Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Veličanstveni pesak

Veličanstveni pesak

Veličanstveni pesak

Pesak u očima izaziva bol, ali kako je samo prijatan pod nogama! Ogromne količine peska se nalaze u morima, ali ga ima i u pustinjama koje su suve kao barut. Mnoga bića beže od pustinjskog peska koji zauzima sve veću površinu, ali za druge on predstavlja dom. Često se na njega gleda kao na smetnju, ali bez njega bi savremen život bio skoro nemoguć.

Iz ovog opisa proizlazi da je pesak pomalo paradoksalna stvar. Šta je zapravo pesak, i odakle nam dolazi?

U početku krupan

Pesak se sastoji od čestica minerala, stena ili zemlje, koje u sebi najčešće imaju kvarc. Planine koje su nekada bile čvrste stene, erodirale su i na kraju postale pesak. Kako dolazi do takve erozije?

Pesak je često proizvod žestine mora. Talasi se razbijaju o stene na obali, prilikom čega se odvaljuju kamene ploče. Veoma krupni komadi se predaju pred neumoljivim silama i padaju u grumenima u penušavu vodu. Uzburkano more brusi oštre ivice, stvarajući velike oblutke. Oni se usled stalnog kretanja umanjuju i pretvaraju u šljunak, koji se raspada na sitnije delove, nama poznate kao pesak. Ponekad more odvlači pesak u dubinu, ali talasi na mnogim mestima nanose pesak na obalu, pretvarajući je u netaknute plaže.

Kada se okeanskoj žestini priključi i hladno vreme, u stenama ostaje zarobljena zaleđena voda od koje nastaju ledeni klinovi koji cepaju kamenje. To raspadanje se nastavlja, usled čega se velika stenovita masa svodi na sve manje komade od kojih na kraju nastaje pesak.

Vetar takođe ima svoju ulogu, jer podiže pesak i nanosi ga na masivne stene. Takvim brušenjem se stvara još peska. Stene koje su visoke stotinama metara ne mogu ništa protiv ovog prirodnog šmirglanja. U međuvremenu, vetar raznosi novonastali pesak, prostirući ga na pustinjsko tlo poput nekog tepiha.

Ovi surovi procesi su tokom milenijuma stvorili nebrojeno mnogo tona peska. Mnogi ljudi bi bili zadovoljni ako bi im služio samo kao „dušek“ na plaži. Ali kao što ćemo i videti, vrednost peska je daleko veća od vrednosti koju on ima na obali.

Majušna zrnca, ogromne koristi

Zadovoljenje naše gladi i žeđi uveliko zavisi od peska. Kako to? Na ovaj ili onaj način, sva naša hrana dolazi od bilja. Pesak i njegovi fino samleveni rođaci mulj i glina poseduju minerale koji su potrebni biljkama. Takođe, pesak u zemlji omogućuje cirkulisanje vazduha i vode. Tako korenje biljaka lako može apsorbovati hranljive sastojke. Ali kako je pesak uključen u gašenje naše žeđi?

Ako litarsku posudu napunite suvim peskom, možete dodati tri decilitra vode u tu istu posudu i nećete je preliti. To je moguće zato što je pesak porozan — to jest, između zrnaca peska ima puno prostora. U stvari, postoje peščane „posude s vodom“ koje su toliko velike da snabdevaju velike gradove tom životodajnom tečnošću. Šta su te „posude s vodom“?

Ispod velikog dela zemljine površine nalaze se geološke formacije zvane izdani. Oni se sastoje od ogromnih naslaga peska i drugih poroznih minerala u kojima se akumulirala voda koja se tu slivala možda i hiljadama godina. Naučnici procenjuju da u tim „posudama s vodom“ koje su skrivene od naših očiju ima 40 puta više sveže vode nego u svim jezerima i rekama na planeti. Izvori dobijaju tu dragocenu tečnost iz izdana, koja podržava život milionima ljudi.

Pesak pred vašim očima

Vi možda već svakodnevno hodate po pesku a da pri tom ne morate da odete na plažu. Da li su ulice ili trotoari u vašem gradu popločani betonom? U nekim slučajevima, pesak sačinjava četvrtinu ovog uobičajenog građevinskog materijala. Svake godine se potroši na stotine miliona tona peska u obliku građevinskog materijala, toliko da je na nekim mestima došlo do nestašice peska.

Premda se pesak uglavnom nalazi pod nogama, u jednom drugom obliku može biti pravo pred očima. Monitor vašeg kompjutera verovatno je napravljen od peska, kao i sočiva u teleskopima na planinskim vrhovima i u stonim mikroskopima. Isto se može reći i za kristalne vaze i ogledalo u vašem kupatilu. Sve je to napravljeno od stakla, a pesak sačinjava preko polovine sirovine koja se koristi za izradu stakla. Kako se pesak koristi u izradi stakla?

Pesak i drugi sastojci se pomešaju i onda se tope na temperaturama od preko 1 400 stepeni Celzijusa. Žitka tečnost koja pri tom nastaje može se valjati, duvati, savijati, razvlačiti i uvijati kako bi se dobio maltene svaki oblik. Staklena vlakna se čak koriste za odeću. Ali bilo da se koristi za lepotu ili u industriji, bilo da refraktuje ili reflektuje, glatko, čisto staklo se pravi od neprozirnog krupnog peska.

Pesak u pokretu

Zamislite brdo visine 75 metara koje se kreće. To se dešava kada se pod uticajem vetra premeštaju gomile peska zvane dine. U nekim delovima Sahare, dine izgledaju kao beskrajan niz talasastih bregova.

Kada se ljudi nastane u blizini, dine mogu da im navrate u posetu, što i nije tako prijatno. Da, dešava se da pesak u pokretu blokira autoputeve, proguta kuće i zatrpa čitave gradove.

Pun života

Premda deluje beživotno, u pesku žive mnoga bića. Lisice, zmije i škorpioni ukopavaju se u pesak preko dana. Pošto prespavaju vrućinu, noću izlaze u lov. Duž namibijske Skeletne obale u jugozapadnoj Africi, ogromnim dinama tumaraju slonovi. Njima izgleda da je zabavno na strmim, peskovitim obroncima, jer se klizaju niz njih kočeći zadnjim nogama. Peščanim morima u Aziji i Africi krstari i „pustinjska lađa“, poznata i kao kamila.

Neke životinje izlaze iz okeana i koriste pesak. Kada im njihov biološki sat da signal, jedna vrsta krabe, morska kornjača i mala riba gavun izlaze s talasima na obalu. Tamo polažu jaja koja će se izleći u mekom pesku.

Izvesnim vrstama cveća dina prija poput saksije pokraj prozora. Morskoj gorušici, jednoj vrsti graora i cvetu iz roda Ipomoea imperati pesak veoma godi i one izbijaju iz peska čak i kada ih dina zatrpa. Njihovo duboko korenje crpe vodu i hranljive materije kako bi nahranilo nežne cvetove — koji izgledaju poput lagano nanetih mrlja u boji na monotonom peščanom platnu.

Istina, pesak vam može smetati kada vam uđe u cipele dok šetate obalom. Ali, nemojte se puno sekirati. Mi zapravo zavisimo od tih majušnih zrna peska! Pesak je još jedan dokaz mudrosti našeg Stvoritelja, Jehove Boga (Psalam 104:24).

[Okvir/Slike na stranama 18, 19]

Očaranost peskom

Pesak postoji u mnogim bojama. U raznim zemljama možete naći pesak koji je crn kao ugalj, beo kao sneg, ljubičast, siv, crven, narandžast, žut i u mnogim drugim nijansama ovih boja. Neki je pomešan sa izmrvljenim školjkama. Raznovrsnost boja i strukture peska neke ljude toliko očarava da su počeli da prave kolekcije peska. Mnogi razmenjuju pesak iz svojih kolekcija, putuju da bi došli do njega ili se zaustavljaju da bi uzeli uzorke u staklenim bočicama, nove u svojim kolekcijama. Ti ljudi nazivaju sebe ’ljubiteljima peska‘.

[Izvor]

Courtesy Serge tkint

[Slika na stranama 16, 17]

Pustinja Namib u Namibiji

[Slike na 16. strani]

Sile koje stvaraju pesak lomeći stene: snažni talasi, talasi koji zapljuskuju obalu i vetar

[Slike na 17. strani]

Pesak je dom za insekte, cveće, lisice i kamile

[Izvor]

Lisice: Hai-Bar, Yotvata, Israel

[Slike na 18. strani]

Pesak je osnovni sastojak stakla i betona

[Izvor]

Proizvođači staklenih predmeta: Provided by The Corning Museum of Glass

[Slika na 18. strani]

Peščane dine mogu biti visoke stotinama metara