Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Uskoro više neće biti „tihe opasnosti“!

Uskoro više neće biti „tihe opasnosti“!

Uskoro više neće biti „tihe opasnosti“!

’U POREĐENJU s ne tako davnom prošlošću, mi danas živimo u svetu obilja. Teoretski gledano, hrane ima više nego dovoljno za sve ljude‘, navodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO). Ako je tako, šta je onda pravi uzrok gladi?

„Problem je u tome što se hrana ne proizvodi, niti raspodeljuje pravično“, kaže SZO. „Prečesto siromašni u zemljama u razvoju u kojima ima puno plodnog zemljišta ostaju praznih ruku — i praznih stomaka — dok se obimni prinosi i bogate žetve izvoze za novac. To predstavlja kratkoročnu dobit za mali broj ljudi i dugoročne gubitke za veliki broj ljudi.“ Nedavna studija Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO) pokazuje da ’najbogatija petina ljudi na svetu konzumira 45 posto ukupne količine mesa i ribe; najsiromašnija petina dobija samo 5 posto‘.

S druge strane, „onemogućen pristup kvalitetnom obrazovanju i tačnim informacijama takođe dovodi do gladi“, navodi Fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci i dodaje: „Bez strategija za informisanje ljudi i boljeg pristupa obrazovnim programima, ne može se razviti svesnost, sposobnosti i ponašanje koje je potrebno za borbu protiv gladi.“ Pored toga, nedostatak hrane narušava zdravlje osobe i kvari njene mogućnosti za bolje obrazovanje, što onda dovodi do nastanka novog začaranog kruga.

Pravičnost i nesebično zanimanje za druge

Uprkos tim teškim preprekama, neki stručnjaci na ovom području i dalje su optimisti. Primera radi, generalni direktor FAO, Žak Djuf, izrazio je svoje nade: „Imam viziju sveta u kom će svaki čovek, žena i dete imati dovoljno hranljivih i bezbednih namirnica, i to svakog dana. U mojoj viziji su smanjene strahovite razlike između bogatih i siromašnih. U tom svetu vlada tolerancija, a ne diskriminacija; mir, a ne građanski sukobi; uravnoteženo korišćenje zemljinih resursa, a ne uništavanje; opšti prosperitet, a ne iscrpljujući očaj.“

Međutim, kao što smo i videli, biće potrebno mnogo više od povećanja proizvodnje i raspodele hrane da bi se ostvarile ovakve nade. Širom sveta je potrebno pokazati pravednost i nesebično zanimanje za druge. Međutim, ove plemenite karakterne crte nisu tipične za savremeni komercijalizam.

Da li je moguće ukloniti tako velike prepreke kao što su pohlepa, siromaštvo, sukobi i sebičnost tako da na zemlji ne bude više gladi? Ili je to samo puki san?

Jedino pravo rešenje

Biblija kaže da ne treba da nas iznenađuju problemi koji dovode do gladi. Božja Reč navodi: „U poslednje dane nastaće kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer ljudi će biti samoljubivi, ljubitelji novca... bez prirodne naklonosti, nepristupačni za bilo kakav dogovor... bez ljubavi prema dobroti... koji imaju oblik odanosti Bogu, ali su se njene sile odrekli“ (2. Timoteju 3:1-5).

Da li čovek može bez Božje pomoći iskoreniti tako duboko usađene stavove? Izgleda da ne može, zar ne? Možda ste primetili da ljudi na vlasti katkad imaju dobre namere u pogledu nekih socijalnih problema u svetu, ali onda na scenu stupaju sebičnost, ljubav prema novcu i nesavršenost drugih i osujećuju čak i najčasnija nastojanja (Jeremija 10:23).

Međutim, rešenje nije samo puki san. Biblija obećava da će Božje Kraljevstvo odstraniti nepravdu kao i druge probleme koji muče čovečanstvo.

Isaija 9:6, 7 pruža sledeću veličanstvenu nadu: „Rodi [se] dete, sin se nama dade, i vlast će da bude na ramenu njegovom; nazvaće se: Divni savetnik, Bog silni, Otac večni, Knez mira. Povećaće kraljevstvo, daće mir beskrajan prestolu Davida i kraljevstvu njegovom; pravom će ga učvrstiti, pravdom će ga podizati od sad i doveka! Eto to će učiniti revnost Jehove nad vojskama.“

Kada izgovaraju Gospodovu molitvu i kada Bogu kažu: „Neka dođe kraljevstvo tvoje“, ljudi se mole upravo za to Kraljevstvo (Matej 6:9, 10). Zapazi da Isaija kaže da će to uraditi „revnost Jehove nad vojskama“. Da, Jehova Bog je bio oduvek veoma zainteresovan da udovolji ljudskim potrebama. On je osmislio ovu planetu tako da može da pruži obilje hrane za sve.

Psalam 65:10-14 o njemu kaže: „Zemlju, pohođuješ i obilje joj daješ, bogato je ti opremaš. Bujnim vodama Božje reke žito spremaš, i nju plodnom činiš; brazde joj napajaš ravniš grude njene, kišnim kapljima je razmekšavaš, i pupoljke blagosiljaš... Tiju paše po pustinjama i humovi se radošću opasuju, stadima se brda osipaju, doline se pšenicom odevaju, svud je radost, svud se pesma ori.“

Da, Stvoritelj Jehova je osoba koja se najbolje brine za ljude. On je onaj „koji daje hranu svakome stvorenju, jer je doveka milosrđe njegovo“ (Psalam 136:25).

Možemo biti sigurni da će u Božjem Kraljevstvu pod Hristom biti zbrinuti svi ljudi. „Biće pšenice u zemlji izobilja, do navrh gora“, kaže Biblija. Takođe će i raspodela biti pravična jer će „[Isus Hrist] izbaviti ubogoga koji cvili, i nevoljnoga koji pomoći nema... duše će siromaha spasti“ (Psalam 72:12, 13, 16). Zato, glavu gore! Uskoro će ova „tiha opasnost“ biti zauvek uklonjena.

[Istaknuti tekst na 11. strani]

„Uklanjanje gladi i neishranjenosti, teoretski gledano jeste izvodljivo. Sredstva postoje. Izazov je u tome što je potrebno preduzeti zajedničke akcije na nacionalnom i međunarodnom planu“ (Svetska zdravstvena organizacija).

[Slika na celoj 10. strani]