Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Anatomija jednog zemljotresa

Anatomija jednog zemljotresa

Anatomija jednog zemljotresa

„TOLIKO SMO NAVIKLI DA ŽIVIMO NA ČVRSTOM TLU DA NAM SE PAMET POMUTI KADA ONO POČNE DA SE TRESE“ (THE VIOLENT EARTH).

„ZEMLJOTRESI spadaju među najrazornije i najmoćnije sile u prirodi“, zapaža The World Book Encyclopedia. Ta izjava nije preterivanje, jer energija koju oslobodi jedan snažan potres može biti i 10 000 puta veća od energije koju je proizvela prva atomska bomba! Ovaj užas postaje još veći kad mu se doda činjenica da se zemljotresi mogu dogoditi u bilo kom podneblju, u bilo koje doba godine i u bilo koje doba dana. I mada naučnici mogu pretpostaviti gde može doći do jakih potresa, oni ne mogu da odrede kada.

Do zemljotresa dolazi kada se pomeraju ogromne stene koje se nalaze ispod zemljine površine. Ovo se neprestano događa. Mnogo puta, seizmički talasi koji nastaju usled toga nisu dovoljno jaki da bi se osetili na površini zemlje, ali ih seizmografi mogu registrovati i zabeležiti. a U drugim prilikama, dolazi do pucanja stena i njihovog pomeranja što je dovoljno snažno da se površina žestoko potrese.

Ali zašto dolazi do neprestanog pomeranja u zemljinoj kori? „Jedno objašnjenje može se pronaći u tektonskim pločama, u jednom konceptu koji je potpuno promenio način razmišljanja naučnika koji se bave istraživanjem Zemlje“, kaže Nacionalni centar za obaveštavanje o zemljotresima (NEIC). „Sada znamo da se zemljina kora sastoji od sedam velikih ploča koje su izdeljene na veći broj manjih“, dodaje NEIC, „i sve se neprestano kreću u odnosu na druge, brzinom koja godišnje varira od 10 do 130 milimetara.“ NEIC dodaje da je većina zemljotresa ograničena na uzane pojaseve koji određuju granice ploča. To su mesta na kojima će se verovatno dogoditi 90 posto svih zemljotresa.

Magnituda i intenzitet

Jačina zemljotresa meri se njegovom magnitudom ili njegovim intenzitetom. Čarls Rihter je 1930-ih godina napravio skalu za merenje magnitude zemljotresa. Kako se povećavao broj seizmografskih stanica, tako su pravljene nove skale zasnovane na Rihterovoj ideji. Na primer, ono što se naziva skala momenta magnitude meri energiju koja se oslobađa u žarištu potresa.

Naravno, te skale ne pokazuju uvek stepen štete koju je zemljotres naneo. Uzmite u obzir zemljotres, koji je juna 1994. zadesio severnu Boliviju, čija je magnituda bila 8,2 jedinice Rihterove skale, a koji je, kako se navodi, ubio samo pet ljudi. S druge strane, potres u Tangšanu u Kini 1976. — s manjom magnitudom od 8,0 jedinica Rihterove skale — prouzrokovao je na stotine hiljada smrtnih slučajeva!

Za razliku od magnitude, merenje intenziteta pokazuje kako zemljotres deluje na ljude, objekte i okolinu. To je u pogledu toga kako utiče na ljude, mnogo slikovitiji opis ozbiljnosti jednog zemljotresa. Na kraju krajeva, sami potresi obično ne nanose povrede ljudima. Umesto toga, zidovi koji se ruše, gas koji curi ili prekinuti kablovi za struju, predmeti koji padaju i tako dalje, prouzrokuju najveći broj povreda i smrtnih slučajeva.

Jedan cilj seizmologa jeste da daju rana upozorenja o aktivnosti koja može dovesti do zemljotresa. Razvijen je digitalni program koji se zove Unapređeni sistem za seizmičko istraživanje i praćenje. Prema izveštaju CNN-a, taj sistem — zajedno s bržim pristupom informacijama i jačim softverom — pomoći će zvaničnicima „da gotovo istog trena odrede područja gde se dogodio najjači zemljotres“. To će, za uzvrat, vlastima olakšati da pošalju pomoć u pogođena područja.

Očigledno, kada su ljudi pripremljeni za zemljotres, smanjuje se broj povreda, oštećenja imovine se svode na najmanju moguću meru — i što je najvažnije — spasavaju se životi. Ipak, i dalje ima zemljotresa. Zato se postavlja pitanje: kako se ljudima pomaže da se izbore s posledicama?

[Fusnota]

a Seizmograf je naprava koja tokom zemljotresa meri i beleži kretanje tla. Prvi takav uređaj napravljen je 1890. Danas širom sveta funkcioniše više od 4 000 seizmografskih stanica.

[Tabela na 5. strani]

(Za kompletan tekst, vidi publikaciju)

Koliko zemljotresa?

Indeks Magnituda Godišnji prosek

Katastrofalan 8 i više 1

Razoran 7-7,9 18

Jak 6-6,9 120

Umeren 5-5,9 800

Slab 4-4,9 6 200*

Jedva osetan 3-3,9 49 000*

Neosetan <3,0 Magnituda 2-3:

oko 1 000 dnevno

Magnituda 1-2:

oko 8 000 dnevno

* Procena

[Izvor]

Izvor: National Earthquake Information Center By permission of USGS/National Earthquake Information Center, USA

[Izvor slike na 5. strani]

Seizmogram na stranama 4 i 5: Figure courtesy of the Berkeley Seismological Laboratory