Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Šta treba da znate o Božiću

Šta treba da znate o Božiću

Gledište Biblije

Šta treba da znate o Božiću

MILIONI ljudi širom sveta se pripremaju za proslavu predstojećeg Božića. Možda ste i vi jedan od njih. S druge strane, možda nemate naviku da učestvujete u religioznim običajima ove popularne proslave. Šta god da je slučaj, verovatno vas neće zaobići božićna euforija. Ona prožima svet trgovine i zabave, čak i u nehrišćanskim zemljama.

Šta znate o Božiću? Da li Biblija podržava proslavu Hristovog rođenja? Koja je pozadina ove popularne proslave koja se održava svakog 25. decembra, odnosno 7. januara?

Zabrana Božića

Ako odvojite malo vremena da istražite ovu temu, saznaćete da Božić nema korene u pravom hrišćanstvu. Ovo su priznali mnogi biblijski izučavaoci raznih religioznih pripadnosti. S obzirom na to, ne treba da vas iznenadi što je Kromvelov parlament u Engleskoj 1647. doneo dekret da Božić bude dan za okajanje greha, a potom ga je 1652. potpuno zabranio. Od 1644. do 1656, parlament se svake godine namerno sastajao baš 25. decembra. Prema istoričarki Peni Restad „sveštenici koji su propovedali Hristovo rođenje rizikovali su da budu uhapšeni. Crkveni tutori su plaćali globu za kićenje svojih crkava. Prodavnice su po zakonu radile na Božić kao i bilo kog drugog radnog dana“. Zašto su preduzete tako ozbiljne mere? Puritanski reformatori su verovali da crkva ne treba da uvodi običaje koji ne postoje u Pismu. Oni su aktivno propovedali i delili literaturu koja je osuđivala proslave Božića.

Slični stavovi su postojali i u Severnoj Americi. Između 1659. i 1681. godine, Božić je bio zabranjen u koloniji Masačusetskog zaliva. a Prema zakonu koji je tada donet, Božić se nije smeo slaviti ni na koji način. Oni koji su kršili ovaj zakon bili su za to oglobljeni. Protiv slavljenja Božića nisu bili samo puritanci u Novoj Engleskoj već i neke grupe u centralnim kolonijama. Pensilvanijski kvekeri su u svom gledištu prema ovoj proslavi bili nepopustljivi kao i puritanci. Jedan izvor kaže da je „kratko nakon što su se Amerikanci izborili za svoju nezavisnost, Elizabet Drinker, i sama kveker, stanovnike Filadelfije podelila u tri kategorije. Postojali su kvekeri kojima ’[Božić] nije značio ništa više od bilo kog drugog dana‘, oni koji su slavili Božić iz religioznih razloga i oni koji su ga ’provodili u terevenci i raskalašnosti‘.“

Henri Vord Bičer, čuveni američki propovednik koji je odrastao u ortodoksno kalvinističkoj porodici, do svoje 30. godine nije znao puno o Božiću. „Za mene je Božić bio dan kao i svaki drugi“, napisao je Bičer 1874.

Rane baptističke i kongregacionalističke crkve takođe nisu pronašle biblijske osnove za proslavljanje Hristovog rođenja. Jedan izvor kaže da je baptistička crkva u Njuportu [Rod Ajlend] prvi put slavila Božić tek 25. decembra 1772. To je bilo oko 130 godina nakon što je osnovana prva baptistička crkva u Novoj Engleskoj.

Poreklo Božića

New Catholic Encyclopedia priznaje: „Datum Hristovog rođenja nije poznat. Jevanđelja ne ukazuju niti na dan, niti na mesec... Prema pretpostavci koju je postavio H. Uzener... i koju je prihvatila većina današnjih izučavalaca, kao datum Hristovog rođenja određena je kratkodnevica (25. decembar po julijanskom kalendaru, 7. januar po gregorijanskom kalendaru), jer su tog dana, pošto sunce započinje svoj povratak na severnu hemisferu, paganski poklonici Mitre slavili dies natalis Solis Invicti (rođenje nepobedivog sunca). Tako je 25. decembra 274. n. e., Aurelijan objavio da je bog sunca glavni zaštitnik carstva i posvetio mu hram na Marsovom polju. Božić potiče iz vremena kada je kult sunca u Rimu bio naročito jak.“

Cyclopœdia od Maklintoka i Stronga kaže: „Slavljenje Božića nije zapovest od Boga, niti vuče poreklo iz [N]ovog [Z]aveta. Dan Hristovog rođenja ne može se odrediti iz [N]ovog [Z]aveta, u stvari, niti iz bilo kog drugog izvora.“

’Prazna prevara‘

Imajući u vidu gore navedeno, da li pravi hrišćani treba da učestvuju u božićnim običajima? Da li je Bogu dopadljivo da meša svoje obožavanje s religioznim verovanjima i običajima onih koji ga ne obožavaju? Apostol Pavle je u Kološanima 2:8 upozorio: „Pazite, možda bi vas neko mogao odvesti kao svoj plen pomoću filozofije i prazne prevare po ljudskom predanju, po elementarnim stvarima sveta, a ne po Hristu.“

Ovaj apostol je takođe zapisao: „Ne ujarmljujte se nejednako s nevernicima. Jer šta imaju zajedničko pravednost i bezakonje? Ili šta imaju zajedničko svetlost i tama? Nadalje, u čemu se slažu Hrist i Velijal [Satana]? Ili kakav udeo ima verni s nevernikom?“ (2. Korinćanima 6:14, 15).

S obzirom na ove neoborive dokaze, Jehovini svedoci ne učestvuju u proslavama Božića. U skladu s Pismom, oni nastoje da praktikuju „oblik obožavanja koji je čist i neokaljan s gledišta našeg Boga“ tako što čuvaju sebe „bez mrlje od sveta“ (Jakov 1:27).

[Fusnota]

a Kolonija Masačusetskog zaliva koju su 1628. osnovali engleski puritanci, bila je najveće i najuspešnije naselje u Novoj Engleskoj.

[Istaknuti tekst na 16. strani]

Engleski parlament je 1652. zabranio Božić

[Istaknuti tekst na 17. strani]

„Za mene je Božić bio dan kao i svaki drugi“ HENRI VORD BIČER, AMERIČKI SVEŠTENIK

[Slika na 17. strani]

Paganski poklonici Mitre i boga sunca (prikazani na bareljefu) slavili su 25. decembar

[Izvor]

Musée du Louvre, Paris