Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Jedno veliko oko

Za zmijaču se verovalo da bez očiju opstaje u mračnim okeanskim dubinama. Istraživači su bili zbunjeni načinom na koji ovaj rođak morske zvezde prepoznaje grabljivice i zatim beži od njih. „Sada su naučnici otkrili njenu tajnu“, izveštava The New York Times. „Njen celi skelet formira jedno veliko oko.“ Zmijača koristi niz perlastih sočiva da bi, kako se veruje, formirala jedno veliko složeno oko. Osim toga, njena sićušna sočiva mogu „fokusirati svetlost bar 10 puta bolje od mikrosočiva koja se danas proizvode u laboratorijama“, kaže ovaj izveštaj. Ova studija pokazuje koliko priroda stvara veličanstvene materijale, koji u velikoj meri prevazilaze današnju tehnologiju“, kaže dr Džoana Ajzenberg, vodeći autor ove studije.

Izdržljive bakterije

Zemlja vrvi od života, čak i nekoliko kilometara pod zemljom, izveštava kanadski National Post. „Ove bakterije se nalaze tako duboko ispod Zemljine površine da bi kišnici trebalo 50 000 godina da dopre dole do njih“, kaže profesor Teri Bevridž sa Gvelfskog univerziteta. „Tamo nema ni svetlosti ni fotosinteze, ni složenih šećera, a ni proteina s kojima bi mogle da se hrane. Kako ove bakterije opstaju? Prema časopisu Post, istraživači iz Kanade i SAD otkrili su da bakterija Shewanella prianja uz oksid gvožđa i isisava „elektrone tog minerala da bi dobila energiju neophodnu za metabolizam da bi preživela“. Naučnici procenjuju da na desetine hiljada različitih mikroba živi duboko u zemlji, ali da je u potpunosti identifikovano manje od 10 posto njih.

Oživljavanje spavaće bolesti

„Istraživači upozoravaju na to da se spavaća bolest iznova pojavila u alarmantnoj meri u nekim delovima Afrike“, izveštava British Medical Journal. Pjer Katan iz Udruženja za suzbijanje tripanosomijaze u Africi, kaže: „Smatra se da je šezdeset miliona ljudi u opasnosti, ali je samo tri do četiri miliona pod nadzorom, što ima za posledicu oko 45 000 novih slučajeva godišnje. Procenjuje se da je trenutno obolelo najmanje od 300 000 do 500 000 ljudi.“ Ovu bolest, za koju se tokom 1960-ih verovalo da je skoro iskorenjena, na ljude prenosi cece-muva. Područja koja se smatraju najugroženijim i gde je potrebna međunarodna pomoć jesu Angola, Demokratska Republika Kongo i južni deo Sudana.

Česi okreću leđa religiji

Brojke koje je objavila Statistička služba Češke Republike pokazuju da je mnogo ljudi u češkom društvu u proteklih deset godina okrenulo leđa religiji. Na primer, godine 2001. samo se 2,7 miliona Čeha izjasnilo da su rimokatolici, u poređenju sa 4 miliona 1991. Tokom istog tog perioda, jevanđelistička crkva i husitska crkva takođe su pretrpele gubitak od 32, odnosno 46 posto. Zbog čega je došlo do ovog pada? Ubrzo nakon pada komunizma, Česi su osetili slobodu da se smatraju članovima crkve. Međutim, danas skoro 60 posto češke populacije tvrdi da nisu religiozni. Sadašnja Češka, koja je nekada bila dom dobro poznatog religioznog reformatora Jana Husa, sada je postala jedna od najnereligioznijih zemalja Evrope.

Iščezava etika rada

„Pedeset pet posto intervjuisanih direktora [u Sjedinjenim Državama] kažu da će opadanje etike rada imati teške posledice na uspeh korporacija u budućnosti“, izveštava časopis Futurist. Veliki broj činjenica može dovesti do takvog opadanja, kaže ovaj časopis, što uključuje i decu koja su „posmatrala svoje roditelje koji su ostajali lojalni svojim poslodavcima, a na kraju bili otpušteni“. To je navelo mnoge koji su rođeni tokom 1960-ih da na posao gledaju kao na „sredstvo za postizanje svojih ciljeva: novca, zabave i dokolice“. Ovaj članak kaže da iz tih razloga „siguran posao i veća plata nisu više motivaciona sila kao nekad“. Dva savremena simptoma iščezavanja etike rada kod radnika jesu kašnjenje na posao i zloupotreba bolovanja.

On-lajn pogrebna služba

Jedna on-lajn služba sada omogućuje da se posećuju virtualna groblja u sajber-prostoru, izveštava The Japan Times. Prijatelji i rođaci mogu preko Interneta odati poštovanje umrlome. Na kompjuterskom ekranu pojavljuje se slika jednog nadgrobnog spomenika zajedno s fotografijom i kratkim tekstom o umrlome. Obezbeđen je i prostor tako da posetioci mogu da ostave poruku. Da bi se izašlo u susret posetiocima koji su budisti, pritiskom na miša može da se priloži voće, cveće, mirisni štapići i alkoholna pića. Prema Tadašiju Vatanabeu, predsedniku firme koja pruža ove on-lajn pogrebne usluge, „neki kažu da je ovo veoma dobra ideja za ljude koji ne mogu tako često otići na groblje, kao što je slučaj sa onima koji žive u inostranstvu“.

Upozorenje sa Arktika

„Do sredine ovog veka biće ozbiljno oštećeno do 80 posto osetljivog arktičkog područja na planeti ukoliko tamo ne bude usporena industrijalizacija“, izveštavaju kanadske novine The Globe and Mail. Izveštaj Programa UN za zaštitu životne sredine komentariše o sve težim posledicama ljudskog razvoja na celokupno arktičko područje. Prema tom izveštaju, ako se industrijski razvoj nastavi istim tempom kao što je bilo od 1940. do 1990, posledice će biti pogubne. Kaže se da ova šteta ima potencijal da se proširi i na druga područja pošto su mnoge arktičke životinje selice. „Već je“, kažu ove novine, „između 10 i 15 procenata celokupnog arktičkog područja [teško] pogođeno industrijskim razvojem.“

Sve veća gojaznost kod dece

„Tokom protekle decenije skoro da se udvostručio broj tek prohodale dece koja imaju višak kilograma“, kaže londonski The Times, komentarišući o nedavnoj anketi koju je objavio British Medical Journal. „Skoro više nego svako peto dete mlađe od četiri godine ima višak kilograma, a skoro svako deseto je svrstano u gojazne.“ Dr Piter Bandrid s Liverpulskog univerziteta kaže da mnoge majke svojoj tek prohodaloj deci daju „gotova jela s većim sadržajem masti“, te ih zabavljaju tako što ih postave pred TV. Kada postanu školarci, mnoga od ove dece ići će u školu kolima umesto da pešače, i radije će gledati TV umesto da se nakon nastave igraju napolju. „Prvi put se susrećemo sa ovolikim brojem slučajeva povećane telesne težine tokom detinjstva“, kaže Bandrid.

Ponovo potvrđen informisani pristanak pacijenta

Deset godina nakon prve odluke, u januaru 1991, italijansko Ministarstvo zdravlja je ponovo utvrdilo da se transfuzije krvi ne mogu dati dok se od pacijenta ne zatraži informisani pristanak. Ova odredba, doneta 25. januara 2001, i objavljena u Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana, glasi: „Nakon što je informisan o tome da transfuzije krvi i krvnih komponenti i/ili davanje derivata krvi mogu biti rizični, primalac koji podleže takvoj proceduri mora prethodno pismeno izjaviti da li pristaje na to ili ne.“

Buduće majke pod fizičkom pretnjom

„Za napade od strane supruga ili nevenčanog partnera, sada se zna da nanose više štete majci i detetu od svih zdravstvenih komplikacija koje lekari obično pokušavaju da identifikuju i leče tokom trudnoće“, kaže londonski The Independent. „Jedna studija o nasilju u porodici u Britaniji koju je vodio Kraljevski koledž za akušerstvo... otkrila je da jedna trećina svih napada na žene otpočinje onda kada su trudne. Postoji sve više dokaza o tome da ljubomora, izazvana budućim dolaskom bebe, neke muškarce nagoni na nasilje.“ „Bili smo šokirani kada smo videli ove cifre koje se odnose na Ujedinjeno Kraljevstvo“, rekao je profesor Džejms Drajf s Kraljevskog koledža za akušerstvo. Jedna slična studija u Sjedinjenim Državama otkrila je da je uzrok smrti kod svake pete trudnice ubistvo, koje je „najuobičajeniji uzrok smrti među [tamošnjim] trudnicama“.