Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Kako da uspešno iznesete trudnoću

Kako da uspešno iznesete trudnoću

Kako da uspešno iznesete trudnoću

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ MEKSIKA

PREMA Fondu Ujedinjenih nacija za stanovništvo, svake godine usled komplikacija tokom trudnoće umre preko pola miliona žena. Pored toga, Fond Ujedinjenih nacija za zaštitu dece (UNICEF) zapaža da godišnje preko 60 miliona žena pati od akutnih komplikacija usled trudnoće i da trećina njih ostane s doživotnim oštećenjima ili infekcijama. U zemljama u razvoju mnoge žene imaju veoma male vremenske razmake između trudnoća, tako da ne mogu povesti računa o sebi i zato postaju iscrpljene i bolesne. Da, trudnoća može biti štetna, čak i opasna. Da li žena može išta učiniti kako bi uspešno iznela svoju trudnoću?

Zdravstvena nega pre trudnoće

Planiranje. Muževi i žene možda treba da porazgovaraju o tome koliko će dece imati. U zemljama u razvoju uobičajeno je videti trudnu ženu s malim detetom koje sisa. Brižljivo planiranje i razboritost mogli bi podrazumevati da između jednog i drugog porođaja prođe neko vreme tako da žena ima vremena da predahne i da se posle toga oporavi.

Ishrana. Američko Udruženje za uspešnu trudnoću navodi da je ženi, pre nego što ostane trudna, potrebno barem četiri meseca da se oporavi od korišćenja štetnih supstanci i da stekne dobru zalihu hranljivih materija. Primera radi, opasnost od pojave spine bifide, koja nastaje usled nepotpunog zatvaranja cevi u embrionu od koje se razvija mozak i kičmena moždina, u velikoj meri se smanjuje kada buduća majka unosi velike količine folne kiseline. Pošto se cev u embrionu, od koje se razvija mozak i kičmena moždina, zatvara između 24. i 28. dana od začeća — mnogo pre nego što mnoge žene uopšte znaju da su trudne — neke od njih, koje planiraju da ostanu u drugom stanju, uzimaju folnu kiselinu.

Još jedan važan sastojak je gvožđe. Potreba žene za gvožđem tokom trudnoće čak se udvostručuje. Ukoliko ima nizak nivo gvožđa — što je slučaj kod mnogih žena u zemljama u razvoju — može doći do nedostatka gvožđa, to jest anemije. To stanje se može pogoršati uzastopnim trudnoćama, jer žena možda neće imati dovoljno vremena da obnovi svoje rezerve gvožđa. a

Starost. Opasnost od smrti kod trudnica ispod 16 godina veća je za 60 posto nego kod trudnica u 20-im godinama. S druge strane, kod žena preko 35 godina veća je verovatnoća da će roditi bebe s urođenim anomalijama kao što je Daunov sindrom. Majke koje su veoma mlade ili su u kasnim godinama za rađanje sklonije su predeklampsiji. Ovaj poremećaj, propraćen visokim krvnim pritiskom posle 20. sedmice trudnoće, zajedno s pojavom otoka i povećanom količinom proteina u urinu, povećava opasnost od smrti kako bebe, tako i majke.

Infekcije. Urinarne, cervikovaginalne i gastrointestinalne infekcije mogu loše uticati na trudnoću i povećati rizik od preranog porođaja i predeklampsije. Najbolje je da se svaka infekcija leči pre trudnoće.

Zdravstvena nega tokom trudnoće

Prenatalna nega. Redovnim odlascima kod lekara tokom trudnoće umanjuje se rizik od smrti majke. Čak i u zemljama gde je redovan pristup klinikama i bolnicama ograničen mogu se pronaći osposobljene babice.

Prenatalna nega može skrenuti pažnju kvalifikovanom osoblju na situacije u kojima bi bila neophodna posebna nega. Tu mogu spadati nošenje više fetusa u materici, povišen krvni pritisak, problemi s radom srca i bubrega kao i dijabetes. U nekim zemljama trudnice mogu primiti vakcinu tetanusa kako bi se sprečio tetanus kod novorođenčadi. Takođe se između 26. i 28. nedelje trudnoće može uraditi i test na streptokoke grupe B. Ukoliko ih ima u donjem intestinalnom traktu, ove bakterije mogu da inficiraju bebu prilikom rođenja.

Buduća majka treba da bude spremna da zdravstvenim stručnjacima pruži sve moguće informacije, uključujući i podatke o svom ranijem zdravstvenom stanju. Takođe treba da bude slobodna i da postavlja pitanja. Ukoliko se pojavi krvarenje iz vagine, iznenadan osip po licu, jake ili neprestane glavobolje ili bol u prstima, iznenadno oštećenje ili pomućenje vida, jak bol u stomaku, stalno povraćanje, jeza ili groznica, promene u učestalosti ili intenzitetu pomeranja fetusa, gubitak tečnosti kroz vaginu, bol prilikom mokrenja ili abnormalno smanjeno izlučivanje urina odmah treba zatražiti lekarsku pomoć.

Alkohol i droga. Ako majka koristi alkohol i drogu (uključujući i cigarete), ona time povećava opasnost da joj dete bude mentalno retardirano, da ima telesne abnormalnosti pa čak i poremećaje u ponašanju. Za bebe narkomanki poznato je da čak pokazuju znakove odvikavanja od droge. Iako neki smatraju da čaša vina ponekad nije štetna, stručnjaci obično preporučuju potpunu apstinenciju tokom trudnoće. Buduće majke takođe treba da se klone i dima cigarete.

Lekovi. Ne treba koristiti nikakve lekove osim ako ih nije izričito prepisao lekar koji zna da ste trudni i koji je pažljivo odmerio rizike. Čak i uzimanje nekih vitamina može biti štetno. Na primer, višak vitamina A može dovesti do deformiteta fetusa.

Dobijanje na težini. Trudnica treba da izbegava krajnosti. Prema knjizi Krause’s Food, Nutrition and Diet Therapy, novorođenče male telesne težine nalazi se 40 puta u većoj životnoj opasnosti od novorođenčeta normalne težine. S druge strane, uzimanje hrane za dvoje samo dovodi do gojaznosti. Odgovarajuće povećanje telesne težine — koje postaje očiglednije od drugog tromesečja trudnoće — pokazuje da se buduća majka odgovarajuće hrani u skladu sa svojim povećanim potrebama. b

Higijena i druge stvari. Kupanje i tuširanje se može normalno vršiti, ali ne i vaginalno ispiranje. Trudnica treba da izbegava kontakt s bilo kim ko ima neku virusnu infekciju, kao što je rubeola, poznata i kao ospice. Pored toga, da ne bi došlo do toksoplazmoze, ona mora pažljivo izbegavati nedovoljno skuvano meso kao i kontakt s mačjim fekalijama. Neophodne su osnovne higijenske mere, kao što su pranje ruku i sirove hrane. Polni odnosi obično nisu opasni, osim zadnjih nekoliko nedelja trudnoće ili u slučaju krvarenja, grčeva ili ranijeg pobačaja.

Uspešan porođaj

Žena koja tokom trudnoće vodi računa o sebi imaće manje komplikacija prilikom porođaja. Naravno, ona će razmisliti da li želi da se porodi kod kuće ili u bolnici. Takođe će se dovoljno informisati u vezi s tim šta da očekuje i kako da sarađuje s kvalifikovanom babicom odnosno lekarem, koji treba da znaju šta ona želi, ako postoji mogućnost njenog izbora, u pogledu stvari kao što su: položaj prilikom porođaja, epiziotomija, korišćenje klešta, analgetika i elektronsko posmatranje fetusa na monitoru. Takođe mora postojati saglasnost i u drugim pitanjima kao što su u koju će bolnicu ili kliniku ići ukoliko se porođaj kod kuće iskomplikuje? Šta će se tačno uraditi u slučaju obilnog gubitka krvi? Pošto krvarenje dovodi do mnogih smrtnih slučajeva trudnica, za pacijentkinje koje ne prihvataju transfuziju mora se nabaviti zamena za krv. Nadalje, treba unapred razmisliti o tome šta uraditi u slučaju kad je potreban carski rez.

Biblija kaže da su deca blagoslov od Boga, „nasleđe“ (Psalam 127:3). Što žena više zna o svojoj trudnoći to će njena trudnoća i porođaj biti uspešniji. Time što pre i tokom trudnoće vodi računa o sebi, i što unapred dovoljno razmišlja o različitim aspektima porođaja, žena čini sve što je u njenoj moći da bi uspešno iznela trudnoću.

[Fusnote]

a Neki izvori folne kiseline i gvožđa su džigerica, mahunarke, povrće sa zelenim listovima, orasi i obogaćene cerealije. Da bi se hrana bogata gvožđem dobro apsorbovala, dobro je da se kombinuje s hranom koja je bogata vitaminom C, kao što je sveže voće.

b Za ženu koja svoju trudnoću započinje normalnom kilažom preporučuje se da do kraja trudnoće dobije od 9 do 12 kilograma. Međutim, adolescentkinje ili žene s nedovoljnom telesnom težinom treba da dobiju 12 do 15 kilograma, dok one koje imaju višak kilograma treba da dobiju samo 7 do 9 kilograma.

[Okvir na 14. strani]

SAVETI ZA TRUDNICE

● Normalan dnevni jelovnik trudnice treba da obuhvata voće, povrće (posebno tamnozeleno, narandžasto i crveno), mahunarke (kao što su pasulj, soja, sočivo i slanutak), cerealije (uključujući i pšenicu, kukuruz, zob i ječam — najbolje u zrnu ili obogaćene) i hranu životinjskog porekla (ribu, piletinu, govedinu, jaja, sir i mleko po mogućstvu obrano). Masti, prerađene šećere i so najbolje je umereno konzumirati. Pijte dosta vode. Izbegavajte pića s kofeinom, kao i hranu koja sadrži konzervanse i aditive (kao što su veštačke boje i dodaci za ukus). Skrob, glina i druge nejestive materije mogu dovesti do neishranjenosti i trovanja.

● Pazite na moguće ekološke opasnosti kao što su izloženost X-zracima i štetnim hemikalijama. Ograničite upotrebu sprejeva i drugih preparata za domaćinstvo. Nemojte se pregrejavati izlažući se prevelikim temperaturama ili preterano vežbajući. Izbegavajte dugo stajanje i zamaranje. Ispravno stavljajte sigurnosni pojas.