi vake uye zvakaita kuti vaone sei kutambudzwa kwavaiitwa? (b) Satani nevanhu vake vachiri kushandisa nzira dzipi kutipikisa?

¹² Jesu akanga amboudza vateveri vake kuti: “Vachakutambudzaiwo.” (Joh. 15:20) Saka Pauro nevamwe vake pavakayambukira kuMakedhoniya vaiziva  kuti vaigona kupikiswa. Pavakatanga kutambudzwa vaiziva kuti uyu ndiSatani akanga akavatsamwira kwete kuti vakanga vasisafarirwi naJehovha. Mazuva ano, vanhu vaSatani vachiri kushandisa nzira dzakafanana nedzakashandiswa kuFiripi. Vamwe vanhu venenge vachitipikisa vanogona kutaura zvenhema nezvedu vachida kuti tivengwe. Mune dzimwe nyika, vanhu vezvitendero vanotipomera mumatare vachiita sevari kuti: ‘Zvapupu izvi zviri kukanganisa vanhu zvichidzidzisa zvinhu zvisingawirirani nemamwe machechi.’ Kune dzimwe nyika vamwe vedu vanorohwa vachikandwa mumajeri. Asi Jehovha anozviona.—1 Pet. 3:12.

13. Chii chakaita kuti murindi wejeri abvunze kuti: “Ndingaitei kuti ndiponeswe?”

¹³ Nezvavakanga vasangana nazvo musi iwoyo, Pauro naSirasi vanofanira kunge vaida nguva yekumbozorora. Asi pakazosvika pakati peusiku vakanga vapora kurohwa kwavakanga vaitwa zvekuti vakanga vava kukwanisa kunyengetera “vachiimba vachirumbidza Mwari.” Kwakabva kwaitika kudengenyeka kwenyika kwakazunungusa jeri! Murindi wejeri akamuka, akaona kuti masuo akanga avhurika, akabva afunga kuti vasungwa vakanga vatiza. Aiziva kuti aizorangirwa kuti akanga asiya vasungwa vachitiza, saka “akavhomora bakatwa rake uye akanga ava kuda kuzviuraya.” Asi Pauro akabva ashevedzera kuti: “Usazvikuvadza, tiri muno tese!” Murindi wejeri, anga achiona sekuti pake pamuperera, akabvunza kuti: “Madzishe, ndingaitei kuti ndiponeswe?” Pauro naSirasi havasi ivo vaigona kumuponesa asi Jesu chete ndiye aigona. Saka vakamupindura kuti: “Tenda munaShe Jesu, uye uchaponeswa.”—Mab. 16:25-31.

14. (a) Pauro naSirasi vakabatsira sei murindi wejeri? (b) Pauro naSirasi vakakomborerwa sei nekuramba vachifara pavaitambudzwa?

¹⁴ Murindi wejeri airevesa here pane zvaaibvunza? Pauro haana kumbofunga kuti munhu uyu haasi kurevesa. Murindi wacho akanga asiri muJudha saka aisaziva Magwaro. Aifanira kutotanga adzidza uye agamuchira chimwe chokwadi chiri muMagwaro kuti azova muKristu. Saka Pauro naSirasi vakatomboita nguva vachimutaurira “shoko raJehovha.” Vakanyura mukutsanangura Magwaro zvekuti vanofanira kunge vakatombokanganwa marwadzo ekurohwa kwavakanga vaitwa. Asi murindi wejeri akacherechedza maronda akanga akazara kumisana yavo, akaageza. Paakapedza, iye nemhuri yake “vakabva vangobhabhatidzwa.” Kuramba kwaPauro naSirasi vachifara pavaitambudzwa kwakaita kuti vawane chikomborero chakakura!—Mab. 16:32-34.

15. (a) Mazuva ano Zvapupu zvakawanda zviri kutevedzera sei zvakaitwa naPauro naSirasi? (b) Nei tichifanira kuramba tichishanyira misha yevaya vanogara mundima yedu?

¹⁵ Zvapupu zvakawanda mazuva ano zviri kutevedzera Pauro naSirasi nekuparidza mashoko akanaka pazvinenge zvakasungwa uye zviri kubudirira. Kune imwe nyika yairambidzwa basa redu, ingasvika hafu yeZvapupu zvemunyika iyoyo yakanga yadzidza nezvaJehovha iri mujeri! (Isa. 54:17) Yeuka kuti murindi wejeri akatozokumbira kubatsirwa pashure pekudengenyeka kwenyika.  Ndizvo zviri kuitikawo mazuva ano; kune vamwe vaisafarira shoko reUmambo vari kugamuchira chokwadi pashure pekuzununguswa nezvimwe zvinhu zvinenge zvaitika muupenyu hwavo. Tikaramba tichishanyira vanhu vari mundima yedu, tinova nechokwadi chekuti tiripo kana vava kuda kubatsirwa.

16. Zvinhu zvakazochinja sei mangwana acho pashure pekunge Pauro naSirasi varohwa?

¹⁶ Mangwana acho vatongi vakafuma vachitaura kuti Pauro naSirasi vasunungurwe. Asi Pauro akati: “Vakatirova pamberi pevanhu vese tisina kuwanirwa mhosva, isu tiri vaRoma, vakatikanda mujeri. Iye zvino vava kutibudisa kunze pachivande! Aiwa, hazviiti! Ivo ngavauye vatibudise.” Pavakaziva kuti varume vaviri ava vaiva vagari veRoma, “vatongi vacho vakatya” nekuti vakanga vatyora kodzero dzavo. d Nyaya iya yakanga yavapindukira. Sezvo vakaita kuti vadzidzi varohwe pamberi pevanhu vese, ivowo vaifanira kukumbira ruregerero pamberi pevanhu vese. Vakakumbira Pauro naSirasi kuti vabude muFiripi. Vadzidzi vacho vakabvuma, asi vakatanga vambokurudzira vadzidzi vatsva vairamba vachiwedzera muguta iri. Vakabva vazosimuka havo.

17. Vadzidzi vatsva vangadaro vakadzidza chidzidzo chipi chinokosha pavakacherechedza kutsungirira kwaPauro naSirasi?

¹⁷ Dai Pauro naSirasi vakaita kuti vatongi vazive nezvekodzero dzavo pakutanga chaipo, vangadai vasina kumbobvira varohwa. (Mab. 22:25, 26) Asi izvozvo zvaizoita kuti vadzidzi vemuFiripi vafunge kuti varume ava vakanga vashandisa zvinzvimbo zvavo kuti varege kutambudzwa nekuda kwaKristu. Izvozvo zvaizoita kuti vadzidzi vakanga vasina kodzero dzezvizvarwa zveRoma vanzwe sei? Mutemo waisazovadzivirirawo kuti vasarohwa. Saka kutsungirira kwakaita Pauro nemumwe wake vachitambudzwa kwakadzidzisa vamwe vadzidzi vatsva ava kuti vateveri vaKristu vanogona kumira vakasimba vachitambudzwa. Kuzobuda kwavakaita pachena kuti vaiva zvizvarwa zveRoma kwakaita kuti zvizivikanwe neruzhinji kuti vatongi ava vakanga vaita zvinhu zvisiri pamutemo. Izvi zvaibva zvaita kuti varege kuramba vachibata vamwe vaKristu zvakashata, zvoita sezviri kuvadzivirira pamutemo mune ramangwana.

18. (a) Mazuva ano vatariri vechiKristu vanotevedzera sei zvakaitwa naPauro? (b) Mazuva ano tinoita sei “pakutsigira mashoko akanaka nekushandisa mutemo kuita kuti asarambidzwa”?

¹⁸ Mazuva ano vatariri veungano dzechiKristu vanotungamirirawo nezvavanoita. Zvese zvavanoudza vamwe vari muungano kuti vaite, ivo ndizvo zvavanoitawo sevafudzi vechiKristu. Tinotevedzerawo Pauro pakunyatsongwarira kuti ndepapi patingashandisa kodzero dzedu dzepamutemo uye kuti tingadzishandisa sei kuti tizvidzivirire. Pazvinenge zvakakodzera, tinoendesa nyaya  dzedu kumatare edzimhosva ekwatinogara, epamusorosoro kana kuti enyika dzese kuti tidzivirire kodzero yedu yepamutemo yekunamata. Chinangwa chedu hachisi pakugadzirisa magariro evanhu, asi chiri “pakutsigira mashoko akanaka nekushandisa mutemo kuita kuti asarambidzwa,” sezvakazonyorerwa ungano yeFiripi naPauro makore gumi pashure pekuiswa kwake mujeri ikoko. (VaF. 1:7) Asi pasinei nekuti nyaya dzacho dzinoguma sei kumatare, isu tinongoita sezvakaitwa naPauro neshamwari dzake, kuramba ‘tichizivisa mashoko akanaka,’ kwese kwatingatungamirirwa nemweya waMwari.—Mab. 16:10.