Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Surogatsko materinstvo da li je za hrišćane?

Surogatsko materinstvo da li je za hrišćane?

Šta kaže Biblija

Surogatsko materinstvo da li je za hrišćane?

DREVNI rimski pesnik Horacije nije znao ništa o surogatskom materinstvu kad je pisao: „Nije važno od kojih je roditelja čovek rođen, sve dok je on čovek vrlina.“ Maksima jednog francuskog pisca iz 17. veka „Gde nema vrlina rođenje je ništa“, takođe je napisana davno pre nego što je koncept surogatskog rođenja postao pravni škripac. Ali, kao što je o tome izvestila Meri Tom (Mary Thom) u časopisu Ms, s novom reproduktivnom tehnologijom „funkcija proizvođača jajašca, inkubatora u kom fetus narasta u bebu i briga za dete koje je rođeno“ može se podeliti na dve ili tri „majke“. Pitanje „vrline“ i „važnosti“ postalo je nejasno i kompleksno.

Praksa korišćenja surogatskih majki iznenada se pojavila na svetskoj sceni tokom sredine 1970-tih, stvarajući socijalne, moralne i pravne probleme s kojima se nije ranije suočavalo. Neki parovi koji nisu mogli imati decu bili su nestrpljivi da iskoriste ovaj netradicionalan oblik reprodukcije. S druge strane, lekari, pravnici i zakonodavci borili su se da održe korak s naprednom tehnologijom plodnosti nastojeći da pruže smernice u vezi s etičkim i moralnim pitanjima koja su se pojavila.

Šta je surogatsko materinstvo?

Surogatsko ili ugovorno materinstvo jeste kad veštački oplođena žena nosi dete za drugu ženu. Takozvano tradicionalno surogatsko materinstvo nastaje kad se surogatska majka veštačkom inseminacijom oplodi spermom supruga od onog para koji je s njom sklopio ugovor. Surogat je tako genetska majka deteta. Trudničko surogatsko materinstvo znači da je ženino jajašce i muževljeva sperma sjedinjena van materice u postupku poznatom kao oplodnja in vitro (u epruveti), a embrio koji nastaje smesti se u matericu surogatske majke radi razvoja trudnoće.

Zašto se povećava surogatsko materinstvo? Pre svega, visokorazvijena naučna tehnologija otkrila je nekoliko načina da se ženama pomogne da imaju decu. Parovi možda očajnički žele dete, ali usled neplodnosti, poteškoća ili zbog nedostatka zdravih beba za usvajanje, oni ga ne mogu imati. Zato iznajme telo neke druge osobe kako bi dobili bebu. Pošto su uključene velike svote novaca, surogatsko materinstvo opisivano je nimalo laskavim terminima kao što su „nesvesno potčinjavanje i ropstvo“ i „površinsko kopanje plodnosti siromašnih“.

U Sjedinjenim Američkim Državama, vrhovni sud Nju Džerzija priznao je mogućnost da bogati iskorišćavaju siromašne i u jednom slučaju o surogatskom materinstvu izjavio je: „Postoje, ukratko rečeno, vrednosti koje društvo smatra važnijima od davanja bogatstvu sve što ono može kupiti, bilo da se radi o radu, ljubavi ili životu.“ Vrhovni sud Francuske izjavio je da surogatsko materinstvo oskvrnjuje ženino telo i da se „ljudsko telo ne posuđuje, ne iznajmljuje, ne prodaje“.

Problemi sa surogatskim materinstvom

Surogatsko materinstvo sa sobom donosi brojne probleme. Jedan problem su moguće neugodne pravne bitke ako žena koja je rodila želi da zadrži dete. Čije je to dete, žene koja ga je rodila ili žene koja je dala jajašca? Tako rođenje, koje obično predstavlja vreme radosti, ponekad vodi do sudske bitke. Još jedan problem: Neke žene koje pristanu da postanu surogatske majke otkriju da se njihova osećanja menjaju s razvojem i rođenjem ugovorenog deteta. Ugovor, potpisan nekoliko meseci ranije, sve je teže i teže prihvatiti. Između majke i bebe koja je u njoj stvara se jaka veza. Jedna surogatska majka koja se nije nadala takvoj vezi objašnjava svoja osećanja u vezi s napuštanjem bebe: „To je bilo kao da je neko umro. Moje telo je očajnički plakalo za mojom kćerkom.“

Isto tako, kakav dugoročan efekt može takvo rođenje imati na drugu decu surogatske majke, na porodicu koja prihvata bebu i na samu bebu? Ili, šta će se desiti ako dete koje je rodila surogatska majka ima neku urođenu manu? Da li je otac obavezan da uzme dete? Ako nije, ko će platiti za detetovo izdržavanje? I jedno još važnije pitanje: Kakvo je Božje gledište na surogatsko materinstvo?

Da li surogatsko materinstvo poštuje brak?

Božja reč nam kaže da Bog na brak gleda kao na nešto sveto. Na primer, u Jevrejima 13:4 navodi: „Ženidbu da drže svi u časti, i bračna postelja da bude čista, jer će Bog suditi bludnicama i preljubočincima“. a Bog očekuje da svi hrišćani brak smatraju časnim i da to tako i ostane. Šta prlja brak? Blud, koji može unapred obeščastiti brak i preljuba, koja obeščašćuje brak nakon što se ušlo u njega.

Da li surogatsko materinstvo poštuje brak i drži bračnu postelju neuprljanom? Jednostavno rečeno, ne. Tradicionalno surogatsko materinstvo podrazumeva oplodnju žene spermom davaoca. Biblijsko gledište može se naći u Levitiku 18:20, gde se kaže: „Ne sastani se sa ženom bližnjega svoga skvrneći se s njom.“ Ne postoji biblijski temelj za razlikovanje oplodnje snošajem i veštačke oplodnje implantacijom jajašca davaoca. Zato je u svakom slučaju počinjen blud ili preljuba, ako je oplodnju izvršio bilo koji drugi muškarac koji nije ženin zakoniti muž.

A šta je s trudničkim surogatskim materinstvom? I to takođe prlja bračnu postelju. Istina, oplođeno jajašce bilo bi plod sjedinjenja muža i njegove žene, ali bi nakon toga bilo smešteno u matericu druge žene, čime bi ona u stvari zatrudnela. Ta trudnoća nije rezultat seksualnog odnosa između žene koja je poslužila kao surogatska majka i njenog vlastitog muža. Tako sada njene organe za razmnožavanje koristi neko drugi, a ne njen vlastiti bračni drug. To je nedosledno biblijskim moralnim načelima prema kojima žena nosi dete za svog vlastitog muža. (Uporedi Deuteronom 23:2.) Ne bi bilo ispravno da bilo koji muškarac, osim vlastitog muža surogatske majke, koristi njene organe za razmnožavanje. To je neispravna upotreba bračne postelje. Prema tome, surogatsko materinstvo nije za hrišćane.

[Fusnota]

a U delu New Testament Word Studies pokazuje se da „bračna postelja“ iz Jevrejima 13:4 znači da ne samo stanje već i upotreba braka ne sme biti okaljana.

[Izvor slike na 28. strani]

Pastel od Mary Cassatt, The Metropolitan Museum of Art, poklon supruge (Ralpha J. Hinesa), 1960. (60.181)