Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Deca sutrašnjice?

Deca sutrašnjice?

Deca sutrašnjice?

Godina je 2050. Na klinici za plodnost Melisa gleda u ekran kompjutera. Zamišljena je. Na kraju krajeva, izabrati dete nije mala stvar, nije nešto što se žurno radi. Na ekranu se vidi lik nasmešene tinejdžerke kojoj su Melisa i njen muž Kertis već dali ime Alisa. Njen lik i pored ispisane informacije mnogo govore o tome kakva će Alisa postati osoba, kako u fizičkom tako i u mentalnom pogledu.

Alisa se još nije rodila. Ovaj budući tinejdžer je još uvek samo embrion, bezbedno uskladišten na -200 stepeni Celzijusa, zajedno s više desetina drugih embriona u obližnjoj prostoriji. Genetske karakteristike svakog embriona su skenirane i unesene u kompjuter kako bi se roditeljima pomoglo da izaberu koji će embrion preneti u Melisinu matericu.

Pošto Melisa i Kertis žele devojčicu, muški embrioni se ne uzimaju u obzir. Roditelji zatim osmatraju kod preostalih embriona karakteristike kao što su zdravlje, izgled i temperament. Na kraju Melisa i Kertis donose odluku. Devet meseci kasnije radosni su što se rodila ćerka koju su oni izabrali — sada stvarna, živa Alisa.

OVA priča je sažetak opisa koji je napisao Li Silver, profesor molekularne biologije na univerzitetu Prinston (Nju Džersi, SAD). To je procena onoga što on veruje da će se odigrati u decenijama koje nam predstoje. On je temeljio svoje ideje na postojećim istraživanjima i tehnologiji. Već sada je moguće podrobno ispitati ljudske embrione i proveriti da li kod njih postoje izvesni genetski poremećaji. A i prošlo je već više od 20 godina otkako se rodila prva beba iz epruvete. Pošto je začeta u Petrijevoj posudi, bila je prvi čovek začet izvan majčine materice.

To što dr Silver naziva dete Alisom podseća nas na dobro poznatu bajku Alisa u zemlji čuda. Zaista, budućnost koju mnogi žarko iščekuju jeste zemlja čuda. Urednik uglednog časopisa Nature rekao je: „Sve veća moć molekularne genetike suočava nas s budućim izgledima kada ćemo biti u stanju da izmenimo prirodu naše vrste.“

U narednom članku, osmotrićemo neke razvoje na polju biotehnologije i usredsredićemo se naročito na izglede za „poboljšanje“ čovečanstva. Hoće li posao koji se danas obavlja u laboratorijama uticati na vaš život ili život vaše dece? Mnogi veruju da hoće.