Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Lažni fosil

„Jedan fosilizovani skelet 200 m[iliona] godina starog predatora koji je nekada krstario morima iz jurskog perioda, 116 godina je krasio dvorane Velškog nacionalnog muzeja u Kardifu“, kažu britanske novine The Guardian. „Onda su kuratori u Kardifu zaključili da je ostacima morskog mesoždera ihtiosaura potrebno čišćenje — i shvatili su da su nasamareni.“ „Kada smo uklonili pet slojeva boje, shvatili smo da je to pažljivo izrađen falsifikat“, rekla je konzervator Kerolajn Batler. „To je bila kombinacija dve vrste ihtiosaura s dodatkom vešto falsifikovanih delova.“ Umesto da ga ukloni, muzej će ga izložiti kao primer lažnog fosila.

Zagađena planinska jezera

Planinska jezera nisu tako čista kao što se misli. „Čak su i najviša jezera, kao što je Švarcze iznad Soldena [Austrija], puna zagađivača“, izveštava nemački časopis natur & kosmos. Riba iz jezera na velikim nadmorskim visinama ima 1000 puta veći nivo DDT-ja nego riba s manjih nadmorskih visina. Zbog čega? Zbog toga što u tropskim zemljama otrovne hemikalije isparavanjem dospevaju u vazduh i onda ih vazdušne struje nose u druge delove sveta. Čestice DDT-ja se kondenzuju nad hladnim područjima — kao što su planinska jezera — i u vidu padavina dospevaju na zemlju. Časopis kaže da „ledena planinska jezera deluju poput ledenih zamki koje hvataju DDT iz atmosfere“. DDT — insekticid koji je otrovan za ljude i životinje — u Evropi je zabranjen već više od 20 godina, ali se u zemljama u razvoju još uvek koristi.

Unikatni nadgrobni spomenici

„Ekscentrični nadgrobni spomenici jesu nova moda“, navodi se u francuskim novinama L’Express. Proizvođači nadgrobnih spomenika nude da podignu unikatne spomenike u 25 različitih boja, novih oblika i od materijala kao što su obojeno staklo ili metal. U spomenike koji su već napravljeni spada skulptura padobrana, psa i krave, olupine voza i ogromnog bureta — koje je naručio jedan trgovac vinom. Jedna velika kompanija kaže da pravi barem 80 kopija motocikala godišnje kojima se ukrašavaju grobovi. Prema ovom članku, lokalni propisi dozvoljavaju samo nadgrobni kamen ili ploču, ali francuski zakon podržava individualna verovanja i vlasnicima parcele na groblju daje „slobodu da grade“.

Čuvajte se olova u nakitu

„Ako izgleda da vaše dete žvaće ili sisa nakit koji sadrži olovo, nakit odmah bacite“, savetuje jedan izveštaj Zdravlja Kanade. Laboratorijski testovi jeftine bižuterije koja se obično kupuje deci, otkrili su da je u većini primeraka sadržaj olova bio u rasponu od 50 do 100 posto. Izveštaj kaže „da unošenje čak i malih količina olova može imati štetne posledice na razvoj intelekta i ponašanja kod odojčadi i male dece“. Naravno, sadržinu olova je teško utvrditi bez pribora za testiranje. Onda, s obzirom da je cena nakita za decu obično niska, najbolja strategija može biti ona koju preporučuju novine National Post: „Ako vam je sumnjivo, bacite ga.“

Prirodno stanište — ključ za očuvanje

„Zaštita staništa [je] ključ za očuvanje životinjskog sveta“, kažu novine Times of Zambia. Izveštaj kaže da je uništavanje staništa faktor koji najviše utiče na pad populacije životinjskog sveta. Među uzroke ovog problema spadaju „preterana ispaša, požari, erozija zemljišta [i] obrađivanje zemlje“. „Poljoprivreda je očigledno važna i ne postoji način na koji bismo je mogli eliminisati“, objašnjava članak. Ali prirodna staništa bi se mogla očuvati u područjima gde zbog „lošeg zemljišta od poljoprivrede nema mnogo koristi“, kaže Times. Kada se domaće životinje dovedu na ova područja, one imaju problema da se izbore s parazitima kao što su krpelji i grinje, ali „divlje životinje imaju prirodan način da se bore protiv ovih štetočina“; od valjanja u blatu i po prašini do toga da ih ptice čiste svojim kljunom.

Svedoci dobili sudsku pobedu u Rusiji

The New York Times od 24. februara 2001. je izvestio: „Danas [23. februara] Jehovini svedoci su na moskovskom sudu izvojevali pobedu nad svojim tužiocima koji su, na osnovu zakona iz 1997. o zabrani religioznih sekti koje podstiču na mržnju i netoleranciju, želeli da se ova grupa zabrani, i ta pobeda može imati dalekosežne rezultate.“ Suđenje je bilo obustavljeno 12. marta 1999. i pet stručnjaka je bilo određeno da prouče verovanja Svedoka. Slučaj je bio obustavljen skoro dve godine. Nakon što je nastavljen 6. februara 2001, sudu je trebalo manje od tri nedelje da utvrdi da su optužbe tužioca neosnovane. Međutim, tužioci su tražili od Moskovskog gradskog suda da zakaže ponovno suđenje. Taj zahtev je odobren 30. maja i slučaj je ponovo vraćen u sudnicu. „Ruska pravoslavna crkva, koja se ogorčeno protivi misionarskoj aktivnosti“, kaže Los Angeles Times, „bila je jedna od glavnih pobornika religioznog zakona iz 1997, koji je mnoge denominacije primorao da prođu kroz težak proces registracije.“

Zarađivanje na poklonjenoj odeći

„Samo mala količina“ poklonjene odeće zaista stigne do onih kojima je stvarno potrebna, kažu nemačke novine Südwest Presse. U Nemačkoj se svake godine pokloni preko 500 000 tona odeće da bi se pomoglo onima koji su u potrebi. Ali, organizacije koje sakupljaju odeću uglavnom je prodaju trgovačkim preduzećima, što od poklonjene odeće pravi posao koji donosi nekoliko stotina miliona nemačkih maraka. Organizacije koje sakupljaju poklonjene stvari često ne znaju šta se događa s poklonjenim stvarima. Ovaj članak kaže: „Ako hoćete da budete sigurni da će vaša odeća stvarno koristiti siromašnima, moraćete sami da im je date ili ćete morati da je u krizna područja pošaljete osobama od poverenja.“

Zašto deca imaju poteškoće s komunikacijom

Prema novinama Berliner Morgenpost, portparol udruženja pedijatara u Berlinu svaljuje krivicu za probleme koje mladi imaju s komunikacijom na prekomerno gledanje televizije i korišćenje kompjutera. On kaže da deca, posebno predškolskog uzrasta, treba da provode manje vremena u gledanju TV-a ili u sedenju ispred kompjutera, a da više direktno komuniciraju s ljudima koji ih mogu stimulisati. Sem toga, britanski The Sunday Times kaže da jedno novo istraživanje ukazuje da je „sve više ljudi koji u svojim dvadesetim i tridesetim godinama pate od ozbiljnog gubitka pamćenja zbog sve većeg oslanjanja na kompjutersku tehnologiju“ i od nesposobnosti „da razlikuju bitno od nebitnog“.

Jezici koji nestaju

Brazilske novine Folha de S. Paulo izveštavaju da se jednim zajedničkim projektom Brazila i Nemačke planira da se dokumentuju urođenički brazilski jezici kojima preti nestajanje. Istraživači se nadaju da će stvaranjem digitalne banke podataka tekstova i zvukova sačuvati jezike trumaj, aueti i kvikuro. Prema lingvisti Arionu Rodrigezu, od 1 200 brazilskih urođeničkih jezika, preživelo je svega 180. Od njih, najmanje 50 jezika govori manje od 100 ljudi. U slučaju jezika maku jedina osoba koja ga govori jeste jedan 70-godišnji udovac koji živi na severu Brazila. Rodrigez kaže da je očuvanje urođeničkih jezika osnovno za očuvanje tradicionalne kulture naroda.

Problemi sa smećem u gradu Meksiko

Jedan skorašnji izveštaj u novinama El Universal iz grada Meksiko kaže da trideset posto smeća iz grada Meksiko ostaje na javnim putevima i na taj način postaje potencijalno štetan zagađivač. Aron Mastače Mondragon, ministar za životnu sredinu, ukazao je da se reciklira samo 10 posto smeća iz grada Meksiko i da oko 48 posto nije biološki razgradljivo. Prema podacima Nacionalnog instituta za reciklažu, kartonskoj etiketi je za raspadanje potrebno mesec dana; grani bambusa od mesec dana do tri meseca; pamučnom ubrusu od mesec dana do pet meseci; vunenoj čarapi jedna godina; obojenom drvetu malo više od godine; limenki 100 meseci; konzervi od 200 do 500 godina i staklenoj flaši više od milion godina.