Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Naučiti živeti s artritisom

Naučiti živeti s artritisom

Naučiti živeti s artritisom

Od dopisnika Probudite se! iz Britanije

David, star 72 godine, teško se kreće. Deformisani laktovi i ručni zglobovi odražavaju onesposobljavajuće efekte bolesti tako uobičajene među starijima.

Pegi, u svojim kasnim 60-im, teško hoda. I ona pati, kako pokazuju njene deformisane ruke. Ipak, ona uspeva da obavi neke kućne poslove i uživa u heklanju.

Isa, privezana za svoja invalidska kolica već 37 godina, malo može učiniti za sebe. Međutim, njen zarazan osmeh govori o izvanrednoj vitalnosti.

DAVID, Pegi i Isa — troje između približno šest miliona Britanaca koji pate od artritisa. Prema londonskom The Timesu, ta bolest je svake godine „odgovorna za gubitak 88 miliona radnih dana... daleko više od gubitaka prouzrokovanih štrajkovima“. Artritis je britanski „najveći pojedinačni uzrok invaliditeta“.

Ma gde da živite, artritis može napasti. Nijedno područje na svetu nije zaštićeno. Lekar Vernon Kolman (Vernon Coleman) piše o toj bolesti: „Malo bolesti napada tako mnogo ljudi... Malo ih prouzrokuje tako mnogo bolova i radne nesposobnosti, i malo ih je predmet tako mnogo mitova i tako velikih nesporazuma.“ (Vidi okvir na strani 14.)

Ne iznenađuje što je za mnoge artritičare, kao što je David, život deprimirajuć. S druge strane, Pegi, Isa i drugi se suočavaju sa svojom invalidnošću, čak su optimistični. Kako je to moguće? Šta je s vama? Ako ste artritičar, ili mislite da jeste, koje korake možete preduzeti koji će vam pomoći da se uspešno suočite sa tom bolešću?

Ako ste žrtva

Pre svega, pribavite ranu dijagnozu. „Ne može se dovoljno naglasiti“, kaže The Arthritis Book, „da rana dijagnoza može pomoći da se umanji kasnija bol i invalidnost.“ Da, lečenje artritisa je zaista „borba za vreme“. Dr Kolman se slaže: „Ako se... lečenje započne rano i sa žarom, izgledi su daleko veći.“

Zato nemojte odugovlačiti. Saznajte detalje o svom zdravstvenom problemu. Zatim, ako je to artritis, učinite pripreme da započnete lečenje bez odlaganja.

Boriti se s bolom

Za one koji pate od artritisa, smanjivanje bola je od velike važnosti. Ipak, u nekim slučajevima artroze, neki lekari pružaju sledeći savet: ’Podnosite bol.‘ Zašto? Zato što analgetici potiskuju prirodne alarmirajuće signale tela. Zanemarivanje tih signala može voditi do nepopravljivog oštećenja zgloba.

Treba uzeti u obzir i propratna dejstva takvog leka za ublažavanje bolova. The Lancet je upozorio da se „rizik primanja [u bolnicu] sa krvarećim peptičnim ulkusom... znatno povećao kod onih koji uzimaju NANSAID-e [neaspirinske nesteroidne lekove protiv upale]“. Zato se mnogi odlučuju da svoju upotrebu lekova svedu na najmanju meru. Neki pronalaze olakšanje od bolova tako što se koncentrišu na stvari koje zaokupljuju njihovo zanimanje. Nursing Mirror zapaža: „Odvraćanje se može upotrebiti kao čulni štit skretanjem pažnje i usredsređivanjem na nešto što nije povezano s bolom.“

To ne znači da se savetuje izbegavanje svih analgetika. Propust da se potisne bol može u nekim slučajevima odvratiti od upotrebe zglobova koji bole, što vodi do ukočenosti, atrofije i konačnog gubitka funkcije tog zgloba. Za olakšanje bolova naveliko se koriste NANSAID i aspirin. Oni se prepisuju i za smanjivanje oticanja i upale. Mnogi koji pate od artritisa i njihovi lekari smatraju i jedne i druge efikasnim.

Međutim, s obzirom na potencijalne opasnosti, saznajte što je više moguće o lečenju pre nego što ga prihvatite. Ustanovite koji su rizici. Razgovarajte o tome sa svojim lekarom.

Iako jaka hladnoća i vlaga ne prouzrokuju artritis, čini se da klimatski faktori utiču na stepen bolova koje osećaju takvi bolesnici. Zato je nekima preseljenje u toplo, suvo podneblje donelo olakšanje. Ali, ako je takva promena nepraktična, postoje neke alternative.

Dr Frederik Mekdafi (Frederic McDuffie), vođa u istraživanju reumatoidnog artritisa, zapaža da direktna „aplikacija hladnoće i topline takođe može biti korisna“. U jednoj studiji, pacijenti su 20 minuta držali vreću s ledom na zglobovima kolena pogođenim reumatoidnim artritisom. To su radili tri puta dnevno kroz četiri sedmice, te su izvestili o slobodnijem kretanju bez bolova i povećanoj snazi mišića. Pokazali su veću agilnost i bolje su spavali. Zašto? Mekdafi objašnjava da „hladnoća smanjuje prenos impulsâ bola kroz živce“.

Nažalost, ono što je dobro za jednu osobu može se pokazati nedelotvornim za drugu. Mnogi koji pate od artritisa nalaze da im pomaže umerena masaža. Isa je rekla: „Kad me muče bolovi, kažem mužu da dosta snažno trlja to područje. To boli, ali ponekad olakša bolove.“

I lečenje toplinom se smatra korisnim. Neki lekari preporučuju upotrebu termofora ili termo-jastučića za olakšavanje bolova. Reumatolog dr F. Dadli Hart (F. Dudley Hart) objašnjava: „Toplina opušta mišiće, smanjuje ukočenost i olakšava bolove.“

’Upotrebi ili gubiš‘!

„Jedna od najvažnijih stvari... koja pomaže kod vašeg artritisa je... vežbanje“, navodi The Arthritis Helpbook. ’Da‘, kažete, ’ali to je tako bolno.‘ Istina, ali težite za ravnotežom.

Hodanje, plivanje i vožnja biciklom su omiljeni oblici opšteg vežbanja. Međutim, da bi vaše vežbanje bilo zaista efikasno, biće vam potreban program oblikovan prema vašoj vrsti artritisa. Razgovarajte o tome sa svojim lekarom ili fizioterapeutom kako biste utvrdili koji će vam pokreti najbolje pomoći.

Kad za vreme vežbanja osetite bol, načinite kratku pauzu. Ako su vaši pogođeni zglobovi topli i upaljeni, treba da prestanete s vežbanjem za neko vreme — moglo bi biti previše naporno. Upamtite, vaš cilj treba da bude pokretljivost pre nego snaga. Pokretanje zglobova kroz što je moguće veći opseg pokretâ bar dva puta dnevno može biti od pomoći za neprestano slobodno kretanje.

Lek na pomolu?

„Lek za artritis ’veoma blizu‘“, objavio je liverpulski Daily Post još 28. maja 1980. Međutim, izveštaj koji je sledio primetio je da „nije postavljena nikakva konačna vremenska granica“.

Više od 12 godina kasnije, istraživanje se nastavlja. Što se tiče reumatoidnog artritisa, sada se pažnja usredsređuje na stvaranje lekova za uticanje na „neispravne“ gene za koje se veruje da prouzrokuju tu bolest. Profesor Ravinder Maini (Ravinder Maini) iz Saveta za artritis i reumatizam nada se da će oni biti dostupni „za pet do 10 godina“.

U međuvremenu, da bi obnovile pokretljivost i olakšale patnje, neke žrtve artritisa su se odlučile za hirurško zamenjivanje zglobova. Drugi nalaze da im pomažu neke dijete. Akupunktura, homeopatija i osteopatija, sve ima svoje pobornike na području artritisa.

Mišljenja o ispravnom lečenju veoma se razlikuju. Profesionalni medicinari su neke vrste označili „nadrilekarstvom“ samo zato što se takva lečenja smatraju nepriznatim, a ne zato što im manjka efikasnost. Međutim, onima koji pate od artritisa nudi se mnoštvo takozvanih lekova sumnjive vrednosti.

Medicina za sada nije pronašla lek za tu onesposobljavajuću bolest. Zato je mudro pažljivo odvagnuti sve činioce kod biranja određenog oblika lečenja. Kad to učinite, držite se onoga što je za vas najbolje.

Kako drugi mogu pomoći

Ako je vaš rođak ili prijatelj artritičar, možete učiniti mnogo toga da mu pomognete u suočavanju sa ograničenjima koja doživljava. Kako?

Iako živi sama, Pegi nalazi da su joj njena deca od velike pomoći. Oni pismima i telefonom održavaju stalnu tesnu vezu. Kad god je posete njene kćeri, koje žive u inostranstvu, one radosno pomažu kod spremanja i drugih kućnih poslova koji su za nju sada preteški. Njena unuka tinejdžerskog uzrasta svraća svake sedmice da se pobrine za teže poslove kod čišćenja kuće.

Davidova supruga sada pokazuje više aktivnog zanimanja u vođenju brige o njemu. Uz uputstva jedne medicinske sestre, naučila je kako da mu pomogne kod njegove lične higijene. David je sada srećniji, pa su njih dvoje u stanju da više stvari obavljaju zajedno.

„Većinu stvari koje rade drugi ljudi“, rekla je Isa pre svoje smrti, „ja sama ne mogu učiniti.“ Kako je zato dobrodošla ljubazna briga njenog muža, koji ju je prao, oblačio i čak češljao!

Oni koji pate od artritisa obično cene svaku nezavisnost koju im još uvek dozvoljava njihova bolest. Rođaci i prijatelji treba da izbegavaju da to naruše. Ono što je najpotrebnije, prema dr Hatu, jeste „praktično saosećanje i umirenje“. Dakle, učinite nešto za onoga ko pati što on sam ne može učiniti. Kratke posete, ohrabrujuće reči i pomoć kod kućnih poslova i kupovine izazivaju najveće cenjenje.

Razvijte optimistički stav

’Uz bolest kao što je artritis, to je lakše reći nego učiniti‘, možda ćete reći. To je tačno, ali mnogo zavisi od toga kako vi, vaši rođaci i prijatelji gledate na budućnost.

Pogledajmo primer Pegi i Ise. Isa je rekla: „Prestala sam brinuti o svojoj invalidnosti.“ Umesto toga, ona i Pegi tražile su prilike da pomažu drugima. Pegi provodi vreme vršeći ohrabrujuće posete kod svojih suseda. Isa je, uz pomoć svoje dece i unučadi, redovno učestvovala u govorenju drugima o obećanjima predskazanim u Bibliji. Pegi je jedna od Jehovinih svedoka, kao što je bila i Isa.

Da, Pegi i Isa su pronašle mnogo utehe u obećanju koje će se uskoro ispuniti da se „niko ko živi u našoj zemlji više nikada neće žaliti da je bolestan“ (Isaija 33:24, Today’s English Version). Kako će to biti srećan dan za one koji pate od artritisa!

[Okvir na 14. strani]

Reumatizam ili artritis?

Svi mi s vremena na vreme doživljavamo bolove. Možda ih odbacujemo kao „dodir reumatizma“. Medicinski gledano, reumatizam je uopšte opis oko 200 ili više bolnih stanja, iako samo oko polovine spada u grupu artritisa. Četiri uobičajena oblika artritisa su:

Artroza (degenerativni artritis ili osteoartroza) javlja se uglavnom kod starijih osoba i karakterišu je degeneracija hrskavice zgloba, povećanje kosti na krajevima zgloba i promene u sinovijalnoj opni zgloba koja luči tečnost. „Kad smo stari 65 godina, 80 posto nas može očekivati da će imati osteoartritične promene na jednom ili više zglobova; četvrtina nas će do izvesne mere patiti od bolova i invalidnosti usled tih promena“ (New Scientist).

Reumatoidni artritis je obično indiciran upalom mnogih zglobova i njihovih opni koje luče tečnost i atrofijom, ili slabljenjem, mišića i kostiju koje okružuju zglob. To ponekad može biti posledica neke povrede. „Može započeti u bilo koje doba, ali je češće kod žena nego kod muškaraca u odnosu od oko 3:1“ (Nursing Mirror).

Ankilozirajući spondilartritis (ili spinalni artritis) „pogađa kičmu uglavnom vodeći do ukočenih ili ’palica‘ leđa... češće kod muškaraca“ (101 Questions and Answers About Arthritis).

Giht je nasledni oblik artritisa obeležen porastom mokraćne kiseline (hyperuremia) u krvi što dovodi do napada akutnog artritisa koji obično uključuje pojedinačne zglobove, nakon čega sledi potpuno jenjavanje simptoma bolesti. „Muškarci su pogođeni oko 20 puta češće od žena“ (Nursing Mirror).

[Okvir na 15. strani]

DIJETA ZA ARTRITIS?

Sledeći izvodi iz knjiga i novinskih izveštaja otkrivaju rašireno neslaganje među stručnjacima. Zato je neophodna lična procena i odluka.

„Važno je ono što ne jedete... Nemojte jesti: Meso u svim oblicima, uključujući supu od mesa; voće bilo koje vrste; mlečne proizvode... žumance jajeta; sirće, ili bilo koju drugu kiselinu; biber... u bilo kom obliku; oštre začine; čokoladu; suve pržene orahe; akoholna pića, posebno vino; gazirana pića... sve aditive, konzervanse, hemijske preparate, posebno ne mono-natrijum glutaminat“ (New Hope for the Arthritic, 1976).

„Najbolja moguća hrana za artritično stanje je zdrava hrana koja uključuje osnovne hranjive sastojke — belančevine, ugljene hidrate, masti, vitamine i minerale — uzimane u redovnim, dobro raspoređenim razmacima. Treba uključiti sveže voće, lisnato povrće i žitarice ako niste alergični na njih“ (Arthritis—Relief Beyond Drugs, 1981).

„Pravi alergijski artritis je redak, ali se povremeno pojavljuje sa osetljivošću na pšenično brašno (gluten) ili mlečne proizvode (sir) ili druge supstance. Ako niste sigurni, bilo bi poželjno da vodite dnevnik ishrane kako biste zabeležili šta ste pojeli u danima kada se artritis proširuje ili pogoršava“ (101 Questions and Answers About Arthritis, 1983).

„Specijalna dijeta za artritis. Zaboravite to. Nema takve. Ne postoje naučni dokazi da se artritis može ublažiti ili pogoršati bilo kojim vitaminom, mineralom, belančevinom, mašću ili ugljenim hidratom. Ako pacijent odluči da se drži dijete sa jogurtom, organskom hranom, sokovima od povrća, alkaličnom ili kiselom hranom, to mu verovatno neće štetiti“ (The Arthritis Book, 1984).

„Istraživači su otkrili da dijeta od ribe i nemasnog mesa, sa dodacima ribljeg ulja, smanjuje ukočenost i bolove u zglobovima prouzrokovane reumatoidnim artritisom“ (The Sunday Times, London, 1985).

U jednoj stvari se stručnjaci slažu: Izbegavajte preveliku težinu, koja samo pogoršava probleme sa zglobovima, posebno u kukovima, kolenima i gležnjevima.