Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogrešno usmerena pomoć?

Neki napori da se japanske morske kornjače očuvaju od izumiranja dovedeni su u pitanje, beleži The Daily Yomiuri. Kada se jaja kornjače izvade iz peska, stave u inkubator da bi se razvila a zatim kornjače puste u more, to može zaista poremetiti urođenu sposobnost kornjača za navigaciju. Kornjače koje se izlegu na prirodan način „dok se gegaju po pesku otkrivaju magnetizam Zemlje, razvijajući na taj način instinkt za pravac“, izveštavaju ove novine. „Veštačko izleganje podrazumeva da se mladunci kornjače drže u zatvorenom prostoru pre nego što se premeste u prirodnu sredinu okeana, što ih sprečava da razviju urođeni osećaj za orijentaciju i sposobnost navigacije u okeanu.“

Taj tako važan osmeh

„Jedan običan osmeh je najbolji način da zadobijete prijatelje i utičete na ljude“, izveštava londonski The Times. Jedna državna anketa koja je sprovedena za „Royal Mail“ otkriva da prva stvar koju većina ljudi zapazi kod nekoga jeste njegov ili njen osmeh. Skoro polovina anketiranih je rekla da ne bi mogli poslovati ni sa kim ko izgleda neprijateljski nastrojen. Posebno direktorke unapređuju zaposlene koji se osmehuju. Brajan Bejts, koautor knjige The Human Face, kaže: „Ovo istraživanje pokazuje koliko je osmehivanje važno u društvu. Spremniji smo da svoje poverenje, nadu i novac podelimo sa osobama koje se osmehuju.“ Osmeh povećava u telu stvaranje endorfina koji smiruju bol, dodao je, i osobe koje se spontano osmehuju „imaju uspešniji privatni život i karijeru“.

Najprecizniji sat

Jedan tim naučnika iz Sjedinjenih Država proizveo je sat na bazi jona žive, koji je „precizan u femtosekundu — što je najmanja jedinica vremena koja se obično koristi u nauci“, izveštava londonski The Times. Kaže se da je „oko 1000 puta precizniji od atomskog sata koji se koristi za regulisanje kooridinatnog univerzalnog vremena (KUV), koje je svetski standard za tačno merenje vremena“. Fizičar Skot Didams objašnjava: „Direktne primene će se najviše odnositi na fundamentalnu fiziku kako bismo imali mnogo bolje razumevanje svemira.“ Tokom vremena će imati koristi i telefonske mreže i navigacioni sateliti. Dok Didams tvrdi da je ovaj uređaj koji meri vreme „najtačniji sat na svetu“, on kaže da postoji mogućnost da se napravi čak i tačniji.

„Najtačniji popis stanovništva“?

Popis stanovnika Sjedinjenih Država u 2000. nazvan je „najtačniji popis u istoriji“, izjavljuje The Wall Street Journal. Međutim, „ukupan popis 2000. obuhvata i 5,77 miliona ljudi, za koje Odeljenje za popis stanovništva veruje da postoji, ali zapravo nisu pronađeni.“ Te novine objašnjavaju: „Kada nisu pristigli odgovori sa adresa za koje se mislilo da su nastanjene, Odeljenje je jednostavno ’naredilo‘ svojim kompjuterima da ’pridodaju‘ ljude, i to na osnovu različitih indicija, što je uključivalo i odgovore njihovih komšija.“ Ovo je učinjeno čak i kada službenici nisu bili sigurni da na toj adresi neko živi. Pretpostavke su mogle uključivati broj ljudi koji su tamo živeli, njihovu starost, pol, rasu i bračno stanje. Jedan službenik je izjavio da se smatralo da su one tačne, „jer slični ljudi vole da žive jedni blizu drugih“. U nekim državama je ovaj broj pridodatih Amerikanaca bio preko 3 posto od ukupnog broja, i to pridodavanje je korišćeno da bi se upotpunila rasna kategorija od preko 11 miliona ljudi.

Smrtonosno drveće?

U Francuskoj je vođena borba oko toga šta će biti s nekih 400 000 stabala koji oivičavaju seoske puteve. Sve više se misli da je drveće pored puta krivo za smrt u saobraćajnim nesrećama. Od 7 643 smrtna slučaja na putu u 2000. godini, 799 je izazvano udarom u drvo, izveštava francuski časopis L’Expres. Neki, međutim, tvrde da drveće nije pravi uzrok smrti, već alkohol i prevelika brzina. Pa ipak, predviđeno je da se poseče između 10 000 i 20 000 stabala koja su zasađena na manje od dva metra od ivice puta. Ukazujući na uvodni članak u časopisu The Wall Street Journal koji se bavio ovom temom, članak ranije spomenutog francuskog časopisa napomenuo je da izgleda da su drveća počinila „ozbiljan zločin jer se nisu pomerila s puta pred pijanim vozačima“.

Kinesko pismo— umetnost koja izumire?

„Kineski znaci, koje su kineska deca generacijama s mukom učila napamet, suočavaju se sa svojom dosad najvećom opasnošću— kompjuterima“, izjavljuje londonski The Daily Telegraph. „Članovi kineske obrazovane elite, koji su se oduvek ponosili svojim znanjem napamet 6 000 znakova, zaboravljaju da pišu. Oni još uvek mogu čitati, ali ako im oduzmete njihove kompjutere mnogi će otkriti da im je stao mozak.“ Ovaj sindrom je nazvan „’ti bi vang zi‘ — ili zaboraviti znak čim prestanete da pišete“. Do 1980. skoro se sve pisalo rukom, ali otada, moderan softver je omogućio da kineski znaci budu uneseni običnom tastaturom. Kao posledica toga, umetnost pisanja rukom tih lepih znaka, što je bila jedna visoko cenjena veština za koju je rečeno da otkriva čovekovu unutrašnjost, umire i „izaziva uzbunu kod lingvista, psihologa i roditelja“.

Dijeta kod mladih

Nedavna anketa sprovedena među 1 739 kanadskih devojaka, koje imaju od 12 do 18 godina, otkriva da 27 procenata pokazuje simptome poremećaja u ishrani, kažu novine Globe and Mail. Učesnici iz gradskih, prigradskih i seoskih naselja ispunili su upitnik o stavovima prema hrani i o nezadovoljstvu svojim izgledom. Podaci pokazuju da se neke devojke, kao što su 12-godišnjakinje, da bi smršale, prejedaju i prazne organizam (izazivajući povraćanje) ili koriste tablete za dijetu, laksative i diuretike. Prema rečima dr Dženifer Džons, naučnog istraživača sa Odseka za zdravlje Univerziteta u Torontu, naročito devojke „treba da razviju zdrav stav prema hrani i vežbanju. Potrebno je da uče o svom telu i o tome da tela koja gledaju na reklamnim panoima, časopisima i rok video-spotovima nisu normalna“. Globe dodaje da „mnoge tinejdžerke nisu svesne da je normalno da se masnoća nagomilava tokom puberteta i da je to neophodno za normalan razvoj“.

Tablete u učionici

Nemački list Südwest Presse izveštava da sve više i više dece uzima tablete da bi izašli na kraj sa sve većim pritiscima u školi. Kaže se da u osnovnim školama svako peto dete uzima sredstva za smirenje ili lekove za poboljšanje uspeha. U srednjim školama to čini svaki treći učenik. Međutim, Albin Danhojzer, predsednik Udruženja bavarskih nastavnika, tvrdi da je uzimanje lekova da bi se savladao stres ili da bi se poboljšali rezultati loš izbor, zato što to ne pomaže deci da reše svoje probleme. On savetuje roditelje da ne zahtevaju previše od svog deteta već da „misle na njegovo fizičko i metalno zdravlje kao i na njegov razvoj u jednu stabilnu ličnost“.

Dosadan korov stavljen u upotrebu

„Korovi poput vodenog zumbula, lantane i partenijuma dovode uzgajivače do očaja zbog svoje neuništivosti“, izjavljuje India Today. Otkad su je Britanci doneli u Indiju 1941. da bi je koristili kao živu ogradu, Lantana camara zauzima više od 100 000 hektara zemlje i gotovo ju je nemoguće iskoreniti — bilo ručno, hemijski ili biološki. Otrovno dejstvo ovog korova sprečava rast drugih biljaka i posle njihove invazije čitava se sela moraju iseliti. Međutim, korov se za seljane iz Lačivale pokazao ekonomski vrednim. Lanatana je zajedno s blatom korišćena za podizanje kuća i kokošinjaca. Kada se skine kora, od korova otpornog na štetočine i insekte, pravi se izvanredan nameštaj i korpe. Lišće lantane se koristi kao sredstvo protiv komaraca i od njega se prave mirišljavi štapići. Koren ove biljke u prahu koristi se u borbi protiv zubne infekcije.

Uticaj beznadežnosti

„Zašto neki ljudi umiru dok drugi, koji su isto tako bolesni i dalje žive?“, pita dr Stiven L. Stern sa odeljenja psihijatrije u Centru za zdravstvena i naučna istraživanja pri Teksaskom Univerzitetu u San Antoniju. „Jedan odgovor na ovo pitanje možda leži u prisustvu ili odsustvu nade.“ Ispitivanje sprovedeno kod 800 odraslih Amerikanaca ukazuje da beznadežnost često vodi do prevremene smrti. Međutim, naučnici ukazuju da se uticaj beznadežnosti razlikuje od čoveka do čoveka i da zavisi od činilaca kao što su iskustva iz detinjstva, sklonost ka depresiji, kulturno poreklo i ekonomska sigurnost.