Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta je geodezija?

Šta je geodezija?

Šta je geodezija?

EGIPĆANI su ih zvali „oni koji rastežu užad“. Ko su bile te osobe? Bili su to članovi jednog drevnog esnafa u čijoj je nadležnosti bilo da svake godine nakon što bi se Nil izlio pomere međe zemljišnih parcela radi poreza. Oni su bili preteče današnjih stručnjaka zvanih geodeti.

Danas se geodeti često mogu videti duž puteva i na gradilištima. Možda se pitate: ’Šta je zapravo geodezija?‘

„Geodezija obuhvata dva glavna polja rada“, navodi se u delu Science and Technology Illustrated. To su (1) merenje onoga što već postoji, beleženje gde je to smešteno i korišćenje tih podataka u izradi karata odnosno opisa; ili obratno, (2) utvrđivanje orijentira kako bi se postavile granice ili vodio građevinski projekat u skladu s tim planom odnosno opisom. Geodezijom se utvrđuje ili označava položaj tačaka na zemljinoj površini, ispod nje pa čak i iznad zemljine površine.

Istorijat geodezije

Očigledno je prvo označeno parče zemljišta bilo Edenski vrt. Biblija ukazuje da su i u Izraelu postojali geodeti koji su utvrđivali granice i vlasništva. Poslovice 22:28 kažu: „Ne pomiči staru među što su oci tvoji postavili.“ Rimljani su čak imali i boga koji se zvao Termin, koji je čuvao granice i čiji je simbol bio kamen.

Rimski vodovodi i putevi, od kojih mnogi još uvek postoje, svedoče o izuzetnim dostignućima starih Rimljana na polju geodezije. Bez nekih posebnih instrumenata, rani geodeti su postigli neke zadivljujuće rezultate. Oko 200. pre n. e., grčki astronom, matematičar i geograf, Eratosten, izračunao je obim Zemlje.

Oko 62. n. e., u svojoj knjizi Dioptra, Heron iz Aleksandrije je prikazao primenu geometrije, koja doslovno znači „zemljine mere“, u geodeziji. U periodu između 140. i 160. n. e., Klaudije Ptolemej je koristeći metod koji je postavio Hiparh, registrovao oko 8 000 mesta u tada poznatom svetu zajedno s njihovim geografskim širinama i dužinama.

U 18. veku je porodica Kasini tek u četvrtoj generaciji uspešno dovršila prvo naučno geodetsko merenje Francuske i napravila La Carte de Cassini. Knjiga The Shape of the World objašnjava da je „Francuska predvodila u naučnoj kartografiji; Britanija je bila na drugom mestu, a Austrija i Nemačka bile su negde iza njih. Geodetsko merenje država u ostalom delu Evrope steklo je popularnost tokom prvih decenija devetnaestog veka“. Van Evrope je 1817. sprovedeno Veliko trigonometrijsko merenje Indije kako bi se Indija unela u karte. Ovo merenje je vodio Džordž Everest, po kome je kasnije nazvana najviša planina na svetu.

Neki uslovi pod kojima su radili ovi rani geodeti, daleko su bili od idealnih. Delo Historical Records of the Survey of India, u kome su prikupljeni podaci do 1861, otkriva da je geodetski tim bio pogođen groznicom i da se jedva tek svaki 70. član vratio u Englesku. Druge su napadale divlje životinje ili su gladovali. Pa ipak, privlačili su ih rad na otvorenom i određena mera nezavisnosti koju im je pružao geodetski rad.

Jednu grupu Indijaca, poznatu kao Panditi, istorija pominje po izuzetnom zalaganju u Nepalu i na Tibetu. S obzirom da su razne odredbe i sporazumi zabranjivali ulazak stranaca u ove zemlje, ovi geodeti su se pravili da su budističke lame, to jest sveštenici samo da bi ušli. Za ovaj tajni zadatak svaki od njih se morao pripremiti tako što je naučio da pređe tačno 2 000 koraka u jednoj milji (1,6 kilometara). Pri tome je korišćena brojanica od 100 perli pomoću koje se merila brzina i udaljenost.

Mnogi, kao što su bivši američki predsednici Vašington, Džeferson i Linkoln donekle su izvodili geodetska merenja. Linkolnovom uspehu u politici neki u izvesnoj meri pripisuju i njegovom zalaganju na pordučju geodezije zbog čega je dolazio u blizak kontakt sa sunarodnicima.

Geodezija danas

Geodetska merenja koja obično vidimo u našoj okolini, danas se dele u tri kategorije. Prva je zakonska ili katastarska geodezija koja se bavi određivanjem zakonskih granica placeva. Kada neko zemljište treba da se isparceliše da bi se gradile kuće, ili kada vlada želi da utvrdi lokacije novih ulica, puteva ili auto-puteva, tada se angažuju geodeti da bi izdelili zemlju i napravili zakonske planove.

Druga vrsta geodezije je topografska geodezija. Ona obuhvata merenje i utvrđivanje veličine, oblika i kosine parcela kao i lociranje puteva, ograda, drveća, postojećih zgrada, podzemnih voda i instalacija i tako dalje. Građevinski inženjeri, arhitekte, konstruktivni inženjeri i drugi stručnjaci koriste tačne lokacije svih ovih objekata na zemljištu na kom treba graditi kao i oko njega. Ove informacije im omogućuju da izrade odgovarajuće planove koji će u nekim slučajevima obuhvatati i ono što već postoji na zemljištu.

Kada su nacrti, dozvole, planovi i sve ostalo spremni da bi se započelo s gradnjom, još uvek je važno gde će šta tačno biti. Tada prolaznici mogu videti i treću kategoriju geodezije na delu, takozvanu građevinsku geodeziju. Ovde geodeti obeležavaju sve važne tačke, linije i oznake za visinu za građevinske radnike, da bi se zasiguralo da će svi podzemni vodovi i instalacije, putevi i ostalo biti baš tamo gde je planom predviđeno.

Merenje vršeno u malom obimu do 19 kilometara zove se niža geodezija. Međutim, merenje vršeno u velikim razmerama jeste geodetsko merenje koje uzima u obzir zakrivljenost zemljine površine. Obično je ono deo državne geodetske mreže, koja je povezana s linijama geografske dužine i širine. a Ovakav posao se obavlja s izuzetnim stepenom tačnosti.

U savremenoj geodeziji su takođe počeli da se koriste i specijalni sateliti u sklopu sistema za globalno pozicioniranje. Pomoću lako prenosivih uređaja, geodeti sada mogu brzo i s velikom tačnošću da odrede položaje na zemljinoj površini. Druge vrste geodezije koje nam obično nisu tako poznate jesu fotogrametrijska geodezija, gde se teren fotografiše pomoću posebnih kamera koje su montirane na satelite i hidrografska geodezija, kojom se ucrtavaju linije obala i utvrđuje dubina i profil reka, jezera, okeana i drugih vodenih korita.

Važnost za nas

Na primer, most Golden Gejt u Kaliforniji (SAD), otvoren je 1937. Ponovo je premeren 1991. da bi se ubeležio njegov tačan položaj. Sada, ako se usled nekog zemljotresa most pomakne, može se izračunati opterećenje mosta i mogu se izvršiti popravke da bi se zasigurala stabilnost ove građevine i bezbednost ljudi. U manjem obimu, jedno skijaško odmaralište u Vermontu uposlilo je geodete da bi povećali bezbednost skijaških staza i da bi obezbedili vrhunske uslove skijanja.

Pored toga, koristeći podatke pribavljene sa satelitâ, pratiće se i promene na Zemljinoj kori na području Kine u nadi da će se smanjiti posledice zemljotresa po tamošnje stanovništvo. b Bilo da je u pitanju vaša kuća, putevi kojima vozite, kancelarija u kojoj radite ili škola u koju idete, za izgradnju svega toga verovatno je bio potreban rad geodeta.

Geodeti na jedan veoma konkretan način utiču na naš život. Od korišćenja užeta do satelita, oni nastoje da osmisle naš složeni svet i da u njega unesu red. I dok god gradimo i učimo o svetu koji je iznad i ispod nas, geodeti će nesumnjivo biti potrebni. Stoga, kad sledeći put vidite geodete kako rade duž nekog puta, znaćete nešto više o njihovoj uzbudljivoj profesiji.

[Fusnote]

a Za dodatne informacije o geografskoj dužini i širini, vidite članak „Te korisne imaginarne linije“, koji se pojavio u izdanju Probudite se! od 8. juna 1995.

b Za dodatne informacije vidite članak „Vulkani — jeste li u opasnosti?“ u izdanju Probudite se! od 8. maja 1996.

[Okvir/Slika na 22. strani]

Precizni instrumenti

Elektronski daljinomer — Meri razdaljinu stvarajući jedan elektronski snop ili puls koji se reflektuje ka instrumentu pomoću specijalnih ogledala postavljenih na mestu kojem treba utvrditi položaj.

Teodolit i tahimetar Teodolit (levo) meri uglove i ima mikroskop koji omogućuje sistemu sočiva, unutrašnjih ogledala i prizmi da s velikim uvećanjem prikažu veličinu uglova. Neki tačniji teodoliti mogu da prikažu veoma male uglove veličine jedne sekunde, što je isto kao kad bismo jedan krug podelili na 1 296 000 jednakih delova. Tahimetar (desno) takođe ima mogućnost da elektronski meri i beleži podatke prikupljene na terenu, uključujući i uglove, razdaljine i opise pojedinih stavki. Na kraju se te informacije mogu poneti u kancelariju i prebaciti u kompjuter radi izračunavanja i izrade nacrta.

[Slika na 21. strani]

Starinska libela

[Slika na 21. strani]

’Oni koji su rastezali užad‘ u Egiptu bili su preteče savremenih geodeta

[Izvor]

Borromeo/Art Resource, NY