Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Propaganda može biti smrtonosna

Propaganda može biti smrtonosna

Propaganda može biti smrtonosna

„Laž može proputovati pola sveta dok istina tek obuva cipele“ (pripisuje se MARKU TVENU).

„TI BEDNI Jevrejinu!“ dreknula je učiteljica i ošamarila svog sedmogodišnjeg učenika. Zatim je pozvala decu iz razreda da prođu ispred njega i pljunu mu u lice.

I učiteljica i taj učenik — njen nećak — znali su veoma dobro da on i njegovi roditelji nisu jevrejskog porekla. Niti su judejske veroispovesti. Umesto toga, oni su bili Jehovini svedoci. Prihvatajući opšte raširene predrasude prema Jevrejima, učiteljica je gajila mržnju prema svom učeniku. Već duži niz godina sveštenik je učiteljici i njenom razredu govorio da su Jehovini svedoci odvratni. Dečakove roditelje su nazivali komunistima i agentima Cie (Centralne obaveštajne službe). Tako su se dečakovi školski drugovi poređali, nestrpljivo čekajući da tom „bednom Jevrejinu“ pljunu u lice.

Taj dečak je preživeo i priča svoju priču. Ali to nije moglo da uradi šest miliona Jevreja koji su pre otprilike 60 godina živeli u Nemačkoj i obližnjim zemljama. Opaka propaganda je služila kao oruđe za gašenje života tih Jevreja u nacističkim gasnim komorama i koncentracionim logorima. Raširen, snažan, neosporan i zarazan, antisemitizam je navodio mnoge da Jevreje smatraju neprijateljima čije je uništenje ne samo neophodno već i pravedno. U tom slučaju, propaganda se pokazala kao oružje za masovno uništenje.

Da, propaganda može jasno da se manifestuje korišćenjem simbola mržnje, kao što je kukasti krst, ili prikriveno u vidu pričanja neumesnih šala. Njene tehnike ubeđivanja obavezno primenjuju diktatori, političari, sveštenici, reklameri, trgovci, novinari, osoblje na radiju i TV-u, publicisti i drugi koji žele da utiču na razmišljanje i ponašanje drugih.

Naravno, propagandne poruke mogu da se koriste kako bi se postigli i pozitivni društveni ciljevi, recimo u kampanji protiv vožnje pod dejstvom alkohola. Ali, propaganda se takođe može koristiti da se unapredi mržnja prema etničkim ili religioznim manjinama ili da se ljudi podstaknu da kupuju cigarete. „Svakodnevno smo bombardovani nekim ubedljivim porukama“, ističu istraživači Entoni Pratkanis i Eliot Aronson. „Ovi apeli ne ubeđuju nas argumentima ’za‘ ili ’protiv‘, niti nekakvom debatom, već tako što manipulišu simbolima i osnovnim ljudskim emocijama. Bilo da je to na korist ili na štetu, naše doba je doba propagande.“

Kako se propaganda koristila kroz vekove da bi se vršio uticaj na ljudsko razmišljanje i postupke? Šta možete uraditi da biste se zaštitili od opasne propagande? Postoji li izvor pouzdanih informacija? Ova i druga pitanja osmotriće se u narednim člancima.

[Slika na 3. strani]

Propaganda se koristila da bi Jevreji postali žrtve holokausta