Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Skupa buba

Kompjuterski inženjeri su odahnuli pošto je većina kompjuterskih sistema uspešno prešla s 1999. na 2000. godinu. Neki analitičari su predviđali da će mnogi kompjuterski programi doživeti krah i prouzrokovati svakojake poremećaje pošto zbog tehnike programiranja koja je izostavila prve dve cifre za obeležavanje godine u datumu, ne mogu da razlikuju 1900. od 2000. (Vidite izdanje Probudite se! od 8. februara 1999, strane 21-3.) Da bi to sprečili, programeri su naporno radili kako bi sisteme s greškom popravili pre kobnog datuma. Koliko je to koštalo? Prema jednom članku objavljenom u francuskom dnevniku Le Monde, jedna finansijska grupa je procenila da je trošak „između 300 i 600 milijardi dolara širom sveta“. Sjedinjene Države su potrošile oko 100 milijardi dolara, a Francuska 20 milijardi. U poređenju s tim, rat u Zalivu je savezničke snage koštao „između 46 i 60 milijardi dolara“. Međutim, „istorija će ponoviti samu sebe... s paradom novih kompjuterskih problema s brojevima za koje se treba pobrinuti“, kaže The Wall Street Journal. Na sreću, „nijedan od tih problema verovatno neće dostići veličinu koju je dostigla milenijumska buba“.

Problemi s lozinkama

Zbog gubitka produktivnosti i potrebe za pružanjem tehničke pomoći, zaboravljene lozinke godišnje koštaju američke firme milione dolara. „Pre dvadeset godina ljudi su morali da zapamte samo broj svog socijalnog osiguranja i možda jedan ili dva telefonska broja“, kaže The New York Times. Ali sada, korišćenje lozinki da bi se dobio pristup kompjuterskim fajlovima i E-pošti na poslu, za mnoge je postao način života. U stvari, za ljude nije neobično da pamte desetine lozinki, šifara za pristup i ličnih identifikacionih brojeva. Direktor jedne mreže navodno zna 129 aktivnih lozinki. Zbog toga, neke kompanije svoje sisteme koji se baziraju na lozinkama zamenjuju skenerima za otisak prsta i drugim visokotehnološkim napravama.

Gnev i vaše srce

„Ljudi koji su skloni gnevu [imaju] tri puta veće šanse da dožive srčani udar u odnosu na one koji se ne ljute brzo“, kaže jedan izveštaj u novinama Globe and Mail. Skoro 13 000 ljudi je učestvovalo u šestogodišnjem ispitivanju rizika za dobijanje srčanih bolesti. Na početku studije niko od učesnika nije imao neko srčano oboljenje. Svakoj osobi je bilo postavljeno niz pitanja i procenjeno je da li ima mali, srednji ili veliki indeks gneva. Posle šest godina, 256 ih je imalo srčani udar. Studija je otkrila da su oni sa srednjim indeksom gneva imali 35 posto veće šanse da imaju probleme sa srcem. Vodeća autorka ove studije, dr Dženis Vilijams sa Univerziteta Severna Karolina, kaže: „Gnev bi mogao voditi do srčanih udara, posebno kod sredovečnih muškaraca i žena s normalnim krvnim pritiskom.“ Zbog toga su ljudima koji su skloni gnevu istraživači preporučili da razmisle o korišćenju tehnika za kontrolisanje stresa.

Najnovije vesti o pušenju

„Posle sto godina pušenja u sve masovnijim razmerama, svet okreće leđa cigaretama“, izveštava Worldwatch Issue Alert. Od 1990. do 1999. potrošnja cigareta u svetu opala je za 11 posto. Ovaj trend opadanja se u Sjedinjenim Državama nastavlja već skoro dve decenije, s 42 posto manje popušenih cigareta u 1999. u odnosu na 1980. Kao razloge za smanjenje ovaj izveštaj navodi antipušačke kampanje, veću svesnost o tome kakve su opasnosti povezane s pušenjem i više cene. Pored toga, „broj popušenih cigareta po glavi stanovnika u Francuskoj je od 1985. kada je dostigao vrhunac opao za 19 posto, u Kini je od 1990. opao za 8 posto, a u Japanu od 1992. za 4 posto“, kaže se u ovom izveštaju.

Neosigurani ignorišu bolest

Jedna nedavna studija u Sjedinjenim Državama pokazala je da će ljudi koji nemaju zdravstveno osiguranje verovatnije ignorisati simptome bolesti i da će ređe potražiti pomoć lekara, izveštava novinska agencija Rojters. Studija koja je prvobitno objavljena u časopisu Archives of Internal Medicine, temelji se na podacima koje je sakupio Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku. Istraživanje je pokazalo da čak i kada postoje simptomi ozbiljne bolesti, kao što su pomućen vid ili pojava tumora na dojci, oni bez zdravstvenog osiguranja će mnogo ređe tražiti lekarsku pomoć nego oni koji imaju osiguranje. Izveštaj je naveo: „Ironično je što u vremenu kada naša zemlja utvrđuje ’Povelju o pravima pacijenta‘ još uvek nemamo utvrđeno pravo da se bude pacijent.“

Londonski srednjovekovni zoološki vrt

Iskopavanja ispod čuvenog londonskog Tauera otkrila su nove detalje o „srednjovekovnoj menažeriji u kojoj je bilo jako puno životinja“, izveštava londonski The Sunday Times. Istraživači kažu da postoji dokaz da je 100 različitih vrsta, uključujući i nosoroge, antilope, tigrove, nojeve, zmije i aligatore, nekada držano ispod onoga što je sada Zapadna kula. Stručnjaci već neko vreme znaju za postojanje zoološkog vrta, ali novo istraživanje na kraljevskom univerzitetu i u arhivama crkve, zajedno sa informacijama prikupljenim iskopavanjima, razjasnili su mnogo stvari. Menažeriju je oko 1210. osnovao kralj Džon, a zatvorena je 1835. kada je u Ridžents parku otvoren Londonski zoološki vrt. Neke životinje su tada premeštene u novi zoološki vrt dok su druge otpremljene za Ameriku. Svoj dugi vek menažerija uglavnom duguje interesovanju monarha koji su nasleđivali jedan drugog, i relativnoj stabilnosti države. Džefri Parnel, glavni arhivista u Taueru, kaže: „To je bila londonska predstava s nesumnjivo najdužim repertoarom, koja je vekovima zabavljala i kraljevsku porodicu i običan narod.“

Pravda u tren oka

Trojica sudija iz države Espirito Santo u Brazilu, testiraju jedan kompjuterski program koji je tako napravljen da pomogne u deljenju pravde u tren oka, izveštava časopis New Scientist. Ovaj program, nazvan Elektronski sudija, radi na laptopu. Kada se dogodi neka manja nezgoda, policija poziva sudiju i jednog sudskog službenika na mesto događaja. Program je tako napravljen da pomogne sudiji da proceni dokaze i odmeri pravdu baš tamo na licu mesta. To radi tako što sudiji postavlja niz pitanja, kao što su: „Da li se vozač zaustavio na crveno svetlo?“ ili „Da li je vozač konzumirao alkohol iznad zakonom dozvoljene granice?“ On zatim štampa svoju odluku i obrazloženje. Prema časopisu New Scientist, program takođe može da „odredi novčanu kaznu, da naredi da se isplati odšteta i čak može da preporuči zatvorske kazne“. Mnogi se nadaju da će kompjuterski program pomoći sudijama da budu efikasniji, te da će tako doprineti da se smanji teret pretrpanog brazilskog pravosuđa.

Voda kao podstrek za prodaju

Neki trgovci u Indiji iskoristili su nedavnu sušu da bi privukli mušterije. Oni za kupovinu glavnih kućnih aparata nude besplatnu vodu. The Times of India je izvestio o jednom trgovcu koji je svakoj mušteriji koja kupi peć, frižider, mašinu za veš ili televizor, obećao da će tokom dva letnja meseca, četiri dana u sedmici imati po 500 litara vode. Jedna druga radnja je za svaku kupovinu frižidera ili televizora ponudila ’besplatnu vodu do kraja leta‘. Zbog jedne od do sada najgorih nestašica vode, u severozapadnom delu države Gudžarat ispostavilo se da je voda bila mnogo primamljivija od darova u zlatu, srebru ili besplatnim odmorima. Biznismeni iz grada Rajkota su tvrdili da je nuđenje vode kao podstreka povećalo prodaju tri puta.

Misterija dijamanta rešena

Najtvrđa prirodna materija poznata čovečanstvu, dijamant, formira se kada je ugljenik izložen visokim temperaturama i pritisku. Ali šta sam dijamant postaje kada se stavi pod pritisak? Naučnici su pokušavali da odgovore na to pitanje čak 40 godina — to jest, sve doskora. „Ispostavilo se da kada se pod odgovarajućim uglovima izloži dovoljno velikom pritisku“, izveštava The Buffalo News, „najtvrđa poznata prirodna supstanca se pretvara u grafit, u isti ugljenik... od kojeg je i formirana.“ Naučnici kažu da se nadaju da će ono što su naučili kroz svoje eksperimente iskoristiti za pravljenje boljih alata s dijamantima.