Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Kako sačuvati život novorođenčadi

Svake godine četiri miliona beba umre u periodu od mesec dana nakon rođenja. Nemački časopis Bild der Wissenschaft izveštava da ovi smrtni slučajevi novorođenčadi „sačinjavaju više od 40 posto svih smrtnih slučajeva kod dece ispod pet godina“. Šta se može uraditi da bi se spasao život novorođenčadi? U studiji „U kakvom su stanju novorođenčad širom sveta“, predložene su neke ekonomične metode u koje spadaju jednostavne stvari kao što su da bebama bude toplo i da se s dojenjem počne odmah po rođenju, čime se jača imunitet na bolesti. Smrt se može sprečiti i poboljšanjem zdravlja budućih majki, od kojih mnoge prekomerno rade, neishranjene su i nisu se potpuno oporavile od prethodnog porođaja. „U zemljama u razvoju, gde se događa 98 posto svih slučajeva smrti novorođenčadi“, lokalno stanovništvo bi se moglo poučiti akušerskim veštinama. Ova studija kaže da bi „njihovi osnovni zadaci bili da budućim majkama daju smernice, da se brinu o higijeni i da daju vakcine“.

Svetionici se gase

„Baš kao što je sijalica zamenila sveću, tako su i automatski svetionici zamenili kršne svetioničare“, kažu novine Financial Post. „Sada izgleda da su čak i automatskim svetionicima odbrojani dani.“ Iako savremeni svetionici emituju snažno svetlo, koje se na moru može videti i sa udaljenosti od 30 kilometara, i iako su opremljeni automatskim sirenama za maglu da bi upozorili mornare da je blizu kopno, satelitska tehnologija omogućava moreplovcima da odrede tačno mesto gde se nalaze. Brodovi su sada opremljeni sistemima za globalno pozicioniranje koji služe umesto očiju kada posada ne može da vidi šta se nalazi ispred. Majk Klements, direktor Kanadske obalske straže u Sent Džonsu na Njufaundlendu, kaže da će sistemi za globalno pozicioniranje „verovatno učiniti svetionike suvišnim. Ne postoji nešto što se može uporediti [sa ovim sistemima]. Pomoću svetionika se ne možete orijentisati“.

Dečji govor

„Baš kao što deca roditelja koji čuju počnu da brbljaju sa oko sedam meseci... tako i deca koja odrastaju s gluvim roditeljima nemo brbljaju rukama oponašajući osnovni način komunikacije njihovih roditelja“, čak i ako ta deca mogu da čuju, kaže londonski časopis The Times. Istraživanje koje je vodila profesorka Lora Petito na Univerzitetu Makgil u Montrealu (Kanada), ukazuje da se bebe rađaju sa osećajem za ritam i obrasce koji su karakteristični za sve jezike, uključujući i znakovni jezik. Ona kaže da bebe koje čuju ali imaju „gluve roditelje koji koriste znakovni jezik, prave posebnu vrstu pokreta svojim rukama, sa specifičnim ritmičkim obrascem, koji se razlikuju od drugih pokreta rukama... To [je] brbljanje, ali rukama“. Bebe koje su bile izložene znakovnom jeziku pravile su dve vrste pokreta rukama, dok su one čiji se roditelji služe zvučnim jezikom pravile samo jednu vrstu pokreta. Istraživački tim je koristio jedan sistem za praćenje pokreta da bi zabeležio pokrete ruku kod beba od 6, 10 i 12 meseci.

Objavljeni svici s Mrtvog mora

„Nakon više od pola veka od pronalaska svitaka s Mrtvog mora u pećinama Judejske pustinje, izučavaoci slave objavljivanje poslednjeg od 2 000 godina starih religioznih tekstova“, kaže U.S.News & World Report. Objavljivanje serije od 37 tomova najavio je profesor Emanuel Tov, koji je vodio tim izučavalaca koji su analizirali svitke. Završetak rada se može pripisati modernoj tehnologiji, uključujući i digitalnu fotografiju i multispektralno skeniranje što je izučavaocima omogućilo da dešifruju izbledeli tekst. Svici, prevedeni s hebrejskog, aramejskog, grčkog i latinskog datiraju od 250. pre n. e. do 70. n. e.

Izlaženje na kraj s nesigurnošću

Kanadske novine The Globe and Mail izveštavaju da je Kanadsko udruženje hrišćanskih prodavaca knjiga povećalo prodaju Biblija za 30 posto posle terorističkih napada na Sjedinjene Države. „Ljudi traže odgovore“, kaže Marlin Lohlin, izvršni direktor ovog udruženja. „U ovo je uključen faktor straha. U srcu i umu ljudi ima mnogo pitanja bez odgovora.“ Taj izveštaj dodaje da su čak i manje knjižare imale „veću prodaju svega što je religiozno, a što bi moglo da pomogne ljudima da shvate zašto se događaju tragedije“. Prema jednoj profesorki teologije na univerzitetu u Torontu, to je uobičajena reakcija. „U vremenima velike nesigurnosti, ljudi počinju da postavljaju suštinska religiozna pitanja“, a „traženje odgovora u Bibliji može pomoći“, rekla je ona.

Sida — vodeći uzrok smrti u Južnoj Africi

Komentarišući o jednoj studiji Saveta za medicinska istraživanja iz Južne Afrike, novine The New York Times kažu da je ’sida postala vodeći uzrok smrti u Južnoj Africi i da su mlade odrasle osobe posebno teško pogođene‘. Istraživači procenjuju da će u narednoj deceniji u Južnoj Africi od side umreti između 5 i 7 miliona ljudi. Stopa smrtnosti kod mladih žena koje su u 20-im godinama veća je nego kod žena koje su u 60-im. Taj članak dodaje da Južna Afrika „ima više ljudi za koje se zna da su zaraženi HIV-om, virusom koji prouzrokuje sidu, od bilo koje druge zemlje“. „Vladini zvaničnici kažu da se veruje da je svaki deveti stanovnik Južne Afrike zaražen HIV-om, a od tog broja svaki četvrti je odrastao čovek [starost između 30 i 34 godine].“

Život u gradovima

Londonski The Sunday Times zapaža da su „1900. godine najveći gradovi bili London, Njujork, Pariz, Berlin i Čikago“. Ali prema novim predviđanjima, „do 2015. godine Zapadni gradovi će biti nadmašeni. Najveći će biti Tokio, Bombaj, Lagos, Daka u Bangladešu i Sao Paulo u Brazilu“. Svaki od ovih i još 25 drugih gradova imaće više od 20 miliona stanovnika. Međutim, „procene pokazuju da do 2015. London više neće spadati među 30 najnaseljenijih gradova i da će biti jedini od vodećih gradova koji će imati pad populacije“, kaže Times. Eksplozivan rast stanovništva stvara mnogo problema. „Siromašni će biti više usredsređeni na kraj u kojem žive, u kom vladaju visoka stopa kriminala, nasilje i socijalni haos“, kaže Daglas Mejsi, profesor sociologije na Univerzitetu Pensilvanija, SAD. Tokio, za koji se očekuje da će broj stanovnika uskoro porasti s 26 na 30 miliona, uspevao je da se izbori s porastom zato što je bio postepen i zahvaljujući adekvatnoj infrastrukturi i službama. Prema Mejsiju, od rimskog vremena pa do viktorijanske ere, u gradovima je živelo manje od 5 posto svetskog stanovništva, ali on procenjuje da će do 2015. godine 53 posto živeti u gradovima.

Prestanite s pušenjem — zauvek!

„Svi pušači moraju nastojati da prekinu s pušenjem. Ako uspete, postarajte se da ne počnete ponovo“, upozorava profesor Bo Lunbak s Nacionalnog instituta za radni vek iz Stokholma u Švedskoj. Zašto? Zato što bivši pušači koji ponovo počnu da puše mogu doživeti brže slabljenje rada pluća u odnosu na one koji uopšte ne prekidaju s pušenjem. Jedno desetogodišnje istraživanje sprovedeno među 1 116 muškaraca i žena u starosti između 35 i 68 godina, pokazala je da su oni koji su pušili sve vreme tokom istraživanja doživeli slabljenje rada pluća za 3 posto, dok su oni koji su prestali s pušenjem na duže od jedne godine i onda ponovo počeli, doživeli slabljenje od 5 posto. Lunbak je upozorio da je „slabljenje rada pluća mnogo veće u prvih par godina nakon što bivši pušač ponovo počne s pušenjem. Procenat za koji rad pluća oslabi pušači nikada više neće moći da povrate“. Londonski The Times izveštava da je rad pluća ojačan za samo 1 posto kod onih koji su tokom ove desetogodišnje studije uspeli da se odviknu od pušenja.