Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Da li treba da se preselim u razvijeniju zemlju?

Da li treba da se preselim u razvijeniju zemlju?

Mladi pitaju...

Da li treba da se preselim u razvijeniju zemlju?

TARA je ostavila svoj rodni Trinidad, Šila je ostavila Jamajku, a Erik je ostavio Surinam. Svo troje omladinaca preselilo se u razvijeniju zemlju. Zašto?

„Veliki uticaj na nas mlade ljude u Trinidadu,“ objašnjava Tara, „ima ono što vidimo u časopisima i na TV. Nažalost, to nam pruža romantizovanu sliku o Sjedinjenim Američkim Državama i drugim razvijenim zemljama.“

Šilina priča je slična: „Sećam se kako su mi govorili o velikim mogućnostima za poslove i besplatno školovanje.“ Ipak, ona je dodala: „Ne znam zašto, ali oni koji su bili u ovim zemljama nikada nisu spomenuli ostatak priče. Možda su se stideli da priznaju da tamo stvari i nisu toliko sjajne.“

I pored toga, ljudi se sele. Izveštaj iz Los Angeles Timesa pokazao je da je broj ljudi koji se sele u druge zemlje od 1980. do 1990. udvostručen i očekuje se da se do 2000. godine ponovo udvostruči. Svake godine se preko 700 000 ljudi preseli u Sjedinjene Američke Države. Australija, Kanada, Obala Slonovače, i Saudijska Arabija, svaka prima dosta iznad 50 000 imigranata svake godine, od kojih su mnogi u potrazi za uspešnijim životom.

Ako živiš u siromašnoj zemlji ili zemlji u razvoju, možda se i ti pitaš da li bi tvoja budućnost bila svetlija u bogatijoj zemlji. Ovo je značajna odluka. Kako možeš mudro da izabereš?

Ne prenagljuj sa svojom odlukom

Erik, sa Surinama, smatra da nikad ne treba da postupaš u žurbi već treba da najpre prikupiš koliko god možeš više informacija. „Čak i u Surinamu,“ kaže on, „većina porodica ima rođake u velikim zemljama, i trebalo bi da budeš u mogućnosti da pribaviš aktuelne informacije i saznaš istinu o ekonomskim uslovima u svetu.“

Pre nego što odlučiš, zapamti: „Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika“ (Priče Solomunove 15:22DK). Zato razmotri svoj izbor otvoreno s tvojim roditeljima, hrišćanskim starešinama, i drugima koji imaju iskustva i stalo im je do tebe.

Ne veruj u sve što čuješ

Kad slušaš blistave izveštaje o razvijenim udaljenim zemljama, nešto zdravog skepticizma može biti na mestu. „Ludi sve veruje što mu se govori“, kaže jedna mudra poslovica, „al’ pametan pazi na svoje korake“ (Poslovice 14:15).

Šila, koja je živela na Jamajci, rekla je: „Moj učitelj iz Engleske uporno je tvrdio da bi preseljenje u Sjedinjene Američke Države bila najbolja stvar koju bih ikad mogla uraditi. Neki odrasli su mi rekli da bih napredovala u karijeri ako bih otišla u Kanadu, Sjedinjene Američke Države, ili Englesku, bez obzira koje područje izabrala. Ukratko, bila bih glupa ako propustim jednu takvu priliku.“

Da li joj je preseljenje u Sjedinjene Američke Države stvarno pomoglo? „U mnogim stvarima moj život se poboljšao, ali i život mojih prijatelja koji su ostali na Jamajci takođe se poboljšao. Obično zameniš jedan problem za drugi. Činjenica gde živiš neće automatski napraviti mnogo razlike.“

Tara, koja se preselila iz Trinidada u Sjedinjene Američke Države, slaže se: „Ljudi su držali razvijene države za zemlje mogućnosti — da učiš, radiš, zarađuješ više para, i živiš pod boljim uslovima. Ali sada mnogi koji su se odselili shvataju da se uslovi pogoršavaju svuda. Neki su se vratili kući.“

Odmeri argumente za i protiv

Da bi doneo uravnoteženu odluku, osmotri više od ružičastih izveštaja o obilnom bogatstvu u drugim zemljama. Odmeri argumente za i protiv koje selidba može da uključuje — ekonomske, socijalne, moralne, i duhovne.

Na primer, ekonomija može biti u lošem stanju gde ti živiš. Ali zar ne postoje mogućnosti za posao blizu kuće? „Kod nas,“ kaže Tara, „nezaposlenost je bila visoka, naročito za one bez višeg obrazovanja.“ Stoga se ona preselila; njena braća su ostala. „Moja dva mlađa brata išla su na kurs za pravljenje nameštaja i tapaciranje. Sada rade u fabrikama i dobijaju mnogo privatnih poslova od ljudi koji vole njihov rad. Njima verovatno bolje ide kod kuće nego meni ovde u ‘zemlji mogućnosti’.“

Ako se preseliš, verovatno ćeš doživeti neki kulturni šok, možda čak totalan napad na moralna načela koja visoko ceniš. Da li je selidba vredna takvog rizika? Onda, takođe, materijalizam se neobuzdano širi u razvijenim zemljama. Kako bi to moglo uticati na tebe duhovno?

Učiti iz Esavovih grešaka

Kad se radilo o odmeravanju argumenata za i protiv odluka, Esav iz biblijskih vremena je imao ozbiljan problem. On je uvek iznova propuštao da uzme presudne činioce u obzir — svoju duhovnost i svoju porodicu. Kao rezultat, neke od njegovih najvećih odluka pokazale su se kao nesreće.

Biblija upozorava protiv „svetovnih [’koji ne cene svete stvari‘, NW], kao Esav, koji je za jedno jelo dao prvenaštvo svoje“ (Jevrejima 12:16). Ovo prvenaštvo bilo je sveto. Bog je stvorio mogućnost za Esavovu porodicu da bude u liniji porekla Mesije, ključu za spasenje čitavog čovečanstva (Postanje 22:18). Ipak, „Esav prezre prvenaštvo svoje.“ On ga je spremno prodao za jelo od kuvanog sočiva! (Postanje 25:30-34). Tvoj najsvetiji posed je tvoj odnos s tvojim Stvoriteljem. Nemoj da ga zameniš, zanemariš, ili rizikuješ za bilo koju materijalnu prednost (Marko 12:30).

Kasnije, kad se Esav preselio iz doma svog dečaštva u drugu zemlju, oženio se dvema Hetejkama. Ovi brakovi su iz nekog razloga mogli da izgledaju praktično, ali duhovno oni su doneli samo probleme jer te žene nisu obožavale Boga Esavovih roditelja, Isaka i Rebeke. Te su žene ’zadale mnogo jada‘ njegovim roditeljima (Postanje 26:34, 35).

Nije neobično da se mladi ljudi venčavaju samo da bi dobili pristup u uspešnije zemlje. Indija navodno ima 4 000 supružnika godišnje koji se sele u Sjedinjene Američke Države, s oko procenjenih još 10 000 koji čekaju da to urade. Međutim, brak je dragocen dar od Boga. On ne treba da se obezvredi, koristeći ga kao puku kartu za prelazak granice. Razmisli, takođe, o tome kako bi to povredilo Jehovu i tvoje verne članove porodice ako bismo ’vukli tuđeg jarma s nevernicima‘ (2. Korinćanima 6:14).

Učini sa svojom odlukom najbolje

Koliko dobro ćeš postupati u saglasnosti sa svojom odlukom može da bude važnije od same odluke. Bilo da ostaješ gde jesi ili odlučiš da se seliš, glavna stvar je da sa svojom odlukom učiniš ono najbolje.

Ako ostaješ: Ne kritikuj one koji se sele. Njihova odluka je njihova lična odgovornost (Rimljanima 14:4; Galatima 6:4, 5). Nauči da ceniš lepote i prednosti koje su jedinstvene za tvoju domovinu. Razvij više ljubavi za ljude i razumevanja za njihove borbe i izazove.

Ako se seliš: Postavi mudro svoje prioritete dok učiš nove običaje i možda novi jezik. Nemoj se upetljati u rad u kasne sate samo da bi stekao materijalne stvari koje ti nikad ranije nisu trebale. Inače bi ubrzo mogao da budeš prezauzet za duhovne stvari.

„Veoma je važno u današnjem svetu imati posao,“ priznaje Šila. „Međutim, porodica, prijatelji, i duhovne stvari su važnije. Kad sve ostalo izneveri, one su ono što nas pokreće.“ Biblija nas mudro savetuje da ’ne upotrebljavamo ovaj svet [„u potpunosti“, NW], jer prolazi obličje ovog sveta‘ (1. Korinćanima 7:31DK). Oni koji stvarno uspevaju zadržavaju svoje brige oko posla i novca na pravom mestu — daleko iza potreba porodice i duhovnih težnji.

Pažljivo biraj nove prijatelje. Erik kaže: „Održavaj kontakt s prijateljima koji unapređuju izgrađujući način života.“

Pamti svoje stvarne potrebe

Stvari koje su nam stvarno potrebne za sreću ne menjaju se. „Bez obzira gde živimo,“ primećuje Šila, „Jehovini zahtevi za nas ostaju isti.“ Koji su to zahtevi? Isus se sažeto izrazio: „Srećni su oni koji su svesni svoje duhovne potrebe.“ ’Ne uznemiravaj se [„preterano“, NW]‘ da li ćeš imati dovoljno hrane ili odeće. Daj prevenstveni prioritet ’kraljevstvu Božjem i pravdi njegovoj, a ono će ti se sve dodati‘ (Matej 5:3, NW; 6:31, 33).

Življenje po ovim načelima može ti pomoći da pronađeš bolji život u bilo kojoj zemlji.

[Slike na 18. strani]

Bogate zemlje mogu izgledati privlačnije nego što zaista jesu