Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Nju Grejndž — više pitanja nego odgovora?

Nju Grejndž — više pitanja nego odgovora?

Nju Grejndž — više pitanja nego odgovora?

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ IRSKE

U RANOJ irskoj literaturi, to mesto je nazvano Bru na Boin, što znači „kuća ili palata na Bojnu“. Danas na ovom misterioznom području smeštenom na jednom zavoju reke Bojn, na oko 30 kilometara severno od Dablina, nalaze se neke od najvećih ikada otkrivenih grobnica u svetu. Jedna od njih se zove Nju Grejndž. Niko ne zna tačno koliko je ona stara — iako neki misle da je starija od velike piramide u Gizi (Egipat). Svake godine u vreme zimske kratkodnevice turisti se okupljaju kod Nju Grejndža da vide zaista spektakularan dokaz veština drevnih naroda.

Zašto je sagrađen?

Ovaj misteriozni spomenik je očigledno bio veoma važan za njegove graditelje. (Vidite okvir na 24. strani.) Zašto su uložili toliko vremena, truda i sredstava? Zašto su sagradili ovu znamenitu grobnicu?

Bru na Boin se po svemu sudeći smatrao ne samo svetim pogrebnim mestom već i mestom za ritualno obožavanje. Profesor Majkl O’Keli koji je otkrio ovo mesto, rekao je: „Bru je bio povezan s Dagdom, dobrim bogom; njegovom ženom Boan; i njegovim sinom Ongusom; svi su pripadali narodu Tuata de Danan za koji se kaže da je nastanjivao Irsku pre nego što su došli Gali to jest Kelti i da se kasnije povukao na irske bedeme i utvrđenja gde su živele vile. Smatrani su... natprirodnim bićima koja su mogla činiti i činila su dela koja su iznad moći smrtnika“ (Newgrange — Archaeology, Art and Legend).

Boan je mitska boginja po kojoj je reka Bojn dobila ime. Pošto je s tri strane pogrebne humke bila reka, graditelji su možda verovali da će Boan štititi to mesto od zla. Prema rečima istraživača Martina Brenana, oni su možda mislili da neki od bogova stvarno prebivaju u toj humci. U stvari, on kaže da najranija mitologija ukazuje na to da se za humke „mislilo da su prebivališta živih bogova koji su začeti i rođeni tamo“ (The Stars and the Stones).

Ali Nju Grejndž je bio više od neke grobnice za mrtve i prebivališta za bogove. On se svrstava među najstarije astronomske spomenike u svetu. S velikom preciznošću, arhitekte su u grobnici napravile jedan dug hodnik i odaju s posebnim mestom prema horizontu na kom u vreme zimske kratkodnevice izlazi sunce. Zatim su ostavili jedan poseban otvor iznad ulaza u grobnicu. To je omogućavalo da zraci sunca prodiru i u najdublje delove grobnice.

Turisti se i dan-danas okupljaju u Nju Grejndžu tokom zimske kratkodnevice, kada sunčeva svetlost oko 15 minuta prodire u unutrašnju odaju. Kler Tafi, direktor turističkog centra Bru na Boin rekao je: „Neki ljudi veruju da je prodiranje sunčeve svetlosti u unutrašnjost humke predstavljalo neku vrstu spajanja boginje zemlje i božanstva sunca, i da su u to vreme ljudi mislili da će to doprineti plodnosti zemljišta.“

Enigma rezbarija od kamena

Koliko nam je poznato misteriozni graditelji grobnice nisu ostavili nijedan pisani dokument. Ali su ostavili tragove u vidu izuzetnih rezbarija u kamenu. Klesali su spiralne i cikcak oblike, pravougaonike, trouglove, zakrivljene linije, krugove i druge oblike, verovatno koristeći samo komad kremena ili kvarca i čekić od kamena. Brenan naziva njihovu ostavštinu Irskoj „najvećom kolekcijom megalitske umetnosti na svetu“.

Neki misle da te zagonetne rezbarije mogu da se protumače i da one odražavaju stručno poznavanje astronomije. Brenan misli da one opisuju delovanje Sunca i Meseca. „Verovatno su se... humke i simboli smatrali nečim što je posvećeno Suncu i Mesecu“, kaže on. „Samo ovo saznanje u velikoj meri objašnjava tu umetnost.“ Međutim, drugi stručnjaci se slažu s ranije citiranim O’Kelijem koji je pisao da su te rezbarije „za njih tada sigurno imale značenje, ali malo je verovatno da ćemo mi ikada znati koje je bilo to značenje. Ono mora ostati deo misterije u vezi s Bruom, to jest palatom drevnih bogova“.

„Veoma inteligentni ljudi“

Izgleda kao da u vezi s Nju Grejndžom postoje samo pitanja, ali ne i odgovori. Misterije povezane s graditeljima ove grobnice s hodnikom u Bru na Boinu u velikoj meri ostaju nerešene. Ali bar je jedna činjenica ustanovljena. Graditelji nisu bili primitivni ljudi. Zaista, O’Keli je rekao da su arhitekte, umetnici i zanatlije koji su radili na Nju Grejndžu „sigurno bili na visokom stepenu kulture“. Pisac Piter Harbison kaže da graditelji „ni u kom slučaju nisu bili neki primitivni pećinski ljudi iz popularnih legendi... Oni su bili veoma inteligentni ljudi“.

Istini za volju, ne znamo ko je sagradio Nju Grejndž u Bru na Boinu. Pa ipak, on pruža ubedljiv dokaz o domišljatosti i inteligenciji njegovih drevnih arhitekata i graditelja — ko god da su bili.

[Okvir/Slika na 24. strani]

Graditelji i građevina

Šta znamo o graditeljima Nju Grejndža? „Veoma malo“, rekao je Kler Tafi, direktor turističkog centra Bru na Boin. „Ali saznali smo nekoliko stvari. Znamo da su bili poljoprivrednici. Takođe su bili imućni — s obzirom da su im trebala sredstva da bi sagradili tako veličanstvenu grobnicu. I nisu imali metalne alatke.“

Koristeći ogromne kamene ploče koje su težile i do deset tona, graditelji su sagradili hodnik koji je bio dugačak otprilike 19 metara, visok 2 metra i dovoljno širok da čovek s lakoćom može proći kroz njega. Hodnik vodi u 6 metara široku odaju koja ima tri niše. Hodnik i odaja su u obliku dugačkog krsta.

Ovi dovitljivi drevni graditelji su koristili drugo masivno kamenje, bez maltera, da bi preko grobne odaje podigli zasvođen krov visok 6 metara. Zatim su iznad grobnice napravili jednu ogromnu humku čiji je prečnik 80 metara a visina 12 metara. Takođe su sagradili i potporni zid od velikog zaobljenog kamenja i stavili mu fasadu od kvarcnog šljunka. Oko ivica humke su postavili 97 ogromnih graničnih kamenova, teških od dve tone do pet tona. Nekada davno su ti kamenovi i ulaz u grobnicu bili zatrpani. Godine 1699. jedan radnik je tražeći kamenje nabasao na ulaz i tako je ova drevna grobnica s hodnikom bila ponovo otkrivena.

[Slika]

Ulaz u hodnik Nju Grejndža

[Mapa na 22. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Nju Grejndž

DABLIN

[Slike na 23. strani]

Gore: Sunčeva svetlost svake godine tokom zimske kratkodnevice oko 15 minuta prodire u unutrašnjost odaje

Ispod: Odaja iz ugla najdublje niše; zapazite tri uklesane spirale

[Izvor]

Sve slike na stranama 22-3 osim karte: Dúchas, The Heritage Service, Ireland

[Slika na 24. strani]

Bru na Boin — humka iz vremena megalitske umetnosti i grobnica u Nju Grejndžu

[Izvor]

Dúchas, The Heritage Service, Ireland