Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Živeti za milenijum

„S velikom sigurnošću se može reći da će ljudi koji su ozbiljno bolesni doživeti da vide značajne događaje“, kaže Ričard Suzmen s Nacionalnog instituta za starije osobe u Betezdi (Merilend, SAD). „Mehanizmi su misterija ali fenomen je prilično realan.“ Očigledno zbog rešenosti da dožive 2000. godinu, broj ljudi koji su umrli tokom prve sedmice nove godine bio je veći od proseka, kako izveštava londonski The Guardian. U Britaniji je te sedmice umrlo 65 posto ljudi više, a broj smrtnih slučajeva u Njujorku je porastao za preko 50 posto u odnosu na prvu sedmicu 1999. Robert Batler, predsednik Međunarodnog centra za dugovečnost, rekao je da je ovakav porast zabeležen širom sveta. On je dodao: „Volja za životom može biti veoma jaka.“

Kompjuterska navigacija

Zahvaljujući elektronskoj tehnologiji, brodovima za plovidbu možda više neće biti potrebne gomile mapa na papiru, zapaža londonski The Daily Telegraph. Novembra 1999, Međunarodna organizacija za pomorstvo dala je, preko Nemačke hidrografske kancelarije, prvu dozvolu za korišćenje jednog potpuno kompjuterizovanog sistema za navigaciju broda. Umesto mapa na papiru, kompjuter nudi dve elektronske verzije — jednu skeniranu kopiju papirne mape i jednu digitalnu verziju poznatu kao vektorska mapa. Ključna prednost elektronske mape je u tome što u svakom trenutku tačno pokazuje mesto na kome se brod nalazi. Stavljanjem radarske šeme preko monitora kompjutera, navigatori imaju dodatnu proveru opasnosti na njihovoj maršruti. Jedan kapetan broda, oduševljen ovim napretkom, rekao je: „To olakšava naš posao... tako da se više možemo koncentrisati na upravljanje, kretanje saobraćaja, druge brodove i, kada se približavamo luci, na to šta radi naš kormilar.“

Vanzemaljci najverovatnije ne postoje

„Poslednjih nekoliko decenija, sve veći broj astronoma iznosi gledište da negde među zvezdama verovatno postoje vanzemaljske civilizacije“, kaže The New York Times. „Ovo verovanje u vanzemaljce ne samo što je prouzrokovalo pojavu bezbrojnih knjiga, filmova i televizijskih emisija... već i dug naučni lov pomoću velikih, paraboličnih antena kojima se pretražuje nebo ne bi li se uhvatili slabašni radio-signali od inteligentnih vanzemaljaca.“ Kako kažu dva uvažena naučnika, dr Piter Vord i dr Donald Braunli, autori knjige Rare Earth, ta potraga će najverovatnije doživeti neuspeh. Oni kažu da nova otkrića u astronomiji, paleontologiji i geologiji pokazuju „da su Zemljin sastav i njena stabilnost izuzetno retki“ i da drugde nema pogodnih uslova za složene životne oblike. „Konačno smo glasno rekli ono što je toliko mnogo njih tako dugo mislilo — da je složeni život, u najmanju ruku, redak“, kaže dr Vord. Dr Braunli dodaje: „Ljudi kažu da je Sunce tipična zvezda. To nije tačno. Skoro sve sredine u svemiru su užasne po život. Edenski vrt može postojati samo na mestima kao što je Zemlja.“

Biblija prevedena na više jezika

„Biblija ostaje najprevođenija knjiga na svetu“, zapažaju meksičke novine Excelsior. Prema Nemačkom biblijskom društvu, Biblija je u 1999. prevedena na još 21 jezik, što je sada bar u delovima, čini dostupnom na 2 233 jezika. Od ovog broja, „Stari zavet i Novi zavet su u celini prevedeni na 371 jezik, 5 više u odnosu na 1998“. Gde se govore svi ti jezici? „Najveća raznolikost prevoda nalazi se u Africi sa 627, zatim sledi Azija sa 553, Australija/Pacifik sa 396, Latinska Amerika/Karibi sa 384, Evropa sa 197, i Sjedinjene Države sa 73“, kažu novine. Pa ipak, „Biblija nije prevedena čak ni na polovinu jezika koji se govore na zemlji“. A zašto? Zato što relativno mali broj ljudi govori te jezike, i prevođenje Biblije na njih je izazov. Pored toga, mnogi ljudi govore dva jezika i ako Biblija nije štampana na jednom od njihovih jezika, mogu je čitati na drugom.

Bačena municija

Italijanski ribari nedavno su izvukli ulov koji bi više voleli da nisu izvukli — hemijsko oružje. Kako kaže Valerio Kalcolaio, podsekretar Italijanskog ministarstva za okolinu, „od 1946. do 70-ih... redovna praksa za odlaganje zastarele municije bila je bacanje u more“. Procenjuje se da kod istočne obale Italije na dnu Jadrana leži oko 20 000 bombi. Do 1997, 5 italijanskih ribara je poginulo, a njih 236 je zatražilo bolničko lečenje što je posledica delovanja curenja smrtonosnih hemikalija iz zarđale municije koju su izvadili svojim mrežama. Problem još gorim čini nepoznati broj bombi koje su borbeni avioni tokom nedavnog balkanskog sukoba bacili u iste vode, a neke od njih su već „ulovljene“ ribarskim mrežama. Nisu pogođene samo italijanske vode. Procenjuje se da na dnu baltičkog mora leži 100 000 tona hemijskog oružja, a zna se da slična đubrišta postoje u priobalnim vodama Japana, Sjedinjenih Država i Velike Britanije.

Naduvane brojke

„Ne verujte uvek onome što pročitate u novinama“, kaže The Economist. Novinari „nisu uvek tačni“. To se posebno odnosi na statistike, naročito na one koje se tiču katastrofa. Zašto? „U ratnom haosu ili kada se u periodu mira dogodi neka katastrofa, naravno da je nemoguće znati tačan broj poginulih ili povređenih“, kaže članak. Da bi zadovoljili ljudsku znatiželju, novinari daju procene, često visoke, i „kako vreme odmiče retko kad ih smanjuju“. Iz kog razloga? „Novinari žele da reklamiraju svoje priče, urednici svoje novine, humanitarci svoje agencije. Čak i vladini zvaničnici žele da osvoje simpatije.“ Časopis predlaže da se čitaoci „čuvaju — sumnjive tačnosti, očiglednog naduvavanja i konstantne sklonosti novinara ka preuveličavanju“. On dodaje: „Ma koliku moć štampa u globalu posedovala, kada se radi o ubijanju ljudi, pero je zaista moćnije od mača.“

Budite na oprezu s kućnim ljubimcima

Prema francuskom dnevniku Le Monde, 52 posto domaćinstava u Francuskoj ima kućne ljubimce. Međutim, nedavna studija jedne grupe veterinara na Institutu relativnog imuniteta životinja u Mazon-Alforu (Francuska), pokazuje da su gljivice i paraziti koje nose 8,4 miliona francuskih mačaka i 7,9 miliona pasa, odgovorni za različite bolesti svojih vlasnika. To uključuje lišajeve, gliste, šugu, lišmaniozu i toksoplazmozu. Poslednja kod trudnica može izazvati pobačaje ili deformacije fetusa. Izveštaj takođe spominje mnoge alergijske reakcije za koje su odgovorni kućni ljubimci, i infekcije koje su posledica ujeda pasa — u Francuskoj oko 100 000 godišnje.

Ekosistem usta

„Naučnici sa Stanfordskog univerziteta otkrili su 37 novih i jedinstvenih organizama u jednom od najraznolikijih ekosistema na zemlji: ljudskim ustima“, izveštava The Toronto Star. Ovo povećava broj poznatih oralnih bakterija na preko 500, što je „takva raznolikost da može parirati tropskim kišnim šumama, na koje se često gleda kao na vrhunac biološkog bogatstva“. Da li su bakterije štetne? Nakon otkrivanja novih organizama u zubnom kamencu, mikrobiolog dr Dejvid Relmen, kaže: „Takva raznolikost je prilično ohrabrujuća jer pruža biološku stabilnost i zaštitu.“ Star dodaje da se za većinu bakterija „smatra da pružaju prijatan osećaj, zaštitu i hranu“. Samo neke od njih prouzrokuju probleme kao što su karijes, bolesti desni i neprijatan zadah.

Ratovi u porastu

„Broj ratova je u 1999. nastavio da raste“, izveštavaju nemačke novine Siegener Zeitung. Grupa za istraživanje uzroka rata, na Hamburškom univerzitetu, u 1999. izbrojala je 35 oružanih sukoba, 3 više u odnosu na prethodnu godinu. Od toga ih je 14 bilo u Africi, 12 u Aziji, jedan je bio u Evropi, a drugi su bili na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi. Grupa za istraživanje kaže da se kraj ratovanju ne nazire. U stvari, „osam ratova pojavilo se na ovoj godišnjoj listi prvi put, između kojih su okršaji u Čečeniji, Nepalu, Kirgistanu i Nigeriji“. Jedan razlog je to što se neki uzroci sukoba dugo kuvaju ispod površine pre nego što eskaliraju u oružani sukob ili rat u pravom smislu te reči.