Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta vam može pomoći da se suočite sa stresom?

Šta vam može pomoći da se suočite sa stresom?

Gledište Biblije

Šta vam može pomoći da se suočite sa stresom?

DA LI ste žrtva stresa? Ako jeste, imate poprilično društvo. Ovo su „kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj“, i ljudi svih uzrasta i staleža doživljavaju stres (2. Timoteju 3:1NW). Neki stručnjaci tvrde da je više od polovine svih poseta lekaru zbog problema povezanih sa stresom.

Ipak, stres sam po sebi ne mora da bude loša stvar. „U stvari“, kaže jedan upravitelj klinike za stres, „to nam pruža naše uzbuđenje, oduševljenje za život, energiju da obavljamo stvari. Mi se njemu radujemo — ako možemo da izađemo na kraj s njime.“

S druge strane, stres može biti opustošujući, razoran. Šta, onda, ako stres i vama prouzrokuje probleme? Evo nekoliko predloga temeljenih na biblijskoj mudrosti koji vam mogu pomoći da umanjite njegove razorne posledice.

Izbegavajte nerazumna očekivanja

„Odložena nada [„očekivanje“, NW] srce mori“, kaže Biblija (Poslovice 13:12). Kad se očekivanja nikada ne ispune, stres može biti nesnosan. To se skoro sigurno događa kad postavimo nerealno visoka očekivanja.

Na primer, mediji za reklame zavaravaju mnoge da veruju da njihova sreća zavisi od posedovanja materijalnih stvari. Kad neko žudi za stvarima koje su daleko izvan njegovih moći, posledice mogu biti stres i frustracija. Zato Biblija pruža sledeći savet: „Kad imamo hranu i odeću, treba s ovim da smo zadovoljni“ (1. Timoteju 6:8). Da, iako možda nemate automobil, dom, ili nameštaj koji biste voleli da posedujete, cenite ono što imate. Neka vaša materijalna očekivanja budu skromna.

Nerazumna očekivanja koja uključuju ljude takođe mogu doneti stres. Na primer, premda poslodavac ili nadglednik ima pravo da očekuje razuman nivo ispunjavanja od onih koje nadgleda, ludo je očekivati savršenstvo od njih. Karlos, brazilski nadglednik u fabrici, kaže: „Morate prihvatiti ljude onakve kakvi jesu. Ako očekujete više nego što oni mogu pružiti, to će povećati nivo stresa, čineći sve nesrećnim.“ (Uporedi Jeremija 17:5-8.)

Kontrolisati stres uspeha

Latin America Daily Post otkriva još jedan izvor stresa, navodeći da je ’takmičarsko ponašanje koje je usmereno ka uspehu značajan faktor rizika kod srčanog oboljenja‘. Jedan mladi blagajnik priznaje: „U kancelariji sam tako nervozan i plašim se da otkrijem bilo koju slabost. Radim intenzivno i osećam frustraciju kad ne dobijem pohvalu od drugih.“

S obzirom na takve težnje za priznanjem i uspehom, Solomon je rekao: „Video sam da je svaki rad i svaka vrsnoća u radu samo zavist čoveka prema bližnjemu svome. I to je opet taština i lovljenje vetra“ (Propovednik 4:4).

Činjenica je da „trku ne dobijaju oni koji su hitriji“ kad se radi o napretku ili priznanju na poslu (Propovednik 9:11). Marija, brazilska sekretarica, izražava to na sledeći način: „Osoba može biti sposobna, ali okolnosti, i možda čak pristrasnost, mogu sprečiti unapređenje.“ (Uporedi Propovednik 2:21; 10:6.)

Neka vaša očekivanja budu skromna i priznajte svoja ograničenja. Radite za radost koju donosi sam rad umesto da radite samo za napredovanje (Propovednik 2:24). Zaista, osoba koja je opsednuta uspehom ne samo da gubi mnogo od životne radosti već takođe može postati tako napeta da potkopava vlastite napore da uspe. Dr Arnold Foks (Arnold Fox) je zato savetovao: „Želeti biti najbolji na svom polju, to je pohvalan cilj, ali nemojte dozvoliti toj misli da dominira vašim životom. Ako zanemarujete misli o ljubavi, smehu i radosti života, ili ako ste tako zapeli da uspete da zaboravljate uživati u životu, vi sami sebe izlažete stresu.“

Stvari koje možete uraditi

Još jedan način da se odbranite od napetosti svakodnevnih pritisaka jeste da razvijate smisao za humor (Propovednik 3:4). Ne morate biti neki komičar da biste imali veseo stav. „Veselo je srce dobar lek, a klonuo duh i kosti suši“ (Poslovice 17:22).

Da li ste skloni da odlažete stvari? Dugoročno gledano, odlaganje povećava umesto da smanjuje stres. Biblija savetuje: „Ne budite u poslu lijeni“ (Rimljanima 12:11DK). Napravite jedan spisak, na papiru ili u mislima, onoga što treba da uradite (Poslovice 21:5). Zatim odlučite šta treba prvo uraditi — i počnite to da radite.

Ipak, šta ako uprkos svih vaših napora još uvek osećate napetost ili stres? Možda su vam potrebni koncentrisani napori da promenite svoje razmišljanje. Nemojte neprestano razmišljati o greškama u prošlosti. To može mnogo povećati stres u sadašnjosti. Jedan filozof iz 19. veka napisao je: „Život se može razumeti samo unatraške; a živeti se mora unapred.“ Iako možemo učiti iz propusta, naši sadašnji postupci oblikuju našu budućnost.

Kralj David je ukazao na najbolji lek za stres kad se molio Jehovi: „Namnožiše se muke srca moga. Izvedi me iz teskobe [„stresova“, NW] moje!“ (Psalam 25:17). Da, David se uzdao da će Bog olakšati njegove brige. Ako odvojite vreme da čitate Božju reč i meditirate o njoj, vi ćete na sličan način ustanoviti da ćete se osećati bliže Bogu. Dok počinjete da uviđate Božje namere, bićete podstaknuti da na prvo mesto u svom životu stavljate njegove interese, što će vas osloboditi od mnogih nepotrebnih briga (Matej 6:31, 33). Naučite da se brinete za danas. Zašto današnjim brigama dodavati sutrašnje? Isus je to rekao na sledeći način: „Ne uznemiravajte se dakle za sutrašnji dan; jer će se sutrašnji dan sam za sebe brinuti. Dosta je svakom danu svoje muke“ (Matej 6:34).

[Istaknuti tekst na 29. strani]

„Osoba može biti sposobna, ali okolnosti, i možda čak pristrasnost, mogu sprečiti unapređenje“

[Izvor slike na 28. strani]

Muzej umetnosti Metropolitan, sredstva priložena od Josephine Bay Paul and C. Michael Paul Foundation, Inc., i Charles Ulrick and Josephine Bay Foundation, Inc., i Fletcher Fund, 1967.