Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Duga bitka protiv ropstva

Duga bitka protiv ropstva

Duga bitka protiv ropstva

„Biti rob znači podnositi zlostavljanje, silom biti primoran na podnošenje nepravde“ (Euripid, grčki dramaturg iz petog veka pre. n. e.).

ROPSTVO ima dugu i uglavnom ružnu istoriju. Još od vremena prvih civilizacija u Egiptu i Mesopotamiji, moćne nacije su porobljavale slabije susede. Tako je počela da se piše jedna od najtužnijih priča o ljudskoj nepravdi.

U drugom milenijumu pre n. e., Egipat je porobio celu jednu naciju od verovatno nekoliko miliona ljudi (Izlazak 1:13, 14; 12:37). Kada je Grčka vladala Sredozemljem, mnoge grčke porodice su imale barem jednog roba — baš kao što danas svaka prosečna porodica u nekim zemljama ima kola. Grčki filozof Aristotel je opravdavao ovu praksu tvrdeći da su ljudi podeljeni na dve klase: gospodare i robove, s tim što je prvima priroda dala pravo da zapovedaju, dok su ovi drugi jednostavno rođeni da slušaju.

Rimljani su čak i više od Grka bili pobornici ropstva. U danima apostola Pavla, možda polovina stanovnika grada Rima — očigledno stotine hiljada ljudi — bili su robovi. Izgleda da je Rimsko carstvo svake godine moralo da pribavi pola miliona robova koji bi gradili spomenike, radili u rudnicima, obrađivali polja i služili u ogromnim vilama bogatih ljudi. a Ratni zarobljenici su obično postajali robovi, i zato je rimska neutoljiva glad za robovima sigurno bila moćan podsticaj carstvu da nastavi s ratovanjem.

Iako je posle pada Rimskog carstva ropstvo postalo manje zastupljeno, ipak se s tom praksom nastavilo. Prema Katastru Engleske (1086. n. e.), u srednjovekovnoj Engleskoj robovi su sačinjavali 10 posto radne snage. Do njih se još uvek dolazilo putem osvajanja. Engleska reč za roba — „slejv“ — potiče od reči „Sloven“, jer su početkom Srednjeg veka Sloveni sačinjavali većinu robova u Evropi.

Međutim, od vremena Hrista, trgovina robljem ni na jednom kontinentu nije toliko harala koliko u Africi. Čak i pre Isusa, drevni Egipćani su kupovali i prodavali robove iz Etiopije. Procenjuje se da je tokom približno 1 250 godina, oko 18 miliona Afrikanaca odvedeno u Evropu i na Bliski istok da bi se tamo zadovoljila potreba za robovima. S kolonizacijom Severne i Južne Amerike, koja je počela u 16. veku, otvorilo se novo tržište robovima i uskoro je najunosniji posao na svetu postala trgovina robljem preko Atlantika. Istoričari računaju da je između 1650. i 1850. iz Afrike bilo odvedeno više od 12 miliona robova. b Mnogi su bili prodati na pijacama za robove.

Bitke protiv ropstva

I ljudi i države su se tokom vekova borili da se oslobode ropstva. U prvom veku pre Hrista, Spartak je poveo armiju od 70 000 rimskih robova u uzaludnu bitku za slobodu. Revolucija robova na Haitiju, od pre oko dva veka, bila je uspešnija i 1804. je dovela do uspostavljanja nezavisne vlade.

Naravno, u Sjedinjenim Državama ropstvo je opstalo daleko duže. Tamo je bilo robova koji su se odlučno borili da oslobode sebe i svoje voljene. Bilo je i slobodnih ljudi koji su se iskreno borili protiv ropstva tako što su se zalagali za njegovo ukidanje ili tako što su pomagali odbeglim robovima. Ipak, ta praksa je zakonom zabranjena širom te zemlje tek krajem 19. veka. Međutim, kako je danas?

Da li su bitke bile uzaludne?

„Niko neće biti rob niti će robovati; ropstvo i trgovina robljem biće zabranjeni u svim njihovim oblicima“, stoji u Univerzalnoj deklaraciji ljudskih prava. Taj cilj, koji je sa oduševljenjem objavljen 1948, sigurno je plemenit. Mnogi iskreni ljudi su posvetili svoje vreme, energiju i sredstva ne bi li ga postigli. Međutim, do uspeha se ne dolazi lako.

Kao što pokazuje prethodni članak, milioni ljudi još uvek teško rade u užasnim uslovima i za taj rad ne dobijaju ništa, a mnogi od njih su kupljeni ili prodati protiv svoje volje. Uprkos dobronamernim naporima da se ukine ropstvo — i potpisivanju međunarodnih konvencija da bi se ono stavilo van zakona — prava sloboda za sve ostaje nedostižan cilj. Zbog globalne trgovine, tajna trgovina robljem je postala unosnija. Izgleda da ropstvo steže obruč oko nekih delova čovečanstva. Da li je situacija beznadežna? Hajde da vidimo.

[Fusnote]

a Jedan drevni izvor govori da su neki veoma bogati Rimljani posedovali ni manje ni više nego 20 000 robova.

b Neki beskrupulozni propovednici su tvrdili da Bog podržava to okrutno trgovanje ljudskim životima. Mnogi ljudi zbog toga još uvek imaju pogrešan utisak da Biblija opravdava takvu okrutnost, što nije istina. Molimo vas da vidite članak „Gledište Biblije: Da li je Bog odobravao trgovinu robljem?“ u izdanju Probudite se! od 8. septembra 2001.

[Slike na stranama 4, 5]

Ljudi koji su u brodovima za robove (iznad) nekada dovođeni iz Afrike, obično su bili prodavani na pijacama robova u Americi

[Izvori]

Godo-Foto

Archivo General de las Indias